Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEIZVJESNO DA ĆE DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA IMATI ASISTENTE NA POČETKU ŠKOLSKE GODINE: Diskriminacija bez kraja

Objavljeno prije

na

Roditelji djece sa posebnim potrebama ovih dana iskazuju veliko nezadovoljstvo zbog položaja u kome su se našla njihova djeca. Iako prema obrazovnim propisima djeca sa posebnim potrebama imaju pravo na pomoć tzv. asistenta u nastavi, kako sada stvari stoje, školska godina počeće bez asistenata.

Prema informacijama roditelja, njihova djeca neće imati asistente sve do sredine oktobra. Oni su odbili da svoju djecu šalju u školu ukoliko ta pomoć izostane. Iz Ministarstva prosvjete, opet, poručuju da će pronaći rješenje. Saopštili su da će asistenti biti angažovani od 1. septembra u svim obrazovnim institucijama u Crnoj Gori.

Milka Šćepanović, predsjednica udruženja Naše Sunce u razgovoru za Monitor kaže da roditelji ne vjeruju više obećanjima vlasti. Ona ističe da je angažovanje asistenata u nastavi i ove godine, kao i svake prethodne, problem. Ističe da su roditelji stalno prinuđeni da čekaju do posljednjeg trenutka, odnosno, do početka školske godine i vide kako će se situacija odvijati.

Šćepanovićeva navodi da je njen sin, koji ove godine kreće u drugi razred, lani asistenta dobio tek u novembru. Ona ističe da je problematično i vrijeme koje neki asistenti provode sa djecom.

,,Asistent mog sina je angažovan četiri sata dnevno i radi sa dvoje djece-dva sata sa mojim djetetom, dva sa drugim. To nije dovoljno”, ističe nezadovoljna majka. Ona kaže da u Crnoj Gori ne postoji registar djece sa posebnim potrebama i ne zna se koliko njih ima asistenta u nastavi.

Iz nevladine organizacije Naše Sunce ističu da im nije cilj da ,,vode rat” svake godine, već insistiraju da se zakonom donese odluka koja će propisati da su asistenti u nastavi obavezan kadar za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.

„To što su u posljednjem trenutku iz pomenutog ministarstva najavili angažovanje asistenata, ne mijenja situaciju i problem koji se iz godine u godinu ponavlja”, ističe ona.

Prošle kalendarske godine, asistenti su potpisali ugovor na četiri mjeseca, odnosno do kraja prvog polugodišta, zbog čega je došlo do kašnjenja sa asistentima i u drugom polugodištu. ,,Zahtijevaćemo da se to ne dešava, i da asistenti od 1. septembra sve do završetka školske godine, budu u klupama sa djecom”, poručuje ona.

Program po kojem se realizuju asistenti u nastavi je projekat Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, i oni se isključivo finansiraju preko pomenutog Zavoda.

Šćepanovićeva navodi da je prema njenim saznanjima razlog kašnjenja angažovanja asistenata u nastavi upravo nedostatak finansija, i da se na asistente zato mora čekati do završetka izbora koji su planirani za oktobar ove godine.

,,Ono što je razljutilo roditelje djece sa posebnim potrebama je to što se mora čekati da se riješi politička situacija u Crnoj Gori da bi jedna od najugroženijih kategorija u Crnoj Gori dobila adekvatnu stručnu pomoć”.

Ona ukazuje da odlazak u školu lica sa invaliditetom bez personalnog asistenta predstavlja, prije svega, bezbjednosni problem, a zatim i problem u učenju. Lica sa invaliditetom, u ovom slučaju djeca, ne mogu da funkcionišu bez asistenata, dodaje ona.

Šćepanovićeva podsjeća da je Ministarstvo prosvjete reagovalo odmah poslije njene izjave i dignutog glasa roditelja za prava njihove djece. ,,Da se nije digao glas, asistenta sigurno ne bi mogli dobiti prije rješavanja političke situacije u Crnoj Gori. Mi još uvijek ne vjerujemo da će se to desiti, dok zaista obećanje ne bude sprovedeno u djelo”.

Iz ove NVO poručuju da će njihove buduće aktivnosti, što se tiče asistenata, biti usmjerene u zavisnosti od daljih odluka Ministarstva prosvjete. ,,Program inkluzivnog obrazovanja diktira i način njegovog sprovođenja”.

Ona ukazuje da svako dijete sa posebnim potrebama ima izrađen individualni razvojno-obrazovni program (IROP), zavisno od smetnje koju ima. Shodno rješenju Komisije za usmjerenje, dijete dobija i personalnog asistenta. ,,Bez asistenta u nastavi i IROP programa, tvrdim da nijedno dijete sa posebnim obrazovnim potrebama ne može funkcionisati”, upozorava Šćepanović.

Iz nevladine organizacije poručuju da neće čekati nova obećanja, već izričito zahtijevati da program inkluzivnog obrazovanja bude sproveden onako kako je i zakonom propisano.

,,Ako su djeca upućena u redovne škole, na šta se itekako potencira u javnosti i ministarstvima, tražimo da imaju adekvatne uslove za dalje školovanje i napredovanje. Očekujem da će se problem riješiti u skorijem periodu i trajno”, zaključuje ona.

Deceniju nakon što se krenulo u reformu obrazovanja, i ispisale brojne strategije inkluzivnog obrazovanja, red bi bio da država omogući osnovno za djecu sa posebnim potrebama – asistente. Na vrijeme i sa sigurnim statusom.

Bojana DRAGAŠ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo