Povežite se sa nama

FOKUS

Kažeš Ivo misliš Milo

Objavljeno prije

na

djukanovic-sanader

   Mogu suvereno svjedočiti što su ta dva stupa koja sjedinjuju sve te brojne ljude – mlade i stare. To su prvi predsjednik HDZ-a dr Franjo Tuđman i predsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a dr Ivo Sanader. Na spomen ta dva čovjeka, u svakom selu, u svakom gradu, ljudi staju na noge puni ponosa i radosti. I tu je snaga naše stranke, tu je njezina prošlost, ali i sadašnjost i budućnost…

 

 

 

 

 

 

Ovo je, u monografiji povodom 20 godina HDZ–a, zapisala Jadranka Kosor. Monografija službeno neće ugledati svjetlo dana. Taman kad je trebala biti objavljena Sanader je, bez objašnjenja, dao ostavku na sve dužnosti. Tog 1. jula 2009. izazvao je tektonski poremećaj u političkom životu Hrvatske i zapečatio svoju sudbinu. Shvatit će to nekoliko mjeseci kasnije i pokušati povratak, ali njegov partijski puč je okončan za nekoliko sati. Izbacili su ga iz stranke i trasirali mu put u ćeliju istražnog zatvora.

Paralele se nameću. ,,Premijer Milo Đukanović radi zaista težak posao i ja se čudim odakle tom mladom i dragom čovjeku tolika energija”, ljeporječio je predsjednik Crne Gore i DPS-a i Momir Bulatović nakon parlamentarnih izbora 1996. godine. „Ja mislim da u Crnoj Gori nema spretnije i snažnije ličnosti koja bi obavljala taj posao…”. Koji mjesec kasnije, nakon partijskog raskola, Bulatović je u knjizi Pravila ćutanja o istoj osobi zapisao: „Milo Đukanović nikada nije pokazivao volju da svoje suštinsko obrazovanje podigne na veći nivo. Nije čitao knjige, ni stručnu literaturu. Nije učio strane jezike, niti ikada sjeo za računar… Narodski rečeno, savršeno je lagao i to do mjere u kojoj bi i sam povjerovao u svoje konstrukcije”.

Đukanović je, politički, preživio sukob. Novo iskušenje aktuelnog, i kažu – odlazećeg premijera slijedi. Kako god da ode, valja mu da obrati pažnju na one koji će ga ispratiti sa suzama. Uloge se, kao i vjetrovi, na Balkanu brzo okrenu.

BIJEG I PRITVOR: Čim je dobio informaciju da je Državno odvjetništvo tražilo ukidanje njegovog zastupničkog imuniteta, Sanader je odlučio poći na ,,unaprijed dogovoreni poslovni put”. Ostalo se zna: stigao je do Austrije gdje je uhapšen na naplatnim kućicama blizu Salzburga. Njegova naredna stanica bio je istražni zatvor u tom austrijskom gradu.

Mnogima u Hrvatskoj, među njima i predsjedniku Ivi Josipoviću, učinilo se da je policija Sanadera pustila da pobjegne. Josipović je tražio odgovornost, a policijski ministar Tomislav Karamarko pravdao se da bjegunca zbog zastupničkog imuniteta nije mogao zadržati.

Poređenje po ovoj temi bilo bi neumjesno. Cane, Maka, Šare… i raznorazne šinavatre i terzići ne trebaju imunitet da bi u Crnoj Gori bili na sigurnom.

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala raspisao je 9. decembra potjernicu na kojoj je kao Sanaderov krimen upisano ,,udruživanje radi počinjenja kaznenog djela i zloupotreba položaja i ovlasti”. Osumnjičen je da je uz pomoć rizničara HDZ-a Mladena Barišića i marketinškog poduzeća FIMI media u vlasništvu Barišićeve partnerke Nevenke Jurak iz javnih poduzeća izvukao desetine miliona kuna. Dijelom tog novca finansiran je HDZ, dok su dio za sebe zadržavali Sanader, Barišić i Jurak.

Operacija je bila jednostavna: Sanader je u aprilu 2007. godine sazvao sastanak čelnih ljudi javnih poduzeća i rekao im da slušaju što im Barišić ima za reći. Ovaj je naložio da sve marketinške poslove javna poduzeća ubuduće imaju davati poduzeću Nevenke Jurak. Direktori su poslušno prihvatili preporuku, pa je u narednih par godina na račune firme FIMI media sjelo više od 15 miliona eura.

Kako se finansiraju političke partije u Crnoj Gori? Šta je sa pričama da su Kombinat aluminijuma nekada, a Elektroprivreda sada nepresušan izvor novca za potrebe vladajuće DPS? Da li će, i kada će, revizori obratiti pažnju na troškove koji se pod stavkom sortno vode u poslovnim knjigama i završnim računima javnih i državnih preduzeća? Dešavanja u Hrvatskoj znak su da će se, jednom, i te teme naći na dnevnom redu.

MEDIJSKA PRIPREMA: Hapšenje Iva Sanadera se očekivalo mjesecima. Bivšeg premijera tukli su sa svih strana, a najniže udarce primao je od stranačkih podanika koji su mu do jučer puzali oko koljena.

Jednako bijednu ulogu igrali su mediji koji su ga ranije dizali u nebesa i hvalili preko granice dobrog ukusa. Nakon šest godina šutnje stale su se otkrivati javne tajne. Ukazuje se na neobjašnjivo bogatstvo Sanaderovih, vilu u Kozarčevoj ulici, kolekciju skupocjenih satova, poslovni prostor, vinograd, račune napunjene milionima kuna… Dnevne novine kao na traci nižu dijelove iskaza pritvorenih Sanaderovih prijatelja i saradnika, ranije uhapšenih Barišića, Jurakice i glavnog direktora Hrvatske elektroprivrede Ivana Mravka.

Sanader je znao da dolazi njegov red. Aktivirao je saborski mandat, pa dobio zastupnički imunitet. Rad je bio uzaludan. Konce u Saboru u rukama je čvrsto držao Vladimir Šeks, stari stranački lisac kojeg je Sanader na vrhuncu moći nekoliko puta javno ponizio.

Ključni čovjek koji je imao prikupiti dokaze protiv bivšeg premijera bio je Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Prije nekoliko dana putem Vikiliksa iscurio je američki dokument o jednom od njegovih razgovora s Jamesom B. Foleyem, veleposlanikom SAD-a u Zagrebu.

AFERA HIPO: Bajić veleposlanika uvjerava da ima najmanje jedan jak slučaj protiv bivšeg premijera. Radi se o predmetu iz druge polovine ‘90-tih, kad je HDZ-ov tajkun Miroslav Kutle navodno platio Ivu Sanaderu 800 hiljada njemačkih maraka za nezakonito posredovanje za kredit kod Hipo banke.

Iskaz svjedokinje o ovom slučaju – bivše Kutline tajnice – Mladen Bajić u svojim ladicama ima već deset godina. O tome je prije šest godina pisao Feral Tribune, ali Sanader je tad bio u zaletu i optužbe je odbio tvrdnjom da mu smješta obavještajno podzemlje.

Kolika je to muka zna Ranka Čarapić. Četvrtu godinu crnogorska državna tužiteljica po rukama pretura vruć krompir – krivičnu prijavu koju je, zbog divlje gradnje na Zavali, NVO MANS predala protiv grupe u kojoj važna mjesta zauzimaju braća Svetozar i Dragan Marović. I Ranka provjerava i provjerava.

Hrvatski premijer je medije držao u šaci. Što zahvaljujući poslovnim dilovima s izdavačima, što autoritetu državnog i stranačkog vođe. Zato tužilac Bajić nije usudio procesuirati niti jedan ozbiljniji antikorupcijski predmet. Kad je od Jadranke Kosor dobio zeleno svjetlo – na dnevni red stigli su predmeti s tri prsta prašine na koricama.

Slučaj FIMI media bio je drugi, važniji pravac istrage, a treći se odnosio na Hrvatsku elektroprivredu i pogodovanje tajkunu Robertu Ježiću pri prodaji struje za postrojenja njegove tvrtke DIOKI. Onog dana kad je Sanader pobjegao u Sloveniju, uhapšen je i Ježić, inače i vlasnik uglednih dnevnih novina Novi list.

Odvjetništvo smatra, a to je iskazom potkrijepio i privedeni direktor HEP-a Ivan Mravak, da je Sanader osobno tražio da državna tvrtka pogoduje Ježiću. Uz ova tri pravca istrage, nad Sanaderovom glavom visi i slučaj Hipo banke. Dobar dio javnosti smatra da je on omogućio uspon Hipo banke u Hrvatskoj, koji su pratile sumnjive kupoprodaje državnog zemljišta i krediti probranima bez adekvatnog osiguranja.

Poslovanje Hipo banke, tako tvrde, provjeravaju i nadležne institucije u Crnoj Gori. Jednako opravdano. I nevoljno. Teško je suditi o banci kojoj je pravni zastupnik sestra aktuelnog premijera Ana Kolarević, u kojoj je svoj bankarski talenat dokazivao njegov ekonomski savjetnik Petar Ivanović (banka je tada napravila gubitak veći od 20 miliona), a premijer se – nekako baš u to vrijeme – na lijepe oči zadužio za nekih pet miliona eura. Koje još nije vratio.

Hrvatski mediji su, u kontekstu tamošnje filijale Hipo banke pisali o navodnom Sanaderovom fondu vrijednom više od 100 miliona eura. Crnogorski su se usredsredili na of-šor fond pod kontrolom Darka Šarića i njegovih saradnika od Kotora do Pljevalja. Preko njega su tekli milioni. Gdje su izvirali, a gdje se ulivali, to istraga u Crnoj Gori nije pokazala. Da li to predstavlja sličnost ili razliku sa hrvatskom pričom – zaključite.

EPILOG: Nagađa se da će Sanader otegnuti izručenje koliko god bude mogao, iako je jednako izgledno da se on neće protiviti prebacivanju u hrvatski pritvor. Njemu više odgovara da bude brzo prebačen u Hrvatsku, jer njegove informacije imat će neku vrijednost još samo do izbora. Želi li iskoristiti oružje koje mu je preostalo on mora učiniti sve da do suđenja dođe u idućih deset mjeseci.

Sanader je vjerovao da će iz sjene uticati na politička zbivanja, pa za šeficu države i vladajuće stranke instalirao osobu koje se najmanje bojao. A sa crnogorskog dvora se čuje, da je Đukanović davno odlučio koga će, kao najsigurniju stražu, da zaglavari prije no što ode. Sanaderovoj nasljednici je, trebalo tek nekoliko mjeseci da svečano otvori lov na njegovu glavu. Nedjela za koja ga sumnjiče nose kaznu od pet i više godina zatvora. Ništa je to spram glavobolje koja bi mogla mučiti Igora Lukšića ako milost padne na njega.

Vedran Džihić, politikolog iz Beča, hapšenje Sanadera stavlja u širi kontekst. „Cijeli Balkan pati od akutne sanaderizacije: povjerenje građana u politiku je nisko, frustracije visoke, a zavladala je politička i socioekonomska apatija. Političke elite su jedino zainteresirane za ostvarenje vlastitih interesa te se bave same sobom.”

Slučaj Iva Sanadera, kaže Džihić jedan je od plodova evropskog puta Hrvatske. On bi mogao dovesti ,,do katarze među političkim i gospodarskim elitama, a to podrazumijeva beskompromisnu borbu protiv korupcije, jačanje pravne države i transparentnu politiku”. U suprotnom, zaključuje Džihić, ,,mladim i nestabilnim demokracijama na jugoistoku Europe prijeti velika kriza”.

Balkansko pospremanje neće se završiti u Zagrebu.

Ladislav TOMIČIĆ
Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

DVANAEST LISTA ZA JEDANAESTE IZBORE: Još po jednom, pa da zapjevamo

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS pred izbore troši budžet i povjerenje koje je proljetos stekao NKT.  Ono od čega vlast strahuje – nezadovoljstvo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti – pokušaće da iskoriste opozicione koalicije koje predvode Demokratski front i Demokrate

 

Šest političkih partija i šest koalicija prikupilo je potrebne potpise i predalo liste za učešće na predstojećim parlamentarnim izborima. Dok čekamo da Državna izborna komisija (DIK) i formalno potvrdi predate liste, politički analitičari i istraživači javnog mnjenja već iznose prve prognoze.

Prognozeri su saglasni makar u tome da će na rezultat glasanja 30. avgusta uticati mnoštvo, što starih što novih, faktora. Od epidemije korona virusa, koja ograničava kampanju i može značajno uticati na izlaznost glasača; preko preraspodjele glasova među glasačima nacionalnih i partija tzv. građanskog bloka, zbog koje bi neki od prijavljenih učesnika mogli ostati ispod cenzusa; do motivacije i kondicije birača partija i koalicija koje će na izbore ići zaogrnuti plaštom čuvara nacionalnih, procrnogorskih i prosrpskih, interesa (DPS i SDP, odnosno, koalicije okupljene oko DF i Demokrata). Nepoznanica je, konačno, i koalicioni potencijal partija i koalicija koje bi nakon izbora mogle uzeti učešće u formiranju buduće vlasti. Kao što je neizvjestan i opstanak predizbornih koalicija u slučaju da njihov savez ne učvrsti zajedničko učešće u vlasti.

Prema analizama i prognozama, ni na ovim izborima nećemo imati apsolutnog pobjednika. Predviđanja govore da će, pojedinačno, najviše glasova osvojiti lista koja nosi ime čovjeka koji na izborima ne učestvuje – Mila Đukanovića. On je  odlučio da raspiše izbore u jeku epidemije. Analitičari vjeruju da se predsjednik DPS na taj potez odlučio kako bi njegova partija na glasanje izašla prije nego se nastupajuća ekonomska kriza pokaže u punom svjetlu.

Vlast će  pokušati da zadobije povjerenje glasača samohvalama o uspješnoj borbi protiv epidemije korona virusa. Na način na koji su to već uradile nove-stare vlasti u Hrvatskoj i Srbiji. O tome svjedoči i očekivano pozicioniranje direktora Kliničkog centra i jednog od najviše eksponiranih članova NKT Jevta Erakovića među nosioce (prvih 10) liste Odlučno za Crnu Goru!

Ipak, najteži teret sa kojim se u susret izborima suočava DPS je prošlogodišnji Zakon o slobodi vjeroispovijesti. On je protiv vlasti okrenuo SPC, veliki broj njenih vjernika ali i dio građana drugih vjeroispovijesti (pa i agnostika i ateista) koji su iskoristili priliku da učešćem u vjersko-političkim protestima iskažu nezadovoljstvo ukupnim stanjem u državi. Analitičari smatraju da su sporni Zakon i protesti koji su ga pratili, računajući i odluku Episkopskog savjeta da predlagače Zakona i poslanike koji su ga podržali isključi iz crkvenog života, DPS-u odnijeli dio glasača.  Koliko – još je rano za ozbiljne procjene. Nije sve jedno da li će glasači, koji eventualno odstupe od DPS preći u apstinente ili će svoj glas dati nekoj drugoj listi.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

EPIDEMIJA KORONE, DRUGI PUT: Žetva neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija je proglašena u martu kada je bilo 69 pozitivnih na virus korona. Sada je ozvaničena kada je broj oboljelih dostigao 1.920. Za razliku od prvog naleta sada je u opticaju mantra da je sve u redu. Nju prati  manjak informacija i povjerenja, uz maske i strah u predizbornom vremenu

 

Nacionalno tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo je u utorak 21. jula odluku o ponovnom proglašenju epidemije korona virusa na teritoriji cijele države. Broj oboljelih u tom trenutku bio je 1.920, najviše u Podgorici 773. Od 1. juna umrlo je 26 ljudi od korona virusa. Kada nataje ovaj tekst, četvrtak ujutru, broj umrlih je povećan na 30.

Tokom ,,prvog talasa’’, samo devet dana od kada je registrovan prvi slučaj (17. marta)  proglašena je epidemija 26. marta. Tada je bilo 69 oboljelih, 27 u Podgorici. Sada se čekalo duže od mjesec i po. Zašto, zvaničnog objašnjenja nema. Zbog ekonomije, tačnije turizma ili izbora – svak može da tumači na svoj način.

U  martu smo bili zatvoreni u kućama, plašeni i kažnjavani. Jedina  preporuka koja sada važi je nošenje maski na otvorenom i zatvorenom. Pravilo ne važi za djecu ispod sedam godina, a masku nije potrebno nositi  na plaži i u nacionalnim parkovima. Nije propisano, ali se podrazumijeva, da se maske ne nose u prepunim kafićima i restoranima. Centar za građansko obrazovanje zatražio je od NKT da hitno pojasni ovu mjeru. Pitali su ih ,,da li učesnici javnih skupova i gosti na televizijama moraju da nose maske jer je veliki broj onih koji to ne čine’’.

Nadležni kažu da ova mjera već daje rezultate na sjeveru države, gdje je uvedena ranije nego u ostatku države. ,,Maske su mjera koja nije popularna ali daje rezultate”, izjavio je direktor Instituta za javno zdravlje (IZJ) Boban Mugoša.

Protekle sedmice broj oboljelih na 100.000 stanovnika bio  je 242, a ove je 307. Mugoša tvrdi da osim broja oboljelih, po kome smo najgori u regionu, Crna Gora ima sve parametre bolje nego druge zemlje – manju popunjenost zdravstvenog sistema i najmanji broj umrlih u okruženju. I primijetio je da se epidemijom upravlja sasvim dobro. Mugošin kolega Senad Begić ipak je upozorio da ćemo, ako ne budemo poštovali mjere, imati Bergamo.

I pored velikog broja nejasnoća i kontradiktornosti, nadležni  ponavljaju da je sve u redu i da nema grešaka u vođenju epidemije. To pogoduje ,,opuštenom ” dijelu građanstva.

Starosna granica oboljelih se spustila. Najviše ih je  u populaciji od 30 do 39 godina: ,,To nije oboljenje od kog obolijevaju samo stari i bolesni. Svako od nas može imati tešku kliničku sliku”, kazao je pomoćnik direktora Kliničkog centra CG (KCCG) Nemanja Radojević.

Pozitivnih zdravstvenih radnika je 77. Od toga je 18 doktora, 51 medicinska sestra ili tehničar, i osam nemedicinskih radnika. Najviše oboljelih je u KCCG 30, od čega 11 ljekara.

Direktor KCCG Jevto Eraković insistira na tome da su o virusu sve informacije tačne i precizne. „Ne vjerujem da bilo ko u regionu ima takve informacije”. Mali problem može biti to što već 10-ak dana na sajtovima IZJ-a i Vladinom coronainfocg.me ne možete pratiti informacije o braju oboljelih, hospitalizovanih, izliječenih. ,,U toku je obrada i klasifikacija velikog broja podataka koji su dobijeni na osnovu rezultata testova iz Njemačke. Do okončanja pomenutog procesa, grafički prikaz podataka biće privremeno obustavljen’’, navedeno je na oba sajta umjesto informacija i tabela iako su rezultati iz Njemačke odavno obrađeni i objavljeni.

,,Ove mjere i blagovremene poteze koje je donijelo NKT pokušavaju da prebace na politički teren. Ne interesuje nas nikakav politički teren već nas isključivo interesuje zdravlje građana Crne Gore”, istakao je Eraković.

Poput Erakovića, ni blagovremeni NKT nije interesovala politika kada su pozdravili batinanje građana od strane policije u Budvi, Podgorici i Nikšiću. Ili kada su se javno prepucavali sa jednom opozicionom strankom.

Akcija za ljudska prava (HRA) je ove nedjelje ponovo konstatovala da objavljivanje imena, adresa i informacija o ljudima pod sumnjom da su zaraženi virusom KOVID-19 predstavlja kršenje prava na privatnost: ,,Zaključeno je da objavljivanjem zdravstvenih podataka na internetu NKT nije unaprijedio javno zdravlje, već ga je potkopao”. Ovaj vid potkopavanja javnog zdravstva, kao i držanje pritvorenika u nehigijenskim uslovima tokom prvog talasa virusa, nije izazvao javne kritike nadležnih u zdravstvu.

Nije bilo reakcije ni na to što javnost još nije obaviještena da li su i koji članovi Vlade u samoizolaciji, nakon što su bili u kontaktu sa ministrom rada i socijalnog staranja Kemalom Purišićem koji je pozitivan na korona virus, te zašto u samoizolaciji nije bio ministar sporta i mladih Nikola Janović koji je bio u kontaktu sa oboljelim od virusa… Umjesto toga, podržavaju se smjernice NKT-a za izbore i predsjednika ovog tijela Milutina Simovića koji tvrdi da ima uslova za njihovo  održavanje.

Građani, vele,  mogu biti mirni jer što se tiče izbora, isto je kao i kada nije bilo korone: ,,Ako se sjetimo koncepcije na samom biračkom mjestu, gdje nije moglo ući više osoba istovremeno ni kad su bili redovni izbori, sadašnja uputstva jasno govore o procedurama i odnose se na svaki odlazak na javno mjesto – pa tako i na izbore. Od građana zavisi da li će se to poštovati ili ne”, objasnio je direktorom Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić.

Građani, od kojih eto sve zavisi, su za četiri mjeseca NKT-u uplatili preko osam miliona eura donacija za borbu protiv korona virusa. NKT je od doniranog novca potrošio 1,7 miliona. Monitor je već pisao da je u martu i aprilu najviše para iz donacija uplaćeno firmama bliskim vlasti Voliju i Glosariju. Privatnoj kompaniji VoliDragana Bokana, uplaćeno je ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice. Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi GlosarijBranislava Martinovića – 537.837 eura. Ostalo je nejasno kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura.

O povjerenju u NKT govori i podatak da je preusmjeravanje domovima zdravlja, opštim bolnicama, bolnici u Brezoviku, isključivo bilo na zahtjev donatora.

,,MANS je više puta od Ministarstva zdravlja tražio izvode sa računa jer to tijelo ima poseban žiro-račun u komercijalnoj banci na koji su se slivale donacije i sa kojeg su se isplaćivale fakture dobavljačima. Odluke o tome kako će se platiti za respirator, opremanje kovid bolnice ili nabavku humanitarnih paketa su donošene daleko od očiju javnosti, na sjednicama NKT-a koje su bile zatvorene za javnost i sa kojih nema javno dostupnih zapisnika. Ono što jeste poražavajuće je da su od početka epidemije kompanije uključene u nabavku profitirale više nego što je uloženo u povećanje na primjer kapaciteta Instituta za javno zdravlje za testiranje na COVID -19”, kaže za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

MANS je upozorio na zabrinjavajuću činjenicu da je  održano više od 50 sjednica NKT-a a da javnost nema ni elementarnu informaciju na koji način se donose odluke na tim sjednicama. Nema zapisnika. ,,Mjere NKT-a su vrlo malo objašnjene građanima, saopštavaju se kao dekreti, preko ograničenih kanala komunikacije, uz veoma ograničeno komuniciranje sa građanima”, ističe Milovac.

U zapadnoj  Evrope takav način upravljanja krizom je nezamisliv. Tamo je virus pod kontrolom. Tako tvrdi Majk Rajan, šef programa Svjetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije, koji je kazao da zabrinjavaju trendovi u južnoj Evropi i na Balkanu. ,,Ne postoji ništa gore za narode nego kada vide da kod vlasti na lokalnom, nacionalnom, globalnom nivou postoji nedostatak kohezije i  koordinacije. Ako je raširen  osjećaj da postoji velika razlika u mišljenju oko toga šta i kako da rade, to stvara nesigurnost. Nesigurnost vodi u strah”, naglasio je Rajan.

Maske i strah, uz mantru da je sve u redu, je jedino što se kod nas  nudi u ovim predizbornim vremenima.

 

Kolektivni imunitet

U Institutu za javno zdravlje za Monitor su rekli da će rezultati seroepidemiološke studije koja za cilj ima utvrđivanje imuniteta nakon infekcije novim korona virusom, biti dostupni tek za nekoliko mjeseci.

,,Nažalost, ono što je trenutno dostupno u literaturi onemogućava zauzimanje jasnog stava po pitanju da li su antitijela protiv SARS-CoV-2 u ovom trenutku zaštitna. Opšta je pretpostavka (a mnoge su se nažalost pokazale pogrešnim kada se radi o novom korona virusu) da će prisustvo antitijela obezbijediti makar neki nivo imuniteta koji će trajati dovoljno dugo da pruži adekvatnu zaštitu’’, kažu iz IZJ-a

Ističu da kolektivni imunitet (engl. „herd immunity“ ili kako ga pogrešno i ružno prevode – imunitet stada) nastaje kada veliki dio zajednice postane imun na neku bolest. Postoje dva puta do kolektivnog imuniteta – vakcine i prirodna infekcija, objašnjavaju. ,,Ovih prvih još uvijek nemamo a podaci o imunitetu nakon prirodne infekcije su za sada jako opskurni pri čemu se ne smije zaboraviti da se prirodna infekcija nerijetko završava i smrću”. Vakcina protiv SARS-CoV-2 virusa je idealan pristup za postizanje kolektivnog imuniteta jer vakcine stvaraju imunitet bez izazivanja bolesti ili posljedičnih komplikacija, zaključuju u IZJ-u.

 

Nedostatak vakcina

Pitali smo IZJ da li nedostaju vakcine za redovnu imunizaciju, nakon što su nam se pojedini roditelji požalili da njihova djeca, koja kreću u školu, nijesu primila vakcinu.

,,Kada se radi o dostupnosti vakcina, situacija sa COVID-19 je značajno uticala na deficitarnost vakcina i njihovu raspoloživost na globalnom tržištu koja je prije svega posljedica smanjenog obima ili prekida proizvodnje kao i otežanog međunarodnog transporta vakcina koji zahtijeva posebne režime i uslove. Posebna briga u Crnoj Gori trenutno je vezana za vakcine koje proizvodi Institut Torlak u kojem je zbog privremenog suspendovanja procesa proizvodnje i reorganizacije rada i fokusiranja na COVID dijagnostiku, došlo do deficita vakcine protiv difterije i tetanusa za djecu (Ditevaxal). Očekuje se da će nove serije ove vakcine biti puštene u promet tokom ovog mjeseca”, kažu iz IZJ-a.

Ističu da ne očekuju probleme sa vakcinama za sezonski grip. Montefarm je poručio 31.000 doza. ,,Ova količina je za oko 40 posto veća nego prethodne godine. Bez obzira, očekujući poklapanje obolijevanja od gripa i novog korona virusa Institut trenutno istražuje mogućnosti za nabavku dodatnih količina vakcine protiv gripa koje bi bile namijenjene najugroženijim kategorijama stanovništva”, kažu iz IZJ-a.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MILOVI, AMFILOHIJEVI, VUČIĆEVI: Razvrstavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidimo da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni da tokom izborne kampanje demonstriraju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice

 

Još trideset dana do izbora koji, tvrdi predsjednik, neće biti odloženi. Nakon višemjesečnih priprema vlast je ponudila predizbornu šargarepu upakovanu u treći paket mjera podrške građanima i privredi. Što se štapa, odnosno pendreka tiče tu smo redovno uobročeni.

I opozicija se zaputila na izbore. Nakon što su jedni drugima postali izgovor za kršenje zadate riječi o bojkotu, pristali su na političko prebrojavanje pod nikad lošijim uslovima. Drugi su krenuli prije nas, pravdaju se opozicioni lideri, dok   neki od njih  još traže model za izborni nastup. Pokazuje se kako to baš i nije lak posao. Valja premostiti sujete i dugo njegovana rivalstva, pa u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljiti ambicije i želje finansijskih i političkih moćnika iz sjenke. Domaćih i stranih.

„Vjerujem da ćemo narednog mjeseca imati punu kontrolu nad situacijom sa koronavirusom“, prorokuje Milo Đukanović. Ili zapovijeda. „Zato kažem da ne razmišljam o odlaganju izbora“, precizira predsjednik DPS i države, informisan kako takvi zahtjevi „stižu sa raznih strana“. Bez dodatnih objašnjenja.

Ni u redovima opozicije nijesu bez vizije. „U ovom vremenu napada virusa na ljudski organizam i nasrtaja bezbožnog režima na našu vjeru, jedini siguran recept za pobjedu nad tim zlom je dogovor i zajedništvo“, cijeni Andrija Mandić u razgovoru za agenciju MINA. Pokušavajući, još jednom, da za koaliciju koja se okuplja oko DF-a obezbijedi naklonost starješina SPC. Ako ne ovih sa Cetinja, onda makar onih iz Beogradske patrijaršije. „Zajedništvo koje smo prethodnih mjeseci praktikovali u krsnom hodu samo treba pretočiti u jedinstvenu listu i bratski dogovor svih onih koji žele da Crna Gora bude drugačija, da bude bogatija, uspješnija, zemlja svih njenih građana a ne vlasništvo omanje grupe nepristojno bogatih i sebičnih ljudi“, kaže Mandić pred finalni pokušaj da na jednu listu okupi srpstvo u Crnoj Gori. Makar ono koje priznaje Aleksandra Vučića za vrhovnog komandanta.

Za sada je sasvim izvjesno da će mjesto na zajedničkoj listi sa DF-om naći Prava Crna Gora Marka Milačića. DF će do posljednjeg trena čekati odluku SNP-a. Prema insajderskim informacijama, lideri DF i SNP nalaze se pod velikim pritiskom predstavnika zvaničnog Beograda da se nađu na jedinstvenoj listi. Problem je što je unutarstranački otpor zajedničkom izbornom nastupu istog, ako ne i još većeg intenziteta. SNP ima i rezervnu varijantu – izlazak na izbore u koaliciji sa Narodnim pokretom koji ovih dana promoviše Miodrag Daka Davidović, kontroverzni biznismen, crkveni ktitor i (ne)zvanični finansijer dijela ovdašnje opozicije.

Davidović je razgovoru za portal In4s pojasnio da pokret čiji je pokrovitelj „čini grupa nezavisnih poslanika, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Demokratska srpska stranka, Miholjski zbor, Demokratska stranka jedinstva, Podgorička gospoda, kao i veliki broj slobodomislećih intelektualaca…“ Zvanično, konstituisanje pokreta najavljeno je za četvrtak 30. jul (Monitor će u to vrijeme biti u štampariji) dok će odluka o eventualnim koalicijama biti donijeta do nedjelje 2. avgusta. Samo dva dana prije isteka roka za predaju izbornih lista. „Prednost ovog pokreta je i ta što nema obaveze ni prema kome, osim prema narodu i Gospodu“, kazao je Davidović. Koji će se, prema našim saznanjima, i lično naći na izbornoj listi Narodnog pokreta (sa ili bez SNP-a). „Negdje pri dnu“, tvrde oni što vjeruju da su dobro verzirani. A to komplikuje pitanje: koja će izborna lista dobiti (najveću) podršku Srpske pravoslavne crkve.

Da će SPC i pitanje njene imovine u Crnoj Gori igrati važnu ulogu na predstojećim izborima to smo znali još od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem prošle godine. Sada smo pametniji, utoliko više što vidimo  da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni za demonstraciju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice.

Kad iz opozicije uskliknu kako će i život dati braneći srpske i pravoslavne svetinje od nevjernika, komunista, sorošoida… (kao da su malo puta već poginuli u balkanskim ratovima posljednje decenije prošlog vijeka), vlast ima spremnu priču o vlastitom junaštvu i pregalaštvu. I obrnuto.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo