Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO INOVATIVNIM IDEJAMA KOLAŠINCI PRIVLAČE TURISTE: Originalnošću do održivosti

Objavljeno prije

na

Suočeni sa činjenicom da Ski centar i dva hotela visoke kategorije nijesu dovoljni da bi Kolašin zaista i živio od turizma, vlasnici lokalnih turističkih agencija, apartmana i sportisti pokazuju sve više kreativnosti u osmišljavanju turističke ponude.

Zahvaljujući tim idejama, prvenstveno novih sportova, u Kolašinu su nakon mnogo godina boravili i turisti iz zemalja poznatih kao skijaške destinacije. Iako je riječ o za sada malobrojnim grupama stranih gostiju, svi oni će, tvrde njihovi domaćini, ponovo doći i moguće, pored ruskog i albanskog, otvoriti još neka tržišta za kolašinsku turističku privredu, koja je nakon tri propale sezone pred bankrotom.

U turističkoj agenciji Explorer osmislili su gotovo avanturistički karavan motornim sankama preko Sinjavine. Na taj način je, pored mnogo poznatije Bjelasice, i ta planina dobila mjesto na zimskoj turističkoj mapi Kolašina. Tura preko Sinjavine može biti primamljiva svima koji uživaju u odmoru punom izazova, tokom kojeg su na provjeri vještine na snijegu, snalažljivost i kondicija. Zbog toga je i oduševila goste sa stranih tržišta, a turistički poslenici u tome vide šansu da i Sinjavinu otvore za skijaše.

„Sinjavina je idealna za skijaše, kao i one na krpljama ili, recimo, skijanje po neutabanim stazama, koje je sada hit u svijetu. Ta planina pruža jedinstven doživljaj, a stranim turistima smo je predstavili na jedan kvalitetan način”, kaže za Monitor Luka Bulatović iz Explorera. ,,Karavan na motornim sankama povezuje nekoliko opština, može se organizovati u trajanju od jednog do pet dana, dužine od pet do preko 100 kilometara. To je zanimljiva avantura kroz planinu. Učesnici karavana posjećuju i zanimljive restorane, poljoprivredne farme, uče se orijentaciji. To je višestruko novo, edukativno i zanimljivo iskustvo”, objašnjava Bulatović sadržaj sa kojim su s puno uspjeha izašli na evropsko tržište.

Zahvaljujući inicijativi Explorera prvi put nakon više od dvije decenije njemački turisti su se odlučili da zimuju u Kolašinu. Kolašinska turistička agencija, originalnom zimskom ponudom, uspjela ja da zainteresuje i Mađare. Kako kažu u Exploreru posebno im je zadovoljstvo što su bili dovoljno zanimljivi i za slovenačke turiste.

„Sva ‘filozofija’ je u tome da se, uz Ski centar, još nešto turistima ponudi. Treba imati na umu da su naši gosti u prilici da posjećuju mnogo veća skijališta od kolašinskog, pa je naš cilj bio da im ponudimo nešto što nemaju u velikim zimskim centrima. To je urodilo plodom”, kaže Bulatović.

On objašnjava da nijesu imali dovoljnu podršku lokalnih vlasti za realizaciju mnogih ideja. Najvažnije je, kaže on, da se na atraktivan način predstavi sve što Kolašin može da ponudi turistima, čak i onim zahtjevnijim. Sve to treba i da bude konkurentno, specifično i, koliko je moguće, drugačije u odnosu na ono što se nudi u drugim zimskim centrima u regionu. Treba i da pokaže turistima manje poznate djelove kolašinske opštine.

Bulatović je ubijeđen da postoji još mnogo toga što nije na pravi način iskorišteno, a što bi bilo zanimljivo za strana turistička tržišta ili bi bar obogatilo vanpansionsku ponudu: „Mnoge ideje bi, uz malo novca, mogle da značajno obogate turističku ponudu. Sankalište bi bilo zanimljivo i skoro ništa ne bi koštalo. Potrebno nam je više pojedinačnih inicijativa i ideja. Ne možemo se žaliti kako nema podrške od države, ukoliko ni mi sami ne znamo u čemu bi nam to pomogli”.

Svi turisti koji se odluče da tako provedu zimski odmor, u Exploreru dobijaju potrebnu opremu za razne aktivnosti u planini, vodiča i obuku za upravljanje motornim sankama. Mogu se odlučiti za turu koja podrazumijeva manje ili više izazova, zavisno do svojih vještina i sklonosti.

Na sličan način da privuku strane turiste trude se i u turističkoj organizaciji Riders. To udruženje okuplja zaljubljenike u skijanje i bordovanje po neutabanom snijegu. Trenutno u svijetu najpopularniji vid skijanja, takozvani ,,frirajd”, očigledno će postati i važan dio kolašinskog turističkog imidža. Lokalni rajdersi su prošle i ove zime ugostili i nekoliko grupa poklonika tog sporta iz Norveške, Austrije, Rusije…

Skijanje van skijaških staza, kroz šumu, kuloare, sa planinskih vrhova… sve to, kažu frirajderi, pruža mogućnost da se na potpuno drugačiji način iskoristi dan na snijegu. Pored uzbuđenja, iskušavanja svojih mogućnosti i vještina, okruženi su idiličnim slikama zime u planini.

,,Za takav način skijanja potrebne su drugačije skije. Šire su od alpskih i nešto duže. Najveća draž svih frirajdera je skijanje po ,,svježem” snijegu. Osjećaj je nevjerovatan i teško je opisati riječima to iskustvo. To je jedan od razloga zbog čega je u Crnoj Gori sve više zaljubljenika u frirajd”, kaže Kolašinac Željko Pejović, jedan od onih koji u okruženju promoviše taj način skijanja.

Zabluda je, tvrdi on, da je frirajd ekstremno skijanje. Ekstremno je onoliko koliko skijaš želi. Svako u skladu sa svojim mogućnostima i vještinama na snijegu određuje težinu staze.

Crna Gora je, kaže Pejović, relativno nova destinacija i zbog izrazito specifične konfiguracije terena izuzetno zanimljiva frirajderima.

,,Grupa zaljubljenika iz Kolašina je prepoznala potencijale Bjelasice, Sinjajevine, Komova i otvorila njihove padine. Prošle godine smo imali grupe iz Rusije, Austrije a ove godine smo ugostili i momke iz Norveške koji rade za jedan prestižni snoubord časopis. Kako kažu stranci koji dolaze kod nas, na Alpima, u svim popularnim frirajd destinacijama problem je što je i previše skijaša. Onda bude tijesno i gužva osujeti taj specifičan doživljaj. Naše planine su pune kvalitetnog i netaknutog snijega, prelijepih padina i velikih raznolikosti”, objašnjava Pejović otkud interesovanje za Crnu Goru kao frirajd destinaciju.

Kolašincima je u promociji planina u toj opštini mnogo pomogao Enver Višnjić, momak koji je porijeklom iz Bijelog Polja ali je odrastao u Švajcarskoj. Višnjić pravi namjenske skije za frirajd i ima svoj brend Dude .

,,U Kolašinu od prošle zime imamo snow cat – specijalizovanu mašinu za prevoz frirajdera. Siguran sam da će naše planine uskoro biti prepoznate kao jedna od omiljenijih frirajd destinacija u Evropi. Treba da nastavimo promociju, a malobrojni su skijaši koji kad jednom osjete šta znači proći prvi po netaknutom snijegu, ne požele da to ponove”, poručuje Pejović.

Gosti Kolašina odnedavno imaju priliku i da se oprobaju u noćnom hodanju na krpljama u okolini grada. To je, kako kažu organizatori, odlična prilika i da se sa nekoliko vidikovaca osmotri grad na drugačiji način. Turistima su obezbijeđene i baklje, pa je prolazak grupe turista koji se odluče da tako provedu par noćnih sati, svojevrsna atrakcija.

Pojedinci, ali i turističke agencije minule dvije zime, sasvim sigurno, pokazali su da znaju kako treba da izgleda zimska turistička sezona u Kolašinu. Svi oni očekuju da ih u tom poslu u stopu prate nacionalna i lokalna turistička organizacija. Samo u tom slučaju, tvrde, grad pod Bjelasicom može s pravom nositi titulu zimskog turističkog centra.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAPREDNA TEHNOLOGIJA I KOD NAS: 3D revolucija i u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj se proizvodi 3D štampač. Kako su uspjeli da naprave ovaj za Crnu Goru neuobičajen tehnološki iskorak i za šta se sve ova tehnologija može koristiti, za Monitor govore Miloš Grbović i Aleksandar Mašić

 

Samo pet zemalja u EU imaju svoje 3D štampače. Mi smo šesti u Evropi koji smo napravili svoj proizvod, počinje priču o 3D štampaču proizvedenom prošle godine u Crnoj Gori Miloš Grbović, direktor 3D sobe.

,,Jednog dana je došao inženjer Aleksandar Mašić i rekao da li postoji mogućnost da mu dam određenu svotu novca da pokuša da napravi 3D štampač. Nakon devet mjeseci imali smo proizvod, tri mjeseca smo ga testirali i shvatili da smo uspjeli”, prisjeća se Grbović.

Tvrde da njihov štampač ima bolje karakteristike od pojedinih koji se prodaju na Zapadu i što je bitno skoro je duplo jeftiniji – košta 1.200 eura. Već su uspjeli da par svojih štampača izvezu u EU, u Sloveniju.

,,Inicijalno smo počeli kao distributeri dva najjača brenda u svijetu mađarski CraftBot i američki 3D Sistem koji je inače i izmislio prvi 3D štampač. Cijena tih mašina je preskupa za naše uslove. Pokušali smo da prevaziđemo tu finansijsku barijeru i napravimo nešto svoje i da spustimo tu cijenu koliko je maksimalno moguće, da bismo crnogorskom društvu približili tu tehnologiju i učinili je dostupnijom”, kaže Mašić.

On objašnjava da kada je 70-godina prošlog vijeka 3D štampa izmišljena, bila idealno rješenje za izradu prototipa: ,,Ranije je taj proces za jednostavan objekat kao što je recimo plastični dio upaljača trajao od pet nedjelja do dva mjeseca. Sve to je koštalo desetine hiljada eura. Sa 3D štampačem taj proces sa dva mjeseca se sveo na nekih par sati uz trošak od jedan dolar”.

Objašnjava da su 3D štampači u komercijalnoj upotrebi od 2015. godine, kada je Jozef Prusa iz Poljske napravio prvi desk top štampač. Iako na početku urađen sa ciljem izrade prototipa, da bi konstruktori mogli realno da vide kako izgleda na primjer mobilni telefon koji su kreirali, sada se ovim štampačima može izraditi skoro sve – od igle do lokomotive.

,,Samo je stvar mašte onog ko ga koristi. Mi radimo zamjenske djelove bukvalno za svaku mašinu koja postoji. Čak smo u dosta slučajeva aluminijske ili djelove od mesinga mijenjali našim plastičnim. Klijentima je protekle godine, zbog virusa, teško bilo da nabavljaju rezervne djelove.  Donosili su nam slomljene djelove koje smo mi crtali, kopirali i pravili  rezervni dio za dva dana. A i u idelnim uslovima taj dio koji naruče na primjer iz Njemačke ne mogu dobiti za 15 dana”, objašnjava Mašić. „Sami transport je skuplji nego da taj dio uradimo mi“, nadovezuje se Grbović.

Ova firma je zajedno sa Naučno-tehnološkim parkom, Open boxom, M tel-om, Fabrikom i  Mašinskim fakultetom tokom prošle godine 3D štampom izradila oko 4.000 vizira za potrebe KC-a i domova zdravlja.

,,Tada smo imali informaciju da je u Italiji stalo sa radom oko 30 odsto respiratora jer im nijesu mogli da nabave potrošni plastični dio. Onda smo mi za naše respiratore napravili te rezervne djelove i ni u jednom momentu naši respiratori u Crnoj Gori zbog toga nijesu mogli stati”, priča Grbović.

U saradnji sa Bibliotekom za slijepe uradili su 24 makete značajnih objekata u Crnoj Gori. ,,Nakon toga svaka slijepa osoba je u svojoj glavi mogla da stvori sliku kako taj objekat izgleda. Pored medicine, stomatologije, 3D štampači imaju neograničene mogućnosti”, kaže Grbović. Navodi i da je vlasnik auto servisa kupio njihov štampač, platio kurs i sada sam izrađuje rezervne djelove za skupe autobomile.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSVJETA: Škripi sa izborom novih direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako zakonski rok od mjesec dana za imenovanje direktora polako curi, mnoge škole još nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Najnoviji dopis Ministarstva unio je dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti

 

Završena je školska godina. U čak 12 škola đacima nema kod da izda svjedočanstva jer u njima nema direktora. Naime, njima su istekli polugodišnji v.d. imandati, a Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) još uvijek nije imenovalo nove.

Iz ovog ministarstva najavljuju da će sve biti riješeno u najskorijem roku – nastavnička vijeća će morati da sačekaju izbor vršilaca dužnosti direktora. „Izborom novih vršilaca dužnosti, koji će na sebe preuzeti obaveze svojih prethodnika, MPNКS će se potruditi da dodjela svjedočanstava ne kasni u odnosu na druge škole“, obećavaju iz resora Vesne Bratić.

Ministarka Bratić najavila je depolitizaciju školstva, smjene partijskih, uglavnom DPS kadrova, i onih koji su na direktorskim foteljama bili po nekoliko mandata, čak deceniju ili duže.

„Imenovanje novih direktora javnih ustanova izvršiće se, bez izuzetka, u skladu sa zakonom i bez partijske knjižice u konkursnoj dokumentaciji“, izjavila je u Parlamentu Bratić. Poručila je i da oni koji su radili po zakonu mogu mirno da spavaju ukoliko su politička i sva druga angažovanja držali dalje od vaspitanja i obrazovanja.

Skupštinska većina je krajem maja usvojila izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim će, kako je najavljeno, biti legalizovana smjena više oko 500 direktora i pomoćnika direktora crnogorskih škola i vrtića.

Zakon je 4. juna objavljen u Službenom listu, a stupio je na snagu 12. juna. Predviđa da se u roku od mjesec dana izaberu novi školski odbori i raspiše konkurs za izbor novih direktora u svim obrazovnim ustanovama.

Na ove izmjene stigla su brojna upozorenja i negodovanja. Iz Sindikata prosvjete su naveli da s njima nije bilo konsultacije oko izmjena zakona. Upozorili su da smjene i izbori novih direktora u trenutku kada se završava školska godina i započinju pripreme za novu komplikuju situaciju u obrazovnom sistemu.

Sindikat prosvjete Podgorice predložio je da se rok za imenovanje direktora vaspitno-obrazovnih ustanova produži na pola godine, uz neophodno preciziranje uloga školskih odbora i nastavničkog vijeća.

Kako je inicijalni motiv bio da se smijene direktori koji su školu zloupotrebljavali u političke svrhe i nezakonito donosili odluke, predstavnici aktiva direktora škola pozvali su da se novi čelnici škola razrješavaju i biraju na osnovu rada i učinka. Ističu da su mnogi od njih na polovini mandata, a pojedini i pred penzijom, i da strahuju za svoje radno mjesto. Poručuju da neće biti nijemi i neće ćutati ako budu neosnovano smijenjeni.

Iako rok od mjesec dana polako curi, mnoge škole još uvije nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Škole su nedavno dobile dopis Ministarstva koji je unio dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća škola, odnosno upravnih odbora vrtića, traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti direktora ustanova. Kasnije je iz Ministarstva objašnjeno da ovo mišljenje nije obavezujuće.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I KONCESIJE: Isto i nakon 30. avgusta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od Andrijevice, preko Plava pa do Berana i svih sjevernih opština, drvoprerađivači ističu da se ne osjeća promjena vlasti i da šumama i dalje gazduju stari koncesionari

 

Mještani Andrijevice i sela Trešnjevo, Slatina i Zabrđe, okupljeni oko nevladinog udruženja Vodovod Čeoča glava, podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama krivičnu prijavu protiv koncesionara šuma, preduzeća Boj komerc, odnosno vlasnika Dragana Bojovića. Oni traže da Tužilaštvo reaguje jer je Bojović u zoni sanitarne zaštite, u mjestu Rujišta na planini Gradišnici, posjekao više hiljada kubika čamovine i ugrozio izvorišta seoskih vodovoda.

U krivičnoj prijavi terete i pojedine radnike Uprave za šume iz Područne jedinice Andrijevica, kao i još jedan broj pojedinaca koji su učestvovali u povredi zone sanitarne zaštite.

Mještani su ODT u Beranama priložili mapu zone sanitarne zaštite, kao i fotografije sa terena na kojima se vide posljedice sječe. Podsjetili su da je Elaborat o zoni sanitarne zaštitite vodovoda Trešnjevo urađen dvije godine ranije, kao i da su prošle godine sa njim upoznati i Uprava za šume i koncesionar Bojović.

Jedan od mještana Miloš Čukić, objašnjava da je u zoni sanitarne zaštite posječeno oko osam stotina kubika čamoviine, ali napominje da će se prave razmjere i sječe i štete znati kada stručnjaci izađu na teren i izvrše vještačenje.

„Tužilaštvo smo upoznali i sa činjenicom da je zonu sanitarne zaštite, prema zapisniku inženjera Nikole Spahića, još trebalo proširiti, s obzirom na to da se njome obuhvata sedam izvorišta iz kojih se pravi kaptaža za vodovod Trešnjevo” – kaže Čukić.

Prema njegovim riječima, ovim neodgovornim činom koncesionara ugroženo je vodosnabdijevanje za stotinu domaćinstava u podnožju planine Gradišnice.

Mještani su o svemu obavijestili i Područno odjeljenje Uprave za šume i zatražili da i oni utvrde odgovornost za pričinjenu štetu.

„Mi ne želimo da oštetimo koncesionara. Uprava za šume je njemu morala da obezbijedi drugo odjeljenje za sječu, u zamjenu za ovo koje se od prošle godine našlo u zoni zaštite. Ali, mislimo da je koncesionar ovo svjesno uradio, jer je posljednja godina koncesije, pa grabi što se ugrabiti može” – kaže Čukić.

Nakon što su predali krivičnu prijavu, mještani Trešnjeva i susjednih sela su napravili blokadu na planini Gradišnici i zabranili dalju sječu, ali i odvoz već posječenih stabala na tom području.

„Blokadu ćemo držati sve dok se svi nadležni državni organi ne izjasne o ovome što se dogodilo. Treba da se zna da uprkos kadrovskim promjenama nije došlo do zaustavljanja haotičnog stanja u šumama” – kaže Čukić.

Mještanima ovih sela nije prvi put da blokiraju puteve na planini Gradišnici. Oni su prije dvije godine to učinili tvrdeći da koncesionari, ali isto tako i šumokradice i nesavjesni pojedinci, transportujući balvane teškim kamionima, konstantno uništavaju put ka izletištu i ljetovalištu na planini Gradišnici, čiju je izgradnju finansirala Evropska unija.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo