Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO INOVATIVNIM IDEJAMA KOLAŠINCI PRIVLAČE TURISTE: Originalnošću do održivosti

Objavljeno prije

na

Suočeni sa činjenicom da Ski centar i dva hotela visoke kategorije nijesu dovoljni da bi Kolašin zaista i živio od turizma, vlasnici lokalnih turističkih agencija, apartmana i sportisti pokazuju sve više kreativnosti u osmišljavanju turističke ponude.

Zahvaljujući tim idejama, prvenstveno novih sportova, u Kolašinu su nakon mnogo godina boravili i turisti iz zemalja poznatih kao skijaške destinacije. Iako je riječ o za sada malobrojnim grupama stranih gostiju, svi oni će, tvrde njihovi domaćini, ponovo doći i moguće, pored ruskog i albanskog, otvoriti još neka tržišta za kolašinsku turističku privredu, koja je nakon tri propale sezone pred bankrotom.

U turističkoj agenciji Explorer osmislili su gotovo avanturistički karavan motornim sankama preko Sinjavine. Na taj način je, pored mnogo poznatije Bjelasice, i ta planina dobila mjesto na zimskoj turističkoj mapi Kolašina. Tura preko Sinjavine može biti primamljiva svima koji uživaju u odmoru punom izazova, tokom kojeg su na provjeri vještine na snijegu, snalažljivost i kondicija. Zbog toga je i oduševila goste sa stranih tržišta, a turistički poslenici u tome vide šansu da i Sinjavinu otvore za skijaše.

„Sinjavina je idealna za skijaše, kao i one na krpljama ili, recimo, skijanje po neutabanim stazama, koje je sada hit u svijetu. Ta planina pruža jedinstven doživljaj, a stranim turistima smo je predstavili na jedan kvalitetan način”, kaže za Monitor Luka Bulatović iz Explorera. ,,Karavan na motornim sankama povezuje nekoliko opština, može se organizovati u trajanju od jednog do pet dana, dužine od pet do preko 100 kilometara. To je zanimljiva avantura kroz planinu. Učesnici karavana posjećuju i zanimljive restorane, poljoprivredne farme, uče se orijentaciji. To je višestruko novo, edukativno i zanimljivo iskustvo”, objašnjava Bulatović sadržaj sa kojim su s puno uspjeha izašli na evropsko tržište.

Zahvaljujući inicijativi Explorera prvi put nakon više od dvije decenije njemački turisti su se odlučili da zimuju u Kolašinu. Kolašinska turistička agencija, originalnom zimskom ponudom, uspjela ja da zainteresuje i Mađare. Kako kažu u Exploreru posebno im je zadovoljstvo što su bili dovoljno zanimljivi i za slovenačke turiste.

„Sva ‘filozofija’ je u tome da se, uz Ski centar, još nešto turistima ponudi. Treba imati na umu da su naši gosti u prilici da posjećuju mnogo veća skijališta od kolašinskog, pa je naš cilj bio da im ponudimo nešto što nemaju u velikim zimskim centrima. To je urodilo plodom”, kaže Bulatović.

On objašnjava da nijesu imali dovoljnu podršku lokalnih vlasti za realizaciju mnogih ideja. Najvažnije je, kaže on, da se na atraktivan način predstavi sve što Kolašin može da ponudi turistima, čak i onim zahtjevnijim. Sve to treba i da bude konkurentno, specifično i, koliko je moguće, drugačije u odnosu na ono što se nudi u drugim zimskim centrima u regionu. Treba i da pokaže turistima manje poznate djelove kolašinske opštine.

Bulatović je ubijeđen da postoji još mnogo toga što nije na pravi način iskorišteno, a što bi bilo zanimljivo za strana turistička tržišta ili bi bar obogatilo vanpansionsku ponudu: „Mnoge ideje bi, uz malo novca, mogle da značajno obogate turističku ponudu. Sankalište bi bilo zanimljivo i skoro ništa ne bi koštalo. Potrebno nam je više pojedinačnih inicijativa i ideja. Ne možemo se žaliti kako nema podrške od države, ukoliko ni mi sami ne znamo u čemu bi nam to pomogli”.

Svi turisti koji se odluče da tako provedu zimski odmor, u Exploreru dobijaju potrebnu opremu za razne aktivnosti u planini, vodiča i obuku za upravljanje motornim sankama. Mogu se odlučiti za turu koja podrazumijeva manje ili više izazova, zavisno do svojih vještina i sklonosti.

Na sličan način da privuku strane turiste trude se i u turističkoj organizaciji Riders. To udruženje okuplja zaljubljenike u skijanje i bordovanje po neutabanom snijegu. Trenutno u svijetu najpopularniji vid skijanja, takozvani ,,frirajd”, očigledno će postati i važan dio kolašinskog turističkog imidža. Lokalni rajdersi su prošle i ove zime ugostili i nekoliko grupa poklonika tog sporta iz Norveške, Austrije, Rusije…

Skijanje van skijaških staza, kroz šumu, kuloare, sa planinskih vrhova… sve to, kažu frirajderi, pruža mogućnost da se na potpuno drugačiji način iskoristi dan na snijegu. Pored uzbuđenja, iskušavanja svojih mogućnosti i vještina, okruženi su idiličnim slikama zime u planini.

,,Za takav način skijanja potrebne su drugačije skije. Šire su od alpskih i nešto duže. Najveća draž svih frirajdera je skijanje po ,,svježem” snijegu. Osjećaj je nevjerovatan i teško je opisati riječima to iskustvo. To je jedan od razloga zbog čega je u Crnoj Gori sve više zaljubljenika u frirajd”, kaže Kolašinac Željko Pejović, jedan od onih koji u okruženju promoviše taj način skijanja.

Zabluda je, tvrdi on, da je frirajd ekstremno skijanje. Ekstremno je onoliko koliko skijaš želi. Svako u skladu sa svojim mogućnostima i vještinama na snijegu određuje težinu staze.

Crna Gora je, kaže Pejović, relativno nova destinacija i zbog izrazito specifične konfiguracije terena izuzetno zanimljiva frirajderima.

,,Grupa zaljubljenika iz Kolašina je prepoznala potencijale Bjelasice, Sinjajevine, Komova i otvorila njihove padine. Prošle godine smo imali grupe iz Rusije, Austrije a ove godine smo ugostili i momke iz Norveške koji rade za jedan prestižni snoubord časopis. Kako kažu stranci koji dolaze kod nas, na Alpima, u svim popularnim frirajd destinacijama problem je što je i previše skijaša. Onda bude tijesno i gužva osujeti taj specifičan doživljaj. Naše planine su pune kvalitetnog i netaknutog snijega, prelijepih padina i velikih raznolikosti”, objašnjava Pejović otkud interesovanje za Crnu Goru kao frirajd destinaciju.

Kolašincima je u promociji planina u toj opštini mnogo pomogao Enver Višnjić, momak koji je porijeklom iz Bijelog Polja ali je odrastao u Švajcarskoj. Višnjić pravi namjenske skije za frirajd i ima svoj brend Dude .

,,U Kolašinu od prošle zime imamo snow cat – specijalizovanu mašinu za prevoz frirajdera. Siguran sam da će naše planine uskoro biti prepoznate kao jedna od omiljenijih frirajd destinacija u Evropi. Treba da nastavimo promociju, a malobrojni su skijaši koji kad jednom osjete šta znači proći prvi po netaknutom snijegu, ne požele da to ponove”, poručuje Pejović.

Gosti Kolašina odnedavno imaju priliku i da se oprobaju u noćnom hodanju na krpljama u okolini grada. To je, kako kažu organizatori, odlična prilika i da se sa nekoliko vidikovaca osmotri grad na drugačiji način. Turistima su obezbijeđene i baklje, pa je prolazak grupe turista koji se odluče da tako provedu par noćnih sati, svojevrsna atrakcija.

Pojedinci, ali i turističke agencije minule dvije zime, sasvim sigurno, pokazali su da znaju kako treba da izgleda zimska turistička sezona u Kolašinu. Svi oni očekuju da ih u tom poslu u stopu prate nacionalna i lokalna turistička organizacija. Samo u tom slučaju, tvrde, grad pod Bjelasicom može s pravom nositi titulu zimskog turističkog centra.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo