Povežite se sa nama

OKO NAS

ZATVORENICI I PSIHIJATRIJSKO LIJEČENJE: U Dobroti, kao na slobodi

Objavljeno prije

na

Slučaj ubistva mještanina Petnjice Meha Agovića i odluka Višeg suda da se jedan od optuženih za to svirepo ubistvo uputi na psihijatrijsko posmatranje u Dobrotu, bio je inicijalna kapisla za protest u Petnjici, prvog dana ove sedmice.

Mještani su izrazili otvorenu sumnju da se radi o korupciji u sudstvu. „Nadamo se da država neće dozvoliti da Meho na ovaj način po drugi put bude ubijen”, čulo se na masovnoj protestnoj šetnji u Petnjici.

U bjelopoljskom Višem sudu u toku je suđenje Alenu Piljeviću i Vesku Agoviću iz Berana, zbog toga što su, prema optužnici, u selu Vrbica 22. februara prošle godine iz koristoljublja ubili tridesetsedmogodišnjeg Meha Agovića. Sud nije donio presudu već je jednog od ubica poslao na psihijatrijsko posmatranje. Dva dana ranije rodbina ubijenog Agovića štrajkovala je glađu ispred suda, ali su štrajk prekinuli nakon razgovora sa predsjednikom suda Tofilom Žujovićem.

Mehovi rođaci izriču teške optužbe. Tvrde da je ,,neko iz suda” navodno uzeo novac od sestre Alena Piljevića, koja živi u Italiji, kako bi on bio proglašen ludim i tako izbjegao kaznu.

Meho Agović je živio sam u kući. Bio je omiljen u selu. Komšijama, rođacima i prijateljima za sitnu naknadu donosio je penzije i druge novčane pošiljke iz pošte, u nekoliko kilometara udaljenoj Petnjici.

Svirepo je ubijen. Policija je brzo otkrila i uhapsila Veska Agovića i Alena Piljevića iz Berana.

Vještak sudske medicine dr Nemanja Radojević na suđenju je objasnio da je Meho Agović zadobio najmanje jedanaest, a najviše petnaest udaraca „jako zamahnutim mehaničkim oruđem, najvjerovatnije drškom od sjekire”. Ubice su Mehovo tijelo gurnuli u potok pored puta, i tako ga ostavili, iako je davao znake života. Kod njega su našli dvije hiljade i četiristo eura. I jedan i drugi optuženi od ranije su poznati policiji i dovođeni su u vezu sa nizom oružanih pljački i provala zlatara i kladionica u Beranama.

Sudski vještak, neuropsihijatar dr Mirsad Ljuhar, na jednom od pretresa kazao je da je Alen Piljević bio uračunljiv u trenutku izvršenja ubistva, ali ,,ako bi se uvažila izjava optuženog da je imao tegobe, ispade u sjećanju i druge probleme, njegova uračunljivost bi trebalo da bude smanjena, ali ne bitno”.

On je to rekao nakon Piljevićevog iskaza da nije u stanju da iznosi odbranu, jer se psihički osjeća loše – ne spava i ima razne tegobe. Dr Ljuhar je kazao da je iz medicinske dokumentacije zaključio da je Piljeviću u zatvoru propisana terapija koja se daje isključivo težim duševnim bolesnicima, a da pri tom ni u jednom nalazu optuženi nije dijagnostifikovan kao psihijatrijski bolesnik.

To je rođake ubijenog navelo na sumnju da se priprema olakšica Piljeviću. Dr Ljuhar je konstatovao ,,da bi zbog svih dilema bilo potrebno posmatranje optuženog u psihijatrijskoj ustanovi zatvorenog tipa”. Objasnio je da to ne bi tražio ,,da je optuženom propisana adekvatna terapija, jer je na ponašanje Piljevića mogla uticati neadekvatna terapija”.

Rodbina ubijenog Agovića najavljuju da se neće tako lako pomiriti sa odlukom Višeg suda. Namjeravali su da ove sedmice, nakon protesta u Petnjici, autobusima krenu u Bijelo Polje. To je prolongirano zbog procedure oko prijavljivanja skupa. Teško je očekivati da se odluka suda promijeni, osim ako to ne uradi Apelacioni sud.

Ne bi bilo prvi put da se iz bjelopoljskog Višeg suda zbog svirepih ubistava ide „na liječenje” umjesto na robiju. U ovom kraju još je svježe sjećanje na slučaj Rizva Babačića.

Babaćić je u januaru 1997. ubio svog rođaka u sopstvenoj kući u bihorskom selu Tucanje. Imućna familija potkuplivanjima pokušava da mu kupi slobodu. I uspijeva. U ispovijesti Vijestima 2001, Babačić svjedoči da je kupio dijagnozu šizofrenije uz dodatak da je opasan po okolinu i neizliječiv. Umjesto u zatvor, Babačić završava u duševnoj bolnici u Dobroti. Po sopstvenom priznanju, iz bolnice je izlazio kad je poželio.

Prije godinu dana Babačić je za TV Vijesti ponovo svjedočio o tome kako četiri godine nakon ubistva bježi iz Dobrote i Crne Gore. Prvo u Beograd, pa u Kopenhagen, zatim u Njemačku. Što sve pare mogu u Crnoj Gori svjedoči i to da su Babačiću, dok je bio u Njemačkoj, rođaci izdejstvovali umrlicu. Izdala je bjelopoljska bolnica i na njoj piše da je umro 14. marta 2001.

Njemačka policija ga 2003. po crnogorskoj potjernici hapsi. Nakon deportacije Babačića premještaju iz jedne duševne bolnice u drugu – Dobrota, Niš, Beograd.

,,Nakon što sam par puta došao kući iz Beograda na vikend, vratili su me u junu 2006. u Bijelo Polje”, kaže Babačić. Tada slijedi obrt. Čovjeka zvanično bolesnog od neizliječive šizofrenije i opasnog po okolinu, u bjelopoljskom Višem otpuštaju na kućno liječenje. Babačić je potpuno slobodan, uz uslov da za tri godine ne pokaže agresivnost.

Rođaci ubijenog Agovića se plaše ponavljanja ovog scenarija. Piljević na početku suđenja nije želio da govori, tvrdeći da je psihički bolestan, a ,,progovorio” je nakon što je vještak dr Mirsad Ljuhar utvrdio da je sposoban da iznese odbranu. Vještak je kazao i da ne postoji nijedan dokaz koji upućuje na to da je Piljević psihijatrijski slučaj.

Zanimljivo je da je Ljuhar konstatovao da postoji neusklađenost i protivrječnost dijagnoze i terapije koju je optuženom propisivao neuropsihijatar i da bi zato trebalo uputiti Piljevića na posmatranje. Isto je bilo i u Babačićevom slučaju. Neuropsihijatar Milija Pavićević, prema tvrđenju Babačića, mu je dao injekcije, od kojih nije mogao da se oporavi mjesecima. Ali je zato dobio potvrdu da je duševno bolesan.

Stručnjaci sa kojima smo razgovarali tvrde da u Crnoj Gori ne postoji adekvatan tretman osoba kojima sud odredi mjeru ,,obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u ustanovi zatvorenog tipa ili obaveznog prihijatrijskog liiječenja i zatvorskom kaznom”.

Za liječenje i čuvanje je nadležna Specijalna bolnica za psihijatriju Dobrota Kotor.

Upravnik bolnice Dobrota Dragan Čabarkapa za Monitor kaže da su tzv. sudski pacijenti u ranijem periodu smještani na psihijatrijska odjeljenja u zajedničkim uslovima sa ostalim bolesnicima. Kako u Crnoj Gori još ne postoji Forenzička bolnica, a broj sudskih pacijenata je tokom posljednje decenije porastao, 2006. godine formirano je posebno – sudsko odjeljenje čiji je kapacitet 21 postelja.

,,Na ovom odjeljenju, pored svih klasičnih medicinskih službi, postoji i služba obezbjeđenja koja vrši video i ostali nadzor nad kretanjem pacijenata i po potrebi interveniše. Iz datog razloga, na ovom odjeljenju se tretiraju sudski pacijenti sa težim krivičnim djelima, odnosno oni čiji tretman zahtjeva intenzivniji nadzor”, kaže Čabarkapa.

On navodi da u bolnici ne postoje sve mjere tehničkog obezbjeđenja koje karakterišu zatvorske ustanove, kao što je, primjera radi, ograda visine šest metara oko bolničkog kruga i slično: ,,Iz datog razloga, nažalost, sporadično se dešavalo da neko i od pacijenata sa mjerom bezbjednosti samovoljno napusti ustanovu…”

Prijašnji podaci govore da se od 1993. ukupno šest pacijenata sa izrečenom mjerom nalazi u bjekstvu.

Državi se ne žuri. Plan je da se do 2020. izgradi kompleks Specijalne bolnice u okviru ZIKS-a u Sužu, u kome bi se u zasebnim paviljonima smještali pacijenti sa izrečenom mjerom liječenja i zatvorskom kaznom.

Petnjičani znaju da onaj ko ima, lako može kupiti potvrdu da je lud ili mrtav. Pa su preventivno krenuli da protestuju.

Tufik SOFTIĆ
Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo