Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAKO JE KORONA UTICALA NA TRŽIŠTE RADA U CRNOJ GORI: Posao i(li) zdravlje

Objavljeno prije

na

U periodu od početka pandemije do kraja 2020. godine na evidenciju nezaposlenih se prijavilo preko 10.000 lica kojima je u tom periodu prestao radni odnos. Najveća nezaposlenost registrovana je u junu 2021., i bila je za blizu 60 odsto veća u odnosu na mart 2019.

 

Po podacima koje je Monitor dobio od Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), pandemija COVID-19 je u velikoj mjeri uticala na kretanja na ovdašnjem tržištu rada. Tako je na dan uvođenja epidemioloških mjera (15. mart 2020. godine) na evidenciji Zavoda bilo registrovano 35.466 nezaposlenih lica, dok je stopa registrovane nezaposlenosti iznosila 15,28 odsto. Na kraju novembra 2022. bilo je registrovano 46.098 nezaposlenih, što znači da se broj onih koji traže posao uvećao za 10.632, ili malo manje od trećine. Stopa registrovane nezaposlenosti  povećana je za 4,59 procentnih poena, na 19,87 odsto.

U periodu od početka pandemije do kraja 2020. godine na evidenciju nezaposlenih se prijavilo preko 10.000 lica kojima je u tom periodu prestao radni odnos. Prema podacima ZZZ najveći broj njih radio je u sektoru trgovine, turizma i ugostiteljstva i, možda neočekivano, u obrazovanju.

Najveća nezaposlenost registrovana je u junu 2021. kada je iznosila 56.729 nezaposlenih lica (24,45 odsto radno sposobnih). To je značilo da je u odnosu na početak pandemije došlo do porasta nezaposlenosti od blizu 60 odsto ( 21.263 lica).

Krajem novembra 2022. godine, posmatrano po regionima, najveći rast nezaposlenosti bilježimo u središnjem regionu 28,67 odsto, što je iznad ostvarenog prosjeka u Crnoj Gori (21,71 odsto), u sjevernom regionu povećanje je u nivou prosječnog (21,38 odsto), dok je u južnoj regiji zabilježen ispodprosječan rast nezaposlenosti – 5,11 odsto.

U kvalifikacionoj strukturi  nezaposlenih jesenas dominantno učešće imaju lica sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja – 48,46 odsto, zatim lica sa I i II nivoom – 35,34 odsto i, konačno, visokoškolci (VI, VII i VIII nivo) -16,21 odsto.

Broj nezaposlenih povećan je u svim opštinama. Prema broju novonezaposlenih, najviše u Podgorici (2.345 lica ili 23,46 odsto), Rožajama (2.015 ili 62,79 odsto), Nikšiću (1.665 ili 50,15 odsto) i Bijelom Polju (742 lica ili 21,87 odsto). Procentualno najveće povećanje je registrovano na Žabljaku – 75,51 odsto, Rožajima – 62,79 odsto, Plužinama – 59,63 i Mojkovcu – 59,18 odsto.

,,Usljed uticaja pandemije, prvi na udaru bili su zaposleni pod prekarnim ugovorima o radu, odnosno ugovorima na određeno vrijeme, agencijski radnici, radnici angažovani po posebnim vrstama ugovora poput ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o djelu i slično. Posebno su na udaru bila radna mjesta u sektoru turizma, ugostiteljstva i usluga budući da je u ovim sektorima najduže bila na snazi naredba o zabrani rada. Da nijesu primjenjenje mjere podrške privredi, vjerujemo da bi broj nezaposlenih bio drastično veći, zbog čega je USSCG konstantno isticala potrebu da mjere usmjerene ka privredi budu što izdašnije i da se subvencionisanje zarada vezuje za iznos prosječne, a ne minimalne zarade”, kaže za Monitor Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata.

Iz sindikata ističu da je nivo stečenih radnih prava bio očuvan za sve vrijeme trajanja pandemije. A bilo je pokušaja da se promijeni: ,,Samo naša oštra i brza reakcija spriječila je da se rasprostrani tumačenje Inspekcije rada koje je u jednom trenutku prijetilo da, kao pravilo, uvede mogućnost poslodavca da zaposlenom roditelju djeteta do 12 godina starosti, pravo da koristi plaćeno odsustvo u skladu sa Naredbom Ministarstva zdravlja zamijeni godišnjim odmorom. Na taj način uspjeli smo da zaštitimo ogroman broj zaposlenih od toga da im se na nezakoniti način uručuju rješenja o korišćenju godišnjeg odmora”, kaže Mihajlović.

Jedan od najčešće korišćenih instituta radnog prava za vrijeme epidemije i trajanja naredbi o zabrani rada u određenim djelatnostima, bio je institut tzv. prekida rada bez krivice zaposlenog. Mihajlović kaže da je i u ovom slučaju USSCG morala u više navrata da podsjeća poslodavce da su u obavezi da isplaćuju 70 odsto osnova za naknadu zaposlenima u slučaju prekida rada, na način kako je to propisano Opštim kolektinim ugovorom, a ne 60 odsto koliko je propisano Zakonom o radu.

Tokom trajanja pandemije Vlada je u dva navrata (maj 2020. godine i januar 2021. godine) pripremila pakete pomoći za nezaposlena lica koja se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. U maju 2020. Vlada je donijela odluku o pomoći nezaposlenim licima u iznosu od 50 eura, a u januaru 2021. od 100 eura. Navedene mjere su uticale na povećano prijavljivanje ZZZ lica iz kategorije neaktivnog stanovništva (ne traže posao preko Zavoda za zapošljavanje). Tako se za prva tri mjeseca 2021. godine u odnosu na prva tri mjeseca 2020. godine na evidenciju Zavoda prijavilo 144,16 odsto više lica (15.697 naspram 6.429).

,,U ovoj godini broj novoprijavljenih lica je manji za 32,49 odsto (38.631:26.078) u odnosu na isti period prethodne godine. To se može, upravo, objasniti povećanim prilivom nezaposlenih lica na evidenciju Zavoda tokom, prije svega, januara, februara i marta 2021. godine koji je nastao kao posljedica dodjele novčane pomoći licima na evidenciji nezaposlenih”, navode iz Zavoda.

 

Obrazovanje i nezaposlenost

U kvalifikacionoj strukturi ukupnog broja nezaposlenih krajem novembra 2022. godine, dominantno učešće imaju lica sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja – 48,46%, zatim lica sa I i II nivoom – 35,34% i visokoškolci (VI, VII i VIII nivo) -16,21%, dok je u istom periodu 2019. godine taj odnos je bio 45,23 – 35,14 – 19,63 odsto, odnosno najveće povećanje nezaposlenosti bilježimo kod srednjoškolskih zanimanja (III, IV i V nivo) – 30,37%, zatim kod nekvalifikovanih i polukvalifikovanih radnika (I i II nivo kvalifikacija) – 22,39% dok je broj visokoškolaca ostao na približno istom nivou.

Ako posmatramo nezaposlene po grupama zanimanja, broj nezaposlenih sa zanimanjima ličnih usluga povećan je 83,3% (sa 509 na 933), društveno humanistička zanimanja – povećanje od 36,87% (sa 1.622 na 2.220), broj nezaposlenih sa zanimanjima ugostiteljstva i turizma povećan je 31,32% (sa 2.471 na 3.245), mehaničari i mašinisti 30,90% (sa 1.203 na 1.575) itd.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLAST   I PRIVILEGIJE: Neće da fali 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Avgustovski pobjednici najavljivali su da će se prestati sa dotadašnjom  praksom bahaćenja i rasipanja  novca građana. Pet godina nakon tih obećanja, gorivo i službeni automobili nemilice se troše, a zarade i administracija rastu

 

 

Nakon avgusta 2020, da pokaže da će se prestati sa dotadašnjom  praksom rasipanja i bahaćenja novca građana, tadašnji premijer Zdravko Krivokapić došao je taksijem na posao. Avgustovski pobjednici najavljivali su novo, drugačije doba.  Pet godina nakon tih obećanja, gorivo i službeni automobili nemilice se troše. Uz dodatne privilegije.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je ove sedmice analizu aktivnosti i troškova dvojice potpredsjednika Vlade, koji su je pojačali nakon rekonstrukcije – Budimira Aleksića (Nova srpska demokratija) i Miluna Zogovića (Demokratska narodna partija).

Uz podsjećanje da imamo najglomazniju Vladu u Evropi sa 33 člana – 25 ministara, sedam potpredsjednika i jednog ministra bez portfelja. Uz to što potpredsjednici mogu imati više od 30 savjetnika, a na raspolaganju im je i cijeli, ne tako mali, administrativni kapacitet Vlade.

Iz CGO su ukazali da su, prema zvaničnim podacima sa sajta Vlade, aktivnosti ova dva nova potpredsjednika „ograničene i uglavnom protokolarne“. S druge strane to prati nesrazmjerno korišćenje službenih vozila iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore. I to ne ne baš skromnih – Mercedes E280 (PGCG-298 – Aleksić i PGCG-302 – Zogović).

Mercedesima su Aleksić i Zogović mjesečno prelazili i do 5000 km. Zvanični podaci nijesu precizni, pa je ostala nedoumica kako je Aleksić tokom januara ove godine uspio službenim autom da pređe ovoliku kilometražu, a zvanično je tokom tog mjeseca imao samo jedan sastanak u Podgorici – radnu posjetu Matici srpskoj, navodi se u analizu CGO. I Vlada i Matica su u centru grada.

Iz CGO su dalje naveli da dostupni putni nalozi ukazuju i na brojne nepravilnosti – neprecizno ili nepotpuno unijeti podaci, nečitko pisani nalozi s nedostajućim informacijama o kilometraži ili stanju brojila, a za pojedine postoji sumnja i da su naknadno prepravljani. Takođe, podaci ukazuju da su službena vozila koristili praznicima i u privatne svrhe.

Aprilska zarada Aleksića, prema javno dostupnim informacijama, iznosila je 2055.70 EUR, a Zogovića 1805.31 EUR, uz ostale beneficije.  Aleksić je inače drugi na spisku po visini primanja u Vladi. On je u martu primio platu od 2.055 eura, samo sedam eura manje od Potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića. Premijer Milojko Spajić ima manju platu od njih i ona iznosi 2.035 eura

Aleksić, profesor književnosti i doktor nauka, postao je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama. Ima iskustvo jer je obavljao funkciju pomoćnika ministra vjera u Vladi SR Jugoslavije. Profesor je Cetinjske bogoslovije i Megatrend univerziteta u Beogradu, kao i naučni saradnik Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore.

Milun Zogović, koji obavlja dužnost potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, je diplomirani pravnik.

CGO je prethodno uradio i analizu aktivnosti i troškova Milutina Butorovića (PES), novog ministra bez portfelja, zaduženog  za odnose sa Skupštinom Crne Gore.

Samo to što imamo instituciju za odnose između dvije grane vlasti jeste inovacija, ali i pokazatelj partijskog jednoglasja u trošenju državnih resursa.

I Butorović preferira mercedes, pa je zadužio isti tip E 280 registarskih oznaka PGCG297 Generalnog sekretarijata Vlade, koji je nekoliko mjeseci i lično vozio (novembar i decembar 2024. i januar 2025. godine) prelazeći dnevno i do 288km na relaciji Podgorica-Nikšić-Podgorica. Ministar bez portfelja  je u martu primio platu od 1737.51 eura. uz zaradu od 1,737 eura i brojne prateće beneficije, od kojih je auto samo jedna.

CGO je objavio da uvidom u zvanične aktivnosti na sajtu Vlade, ministar bez portfelja ima ubjedljivo najmanje zabilježenih aktivnosti, a sve one, za ovih devet mjeseci njegovog mandata, staju na jednu stranu.

Iz ove organizacije navode da su još 2016. predložili vladi model kompaktne i funkcionalne Vlade sa jednim potpredsjednikom. Međutim, posljednjim dostupnim nacrtom Zakona o Vladi predviđena su maksimalno četiri potpredsjednika.

Buturović je, kako ističu, posebnu pažnju u javnosti izazvao službenim putem u Brisel radi sastanka sa ambasadorom Crne Gore u Misiji pri EU, Petrom Markovićem. Nije tu ništa neobično za ministra koji je zadužen za saradnju sa Skupštinom Crne Gore, da ambasador Marković nije svega nekoliko dana uoči odlaska Butorovića u Brisel boravio u Crnoj Gori, u okviru konsultacija na koje je premijer Spajić pozvao sve ambasadore.

Uvećao se i broj službenih automobila, za preko preko hiljadu, od vremena kritikovanog DPS-a. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, broj službenih vozila u državnom vlasništvu porastao je na 4.810, s projekcijom da će do kraja godine dostići 5.200.

Organizacija KOD upozorava da je državni vozni park preglomazan i poziva na hitno smanjenje broja službenih vozila i bolju kontrolu njihovog korišćenja.

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) ističe da su česte zloupotrebe službenih vozila, uključujući korišćenje u privatne svrhe i van radnog vremena, te da je institucionalna reakcija na ove nepravilnosti često izostajala. Svojevremeno je promovisana aplikacije na koju su građani slali slike službeih automobila, za praznike i vikende, od primorja do Zlatibora i Beograda. Sada bi lakše bilo slati fotografije onih koji ih ne koriste.
Da se niko u Vladi ne sjeća obećanja od prije pet godina, svjedoči i ovogodišnji Budžet Crne Gore. Naime, u njemu je za stavku aviona za potrebe Generalnog sekretarijata Vlade predviđeno čak 25 miliona eura. Avion za državni vrh kupiće se od kredita, a u Budžetu se navodi da će se kreditor utvrditi tokom ove godine.

Stručnjaci iz ove oblasti upozorili su da je avion koji se sada koristi kupljen 1999. i da može da se koristi još deceniju.

Istovremeno, troškovi za zarade samo rastu.  Građani su za samo za zarade javnih funkcionera u Generalnom sekretarijatu Vlade i kabinetu premijera za prošli mjesec, april, platili preko 69.800 eura. Po toj računici, godišnje se samo za plate tih nosilaca vlasti iz budžeta isplati preko 830.000 eura. Ne računajući i brojne druge privilegije koje uživaju na račun građana.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAŠIN: STARI EKOLOŠKI PROBLEMI I NOVI HOTELI: Luksuz na obali otpadnih voda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompleks “Montis by Splendid” sagrađen je na parcelama u neposrednoj blizini polja na kojem se izlijeva fekalna kanalizacija, pa sada investitor traži izmještanje laguna. Kako su Monitoru nezvanično kazali u Opštini, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) može trajati godinama, u najboljem slučaju – dvije. Traži se privremeno rješenje

 

 

Lagune, odnosno “jezera”, u koja se već decenijama, bez ikakve prerade, na samom rubu obale Tare, u naselju Breza, izlijevaju sve otpadne vode iz kanalizacionog sistema Kolašina, godinama predstavljaju veliki ekološki problem, a sada su i direktna smetnja za otvaranje jednog od hotela sa pet zvjezdica. Kompleks “Montis by Splendid” sagrađen je na parcelama u neposrednoj blizini polja na kojem se izlijeva fekalna kanalizacija, pa sada investitor traži izmještanje laguna. Kako su Monitoru nezvanično kazali u Opštini, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) može trajati godinama,  u najboljem slučaju dvije godine, nakon što se izaberu izvođač i nadzor.

Investitor je, započinjući gradnju hotela, računao na brže obezbjeđivanje komunalne infrastrukture, pa su radovi započeti na poljani bez puta, vode, kanalizacije i na svega nekoliko desetina metara od polja na kojima završavaju otpadne vode. Sa prozora tog objekta trenutno se pruža pogled na Taru, ali i na nimalo privlačnu površinu pokrivenu muljem i trskom. Svuda u okolini objekta osjeća se izuzetno neprijatan miris.  Posao izgradnje PPOV i nove kanalizacione mreže, nakon mnogo komplikovanih procedura koje zahtijevaju projekti finansirani “evropskim” novcem, konačno je stigao do faze izbora izvođača radova i nadzora. Okončanje projekta riješiće brojne probleme i Kolašincima i investitorima, ali do tada treba tražiti privremena rješenje, objašnjavaju u kolašinskoj vlasti.

“Investitor je tražio izmještanje i remedijaciju jedne od laguna. Ponudio je i nekoliko rješenja, ali još ništa nije formalizovano niti su poznati detalji tog budućeg posla. Laguna bi se izmjestila na jednu od susjednih opštinskih parcela, što bi, navodno, omogućilo otvaranje hotela. Međutim, naglašavamo da je to privremeno rješenje i da će poslužiti samo do izgradnje PPOV-a”, kazali su Monitoru iz kolašinskog preduzeća Vodovod i kanalizacija.

Uvjeravaju da će eventualno izmještanje jednog od polja na kojem završava kanalizacija biti praćeno pažljivim procedurama i da neće dodatno ugroziti životnu sredinu. Iz Opštine podsjećaju na obaveze lokalne uprave prema investitoru i na činjenicu da je u okviru hotela koji se gradi u blizini laguna, a koji se nalazi na listi razvojnih projekata u oblasti turizma, planirana izgradnja 238 smještajnih jedinica (25 apartmana i 213 soba). Investicija je “teška” 21,07 miliona eura, a namjera investitora je da realizacijom tog projekta omogući zapošljavanje 230 radnika. Međutim, u kolašinskoj vlasti još ne mogu da kažu ko bi finansirao izmještanje lagune i sanaciju tog prostora.

Izgradnja hotela na lokacijama bez prethodno riješene osnovne infrastrukture, naročito kanalizacije, pokazala se u više slučajeva u Kolašinu kao velika glavobolja i za vlast i za investitore. “Montis by Splendid” nije izuzetak, pa, osim izmještanja laguna, taj hotel još čeka i adekvatan putni prilaz, kao i vodovodnu mrežu.

Mještani čije se kuće nalaze u okolini laguna, i koji godinama tvrde da im je zbog nesnosnog smrada i komaraca život ljeti nepodnošljiv, sada se boje načina na koji će izmještanje biti izvedeno. Tvrde da će spriječiti realizaciju ukoliko bi nova lokacija bila još bliže njihovim kućama. Objašnjavaju i da godinama pokušavaju da skrenu pažnju na ugroženost Tare zbog blizine “jezera sa fekalijama”.

“Veliki je rizik da izmještanje dovede do kontaminacije novih lokacija. Ukoliko se otpadne vode preusmjere na novu poziciju, stvara se nova ekološka crna tačka. To može dovesti do zagađenja površinskih i podzemnih voda, što direktno ugrožava okolnu poljoprivredu, vodosnabdijevanje i biodiverzitet. Ne znamo koja je lokacija predviđena, ali ne bi nas čudilo da se iskoristi parcela koja se graniči sa privatnim imanjima na kojima su kuće”, kažu mještani Breze.

Upozoravaju i da bi prilikom izmještanja, zemljani radovi i eventualna sanacija postojeće lagune mogli osloboditi nataložene toksične materije koje su se godinama akumulirale. Apeluju na lokalne i državne vlasti da se taj posao ne shvati kao “fizičko prebacivanje problema na drugu lokaciju”, već kao prilika da se “konačno riješi pitanje tretmana otpadnih voda u Kolašinu na sistemski, održiv i ekološki prihvatljiv način”.

Ukupna dužina postojeće kanalizacione mreže u Kolašinu iznosi oko tri i po kilometra. Trenutno je na mrežu priključeno 850 korisnika, što je oko 8,5 odsto ukupnog broja stanovnika. Procjenjuje se da je istovremeno u upotrebi oko 1.300 septičkih jama. Izgradnja fekalne kanalizacione mreže počela je 1995. godine, a završena je uglavnom do 2000.

“Najveći dio otpadnih voda, bez prethodnog tretmana, ispušta se u potoke i rijeke Taru i Plašnicu. Otpadne vode iz kanalizacionog sistema grada ispuštaju se direktno u lagune koje se nalaze na sjeveru grada, u oblasti Breze. Lagune ne funkcionišu ispravno jer nisu obložene, a zemlja je dovoljno propusna da otpadne vode iz lagune 1 poniru u zemlju. Izlaz iz lagune 1 do lagune 2 nalazi se na takvom nivou da otpadne vode nikada ne stižu do lagune 2. Laguna koja je trenutno u funkciji ima sloj mulja na dnu debljine 30 do 60 centimetara”, piše u dokumentaciji dostavljenoj uz zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat PPOV.

Mulj iz laguna prolazi kroz proces fermentacije, pri čemu stvara neprijatne mirise i tako ozbiljno narušava kvalitet životne sredine. Pored toga, postoji mogućnost kontaminacije rijeke Tare, koja je kao krajnji recipijent otpadnih voda udaljena svega oko 25 metara.

U okviru inovirane verzije Studije izvodljivosti za PPOV iz 2020. godine analizirane su tri opcije, a kao najoptimalniji izabran je “konvencionalni proces aktivnog mulja sa aerobnom stabilizacijom mulja”. Do 2012. godine za izgradnju PPOV u Kolašinu izdvojeno je 1,2 miliona eura — gotovo milion eura je bio kredit od Evropske investicione banke, dok je iz pretpristupnih fondova EU obezbijeđeno 200.000 eura. Potom su zafalila sredstva za relizaciju, pa se PPOV i novi kilometri kanalizacione mreže još čakaju.

Prije deset godina pripremljena je Studija izvodljivosti, idejni projekat uređen je tokom 2017., a tri godine kasnije studija je inovirana. Kako je ranije saopšteno iz Vlade, Kolašinu će biti proslijeđen kredit od četiri miliona eura, a riječ je o sredstvima iz finansijskog ugovora za projekat “Vodosnabdijevanje i otpadne vode u Crnoj Gori”. Taj novac opredijeljen je za prvu fazu, dok je vrijednost ukupnog projekta procijenjena na oko 12 miliona eura, od čega je investicioni grant WBIF 8,3 miliona, a kredit EIB iznosi četiri miliona. Po okončanju svih faza realizacije, Kolašin bi trebalo da dobije 23 kilometra kanalizacione mreže i PPOV, čiji je kapacitet predviđen za 6.000 stanovnika.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KADROVSKA RJEŠENJA (OPET) SVAĐAJU VLAST: Savjetnik bez pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogo bure podiglo se nakon saznanja da je Ranko Krivokapić, još od kraja prošle godine, ministar-savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. Dobar dio onoga što smo tim povodom čuli i vidjeli više šteti aktuelnoj većini nego nekadašnjem predsjedniku parlamenta   

 

 

Kako ono rekoše: meritornost a ne partijska pripadnost/poslušnost, kao kriterijum za angažovanje na poslovima od javnog interesa. Ali, oćeš vraže. 

Izgleda da je najveći dio vladajuće većine iz novina i sa portala saznao da je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović angažovao počasnog predsjednika SDP Ranka Krivokapića u svojstvu ministra-savjetnika. Taj ugovor je potpisan sredinom decembra prošle godine, pa i sama činjenica da su predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti za njega saznali nakon pet mjeseci podosta govori o odnosima unutar vladajuće koalicije. Ali, i o još ponečemu.

Premijer Milojko Spajić isprva je, uz to što je zatečen, bio izgleda i prilično ljut. Pa su iz njegovog kabineta, nezvanično, najavili da će ministar Ibrahimović biti pozvan na konsultacije. Odnosno, na raport.   

Da problem precizira potrudio se član Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Tihomir Dragaš. Krivokapićevo imenovanje je “neprihvatljivo” ocijenio je i pozvao premijera, i partijskog lidera, da Ibrahimovića razriješi, a Bošnjačku stranku isključi iz vladajuće koalicije. “Ukoliko je za Ibrahimovića poželjan i koristan savjetnik koji je počasni predsjednik vanparlementarne opozicione partije, a čiji funkcioneri svakodnevno, neargumentovano, a vrlo često čak i primitivno osporavaju karakter aktuelne Vlade, onda je vjerovatno BS odlučila da pravi savez sa tom i drugim partijama iz opozicije”.

Ministar vanjskih poslova je, u međuvremenu, zainteresovane uputio na Zakon o vanjskim poslovima, član 72, u kome stoji da ministar može bez javnog oglašavanja donijeti rješenje o zasnivanju radnog odnosa “lica sa odgovarajućim iskustvom u naučno-istraživačkom radu, značajnim diplomatskim iskustvom, profesionalnim zvanjima i vještinom ili iskustvom u radu u međunarodnim i drugim organizacijama”.Uz opasku da je riječ o službeničkom mjestu koje se od sličnih u državnoj administraciji razlikuje samo po zvučnom nazivu.

Iskustva Ranku Krivokapiću, svakako, ne manjka. Za poslanika je biran deset puta. Bio je predsjednik crnogorskog parlamenta u četiri saziva (14 godina). Deset godina je bio šef crnogorske delegacije u Parlamentarnoj Skupštini OEBS-a, a 2014. godine je izabran za njenog predsjednika. 

Funkcionerima PES-a i njihovim koalicionim partnerima  dodatno ne smeta priličan broj kadrova koji su u sistem ušli sa članskom kartom neke od partija prethodne (DPS) većine.

Pojasnio je , na svoj način, Nebojša Medojević: “Braći Srbima na vlasti je prihvatljiviji fra Ranko Krivokapić nego ja. Korupcija je jača od srpstva, jezika, državljanstva, vjere, nacije, tradicije….Zato je Ranjo ustaša prihvatljiv, a Medo nije…”, ispljunuo je preko X-a bivši lider DF. Njegovi nekadašnji saborci Andrija Mandić i Milan Knežević, u skladu sa proklamovanim evropejstvom, bili su mnogo uzdržaniji.  

Spajić je, početkom nedjelje, riješio da spusti loptu. “Nisam još uspio da razgovaram sa gospodinom Ervinom Irahimovićem, ni sa jednim drugim ministrom, po pitanju kriterijuma koje svako ministarstvo treba da ima kada zapošljava kadrove koji su mu potrebni. Koliko znam, to zaposlenje je bilo po zakonu”, kazao je.  Što se tiče ovog “koliko znam” mogao je da se konsultuje sa nekim od članova svog Kabineta. Imao je sa kim. Uz šefa Kabineta i njegovu zamjenicu, tim najbližih saradnika predsjednika Vlade broji još osam savjetnika.

“Nije jasno zašto se to desilo ali, svaki ministar treba da odgovara za rad svojih ministarstva”, zaključio je Spajić uz konstataciju kako on “apsolutno” ne bi imenovao Krivokapića za svog savjetnika. Može biti i da bivši predsjednik parlamenta to ne bi prihvatio. 

Premijer do sada nije imao sličnih primjedbi na imenovanje savjetnika članova njegove vlade. Ni ostatak vlasti nije problematizovao savjetnike u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti, iako ima zanimljivih  kadrovskih rješenja. 

U kabinetu predsjednika Skupštine Andrije Mandića ima interesantnih kadrova, od  doskorašnje direktorice podgoričke Gimnazije Biljane Vučurović, koja je nakon razrješenja udomljena u parlamentu, do Želidraga Nikčevića, književnog kritičara, portparola Narodne stranke Novaka Kilibarde, poslanika Srpske narodne stranke Božidara Bojovića i Mandića, predsjednika žirija koji je 1993. godine književnu nagradu Risto Ratković dodijelio  Radovanu Karadžiću za djelo simboličnog naslova  Siđimo u gradove da bijemo gadove. 

Opet, ne posmatraju svi stvari iz iste perspektive. Tako anonimnim autorima sa šovinističkog portala in4s u Mandićevom kabinetu nije zasmetao čovjek koji je nagradio ratnog zločinca a suprugu angažovao za savjetnicu (o državnom trošku) već, kako su istakli u naslovu,  novinarka Šukovićeve Antene M: “Gordana Đuračić se profilisala u javnosti kao jedna od novinara koja je oblikovala medijski prostor za vreme vladavine Demokratske partije socijalista”. 

Za čudo, Tihomir Dragaš nije nakon te medijske objave zatražio od predsjednika PES-a da raskine koaliciju sa NSD i razriješi Mandića titule predsjednika Skupštine. Ili Spajić, po pitanju imenovanja Đuračić, nije bio apsolutno nesaglasan, kao u slučaju Ranka Krivokapića.

Nijesu svi savjetnici za naslovne strane. Većina njih su , zapravo,javnosti prilično nepoznate osobe mlađe životne dobi i bez impresivnih profesionalnih referenci. Pa bi se, makar za pojedine, moglo zaključiti da su ih aktuelni poslodavci prepoznali najprije po unutarpartijskim zaslugama ili kao djecu prijatelja i(li) viđenijih funkcionera stranke. 

Ove sedmice je iz Budve stigla i  vijest da je predsjednik te opštine Nikola Jovanović za svog savjetnika za investicije imenovaoMladena Bojanića. Eto nove drame na pomolu.

Zaludu činjenica da u kasi opštine Budva često ima više novca nego što među lokalnim funkcionerima ima znanja da ga pametno upotrijebe, o čemu svjedoče  afere poput one oko izgradnje postrojenja za desalinizaciju morske vode. Neće pomoći ni to što je Bojanić bio predsjednički kandidat ispred značajnog dijela partija sadašnje većine, ali ni to što su ga iste birale, u vladi Zdravka Krivokapića, za ministra kapitalnih investicije. Iz čega bi se moglo zaključiti da je kao nacrtan za posao koji mu je upravo povjeren.

Ovdje se potvrde o meritornosti traže na nekom drugom mjestu. U partijskim arhivama, na primjer. A tamo su se već prisjetili da je Mladen Bojanić u parlament ušao kao poslanik suverenistički nastrojene Pozitivne Crne Gore, dok je Jovanović, praveći neformalnu koaliciju sa DPS, kumovao tome da se stranke vladajuće većine sa državnog nivoa u Budvi presele u opoziciju. 

Može se tu uvezati i Jakov Milatović, i eto novih povoda za tugovanke na temu šta nam rade oni od prije avgusta 2020. Ili za novu listu zahtjeva za raspoređivanje po dubini. Ako mogu bivši ministar, poslanik ili predsjednik Parlamentarne Skupštine OEBS-a biti savjetnici u Vladi, vala može i onaj mali od pašenoga naći neko mjesto, barem u opštini. Makar je naš, pa će naučiti.

Ima u ovoj priči još nešto. Ranko Krivokapić i tadašnji SDP su u opoziciju otišli dobrovoljno, spočitavajući DPS-u manje-više sve ono što im je spočitavala i tadašnja opozicija. A što se, gotovo u potpunosti, može prigovoriti i današnjim vlastima. Previše liče jedni na druge da bi ih neko na to dodatno podsjećao. 

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo