Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MINISTARSVO PROSVJETE HIDROENERGIJI MONTENEGRO USTUPILO ZEMLJIŠTE OKO ŠKOLE U ŠEKULARU: Otimačina bez granica

Objavljeno prije

na

Prilažući peticiju sa dvije stotine potpisa, mještani velikog beranskog seoskog područja Šekular uputili su zahtjev ministru prosvjete Predragu Boškoviću u kojem traže da se njihovoj mjesnoj zajednici hitno vrati parcela pored školske zgrade u mjestu Lazi koja je nedavno, pod nepoznatim okolnostima, na 30 godina ustupljena podgoričkom preduzeću Hidroenergija Montenegro.

Oni napominju da je parcela površine 38 ari, i da su je prije više od pedeset godina mještani zaseoka Spalevići, Rmuši, Tomovići i Bulići ustupili školi. Zemljište zahvata školsko dvorište, pašnjak i šumu.

Stanovnici Šekulara kažu da su se našli u čudu kad su saznali da je to zemljište Ministarstvo prosvjete dalo na korišćenje ovom preduzeću koje je ranije na Šekularskoj rijeci napravilo nekoliko malih hidrocentrala.

„Bili smo frapirani kad smo saznali da je parcela oko školske zgrade ustupljena preduzeću Hidroenergija. Pitamo se kako je neko mogao da se odluči na ovakav potez, bez saglasnosti mještana”, navodi se u dopisu koji su mještani uputili ministru prosvjete.

Stanovnici Šekulara ističu da lokalno stanovništo od elektrana sagrađenih na rijeci koja protiče kroz njihovo selo nemaju nikakve koristi.

„U saznanju smo da je neko bez znanja mještana potpisivao štetne ugovore o iskorišćavanju naših prirodnih potencijala”, kažu mještani.

Da stvar bude još gora elektro mreža u šekularskim selima nalazi se u katastrofalnom stanju. Pojedini potrošači zbog slabog napona, kako kažu, ne mogu ni televizor da uključe.

„Sada se neko drznuo i da otima školsku imovinu. Zato tražimo da se javno kaže koliko struje mjesečno proizvedu elektrane u Šekularu i kako se raspoređuje novac koji one donose. Ujedno tražimo da se dio tog novca usmjeri u razvoj Šekulara”, priča predsjednik MZ Šekular Vesko Davidović.

Davidović dodaje da je mještanima prekipjelo i da prijete da će, ukoliko se ne udovolji njihovom zahtjevu, naći način da prekinu distribuciju, odnosno izvoz struje sa Šekulara.

On podsjeća da se decenijama iz Šekulara odnosilo šumsko bogatstvo, dok su sela potpuno propadala, a mještane niko ništa nije pitao. Nakon toga se krenulo s izgradnjom hidroelektrana. Mještani ni za to nijesu konsultovani.

„Tako je u mutnim poslovima došlo i do uzurpacije školske zgrade i školskog zemljišta u zaseoku Lazi. Poručujemo da je došlo vrijeme da se takvoj praksi stane na kraj, jer su mještani spremni da spriječe dalji izvoz struje ukoliko se ne udovolji našim zahtjevima”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Šekular.

Stanovnici Šekulara ukazuju da i ruinirana zgrada zadružnog doma najbolje govori koliko se minulih decenija vodilo računa o razvoju njihovog kraja.

„Nekada je ovaj mjesni centar živio kao mali grad. Imao je sve potrebno za život. U Šekularu smo nekada imali poštu, ambulantu, kafane, prodavnice, pekaru. Imali smo ciglanu, stanicu policije, a proizvodili smo i struju. Tu su još prije Drugog svjetskog rata postojale male hidrocentrale”, priča Davidović.

On podsjeća da je u ovom selu nekada postojala i poljoprivredna zadruga, u kojoj je bilo uposleno od 30 do 70 radnika.

„Zadruga je, pored voćnjaka i pčelinjaka, imala farmu od 500 grla sitne i oko 70 grla krupne stoke. Danas je od svega toga ostala samo porušena zgrada zadružnog doma koja svjedoči koliko se značaja pridavalo razvoju šekularskih sela”, kaže Davidović.

Mještani Šekulara pričaju da koncesionari nijesu odgovorili ni obavezama koje se tiču održavanja putne infrastrukture.

„Mi smo nedavno na zboru građana odlučili da spriječimo dalju devastaciju Šekulara i zatražimo da se asfaltira put koji u dužini od desetak kilometara vodi od Rijeke Marsenića preko Lipovice i Ulice do Spalevića. Takođe, zatražili smo da se na adekvatan način naspu i saniraju i svi ostali priključni putevi k našim zaseocima i da se više sredstava od koncesionih naknada usmjeri u razvoj naših sela. Dobar dio tih obaveza treba da odradi i Hidroenergija Montenegro, koja je maksimalno iskoristila našu rijeku za izgradnju elektrana i maksimalno iskoristila i dalje koristi puteve”, pričaju mještani Šekulara.

Selo Šekular kod Berana, kako je Monitor već pisao, na nogama je nakon što je postalo sasvim izvjesno da njegovi stanovnici neće imati nikave koristi od malih hidroelektrana koje su napravljene na rijeci koja protiče kroz taj kraj. Ne samo da neće imati koristi, već su, tvrde mještani, u gubitku jer je napravljen ekocid uzimanjem kompletne rijeke za potrebe proizvodnje struje, umjesto da se obezbijedi takozvani biološki minimum za očuvanje flore i faune ove nekadašnje planinske ljepotice.

„Trebalo je da uzmu jednu trećinu vode, a vidite i sami da rijeke praktično više nema. Sva voda je cijevima odvedena za potrebe hidrolektrana”, priča Davidović.

Tako koncesionari osim što decenijama bez milosti uništavaju šekularske šume i krajolike nalik na švajcarske pretvaraju u goleti, sada bez ikave koristi za lokalnu zajednicu otimaju i drugi vrijedan prirodni resurs – vodu.

„Kada su trebali da počnu gradnju hidrocentrala, obećali su da će poteći zlato i da će brojna sela na ovom širokom području oživjeti. Ništa od svega toga, ni puta ni bilo čega drugog. Ako koncesionari u najskorije vrijeme ne počnu da ulažu u naš kraj, mi ćemo naći načina da odgovorimo na tu pljačku”, poručuju stanovnici Šekulara.

Oni ističu da ne mogu shvatiti da se iz malih hidrelektrana napravljenih u njihovom selu izvlače milioni eura prihoda, a da selo trpi samo štetu. Prema, za sada gruboj računici, preduzeće Hidroenergija Montenegro će iz četiri hidroelektrane na Šekularskoj rijeci, koje su već počele da rade, proizvoditi godišnje struje u vrijednosti od blizu tri miliona eura. Bez koristi za selo i beransku opštinu.

Mještani Šekulara ukazuju na to da otimačina nema granica, nakon što je otuđeno i školsko dvorište u tom selu. Oni žele da se ta praksa prekine i da se o Šekularu više ne odlučuje nigdje izvan sela. Da se tajkunima koji koriste njihove prirodne reusrse ne preliva iz džepova, dok su džepovi stanovnika Šekulara prazni.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo