Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO INOVATIVNIM IDEJAMA KOLAŠINCI PRIVLAČE TURISTE: Originalnošću do održivosti

Objavljeno prije

na

Suočeni sa činjenicom da Ski centar i dva hotela visoke kategorije nijesu dovoljni da bi Kolašin zaista i živio od turizma, vlasnici lokalnih turističkih agencija, apartmana i sportisti pokazuju sve više kreativnosti u osmišljavanju turističke ponude.

Zahvaljujući tim idejama, prvenstveno novih sportova, u Kolašinu su nakon mnogo godina boravili i turisti iz zemalja poznatih kao skijaške destinacije. Iako je riječ o za sada malobrojnim grupama stranih gostiju, svi oni će, tvrde njihovi domaćini, ponovo doći i moguće, pored ruskog i albanskog, otvoriti još neka tržišta za kolašinsku turističku privredu, koja je nakon tri propale sezone pred bankrotom.

U turističkoj agenciji Explorer osmislili su gotovo avanturistički karavan motornim sankama preko Sinjavine. Na taj način je, pored mnogo poznatije Bjelasice, i ta planina dobila mjesto na zimskoj turističkoj mapi Kolašina. Tura preko Sinjavine može biti primamljiva svima koji uživaju u odmoru punom izazova, tokom kojeg su na provjeri vještine na snijegu, snalažljivost i kondicija. Zbog toga je i oduševila goste sa stranih tržišta, a turistički poslenici u tome vide šansu da i Sinjavinu otvore za skijaše.

„Sinjavina je idealna za skijaše, kao i one na krpljama ili, recimo, skijanje po neutabanim stazama, koje je sada hit u svijetu. Ta planina pruža jedinstven doživljaj, a stranim turistima smo je predstavili na jedan kvalitetan način”, kaže za Monitor Luka Bulatović iz Explorera. ,,Karavan na motornim sankama povezuje nekoliko opština, može se organizovati u trajanju od jednog do pet dana, dužine od pet do preko 100 kilometara. To je zanimljiva avantura kroz planinu. Učesnici karavana posjećuju i zanimljive restorane, poljoprivredne farme, uče se orijentaciji. To je višestruko novo, edukativno i zanimljivo iskustvo”, objašnjava Bulatović sadržaj sa kojim su s puno uspjeha izašli na evropsko tržište.

Zahvaljujući inicijativi Explorera prvi put nakon više od dvije decenije njemački turisti su se odlučili da zimuju u Kolašinu. Kolašinska turistička agencija, originalnom zimskom ponudom, uspjela ja da zainteresuje i Mađare. Kako kažu u Exploreru posebno im je zadovoljstvo što su bili dovoljno zanimljivi i za slovenačke turiste.

„Sva ‘filozofija’ je u tome da se, uz Ski centar, još nešto turistima ponudi. Treba imati na umu da su naši gosti u prilici da posjećuju mnogo veća skijališta od kolašinskog, pa je naš cilj bio da im ponudimo nešto što nemaju u velikim zimskim centrima. To je urodilo plodom”, kaže Bulatović.

On objašnjava da nijesu imali dovoljnu podršku lokalnih vlasti za realizaciju mnogih ideja. Najvažnije je, kaže on, da se na atraktivan način predstavi sve što Kolašin može da ponudi turistima, čak i onim zahtjevnijim. Sve to treba i da bude konkurentno, specifično i, koliko je moguće, drugačije u odnosu na ono što se nudi u drugim zimskim centrima u regionu. Treba i da pokaže turistima manje poznate djelove kolašinske opštine.

Bulatović je ubijeđen da postoji još mnogo toga što nije na pravi način iskorišteno, a što bi bilo zanimljivo za strana turistička tržišta ili bi bar obogatilo vanpansionsku ponudu: „Mnoge ideje bi, uz malo novca, mogle da značajno obogate turističku ponudu. Sankalište bi bilo zanimljivo i skoro ništa ne bi koštalo. Potrebno nam je više pojedinačnih inicijativa i ideja. Ne možemo se žaliti kako nema podrške od države, ukoliko ni mi sami ne znamo u čemu bi nam to pomogli”.

Svi turisti koji se odluče da tako provedu zimski odmor, u Exploreru dobijaju potrebnu opremu za razne aktivnosti u planini, vodiča i obuku za upravljanje motornim sankama. Mogu se odlučiti za turu koja podrazumijeva manje ili više izazova, zavisno do svojih vještina i sklonosti.

Na sličan način da privuku strane turiste trude se i u turističkoj organizaciji Riders. To udruženje okuplja zaljubljenike u skijanje i bordovanje po neutabanom snijegu. Trenutno u svijetu najpopularniji vid skijanja, takozvani ,,frirajd”, očigledno će postati i važan dio kolašinskog turističkog imidža. Lokalni rajdersi su prošle i ove zime ugostili i nekoliko grupa poklonika tog sporta iz Norveške, Austrije, Rusije…

Skijanje van skijaških staza, kroz šumu, kuloare, sa planinskih vrhova… sve to, kažu frirajderi, pruža mogućnost da se na potpuno drugačiji način iskoristi dan na snijegu. Pored uzbuđenja, iskušavanja svojih mogućnosti i vještina, okruženi su idiličnim slikama zime u planini.

,,Za takav način skijanja potrebne su drugačije skije. Šire su od alpskih i nešto duže. Najveća draž svih frirajdera je skijanje po ,,svježem” snijegu. Osjećaj je nevjerovatan i teško je opisati riječima to iskustvo. To je jedan od razloga zbog čega je u Crnoj Gori sve više zaljubljenika u frirajd”, kaže Kolašinac Željko Pejović, jedan od onih koji u okruženju promoviše taj način skijanja.

Zabluda je, tvrdi on, da je frirajd ekstremno skijanje. Ekstremno je onoliko koliko skijaš želi. Svako u skladu sa svojim mogućnostima i vještinama na snijegu određuje težinu staze.

Crna Gora je, kaže Pejović, relativno nova destinacija i zbog izrazito specifične konfiguracije terena izuzetno zanimljiva frirajderima.

,,Grupa zaljubljenika iz Kolašina je prepoznala potencijale Bjelasice, Sinjajevine, Komova i otvorila njihove padine. Prošle godine smo imali grupe iz Rusije, Austrije a ove godine smo ugostili i momke iz Norveške koji rade za jedan prestižni snoubord časopis. Kako kažu stranci koji dolaze kod nas, na Alpima, u svim popularnim frirajd destinacijama problem je što je i previše skijaša. Onda bude tijesno i gužva osujeti taj specifičan doživljaj. Naše planine su pune kvalitetnog i netaknutog snijega, prelijepih padina i velikih raznolikosti”, objašnjava Pejović otkud interesovanje za Crnu Goru kao frirajd destinaciju.

Kolašincima je u promociji planina u toj opštini mnogo pomogao Enver Višnjić, momak koji je porijeklom iz Bijelog Polja ali je odrastao u Švajcarskoj. Višnjić pravi namjenske skije za frirajd i ima svoj brend Dude .

,,U Kolašinu od prošle zime imamo snow cat – specijalizovanu mašinu za prevoz frirajdera. Siguran sam da će naše planine uskoro biti prepoznate kao jedna od omiljenijih frirajd destinacija u Evropi. Treba da nastavimo promociju, a malobrojni su skijaši koji kad jednom osjete šta znači proći prvi po netaknutom snijegu, ne požele da to ponove”, poručuje Pejović.

Gosti Kolašina odnedavno imaju priliku i da se oprobaju u noćnom hodanju na krpljama u okolini grada. To je, kako kažu organizatori, odlična prilika i da se sa nekoliko vidikovaca osmotri grad na drugačiji način. Turistima su obezbijeđene i baklje, pa je prolazak grupe turista koji se odluče da tako provedu par noćnih sati, svojevrsna atrakcija.

Pojedinci, ali i turističke agencije minule dvije zime, sasvim sigurno, pokazali su da znaju kako treba da izgleda zimska turistička sezona u Kolašinu. Svi oni očekuju da ih u tom poslu u stopu prate nacionalna i lokalna turistička organizacija. Samo u tom slučaju, tvrde, grad pod Bjelasicom može s pravom nositi titulu zimskog turističkog centra.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo