Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRAVOSUĐE NA LEDINI: Umjereni napredak na leđima Vladimira Novovića

Objavljeno prije

na

Protekla godina nije bila djelotvorna za pravosuđe nakon što političari u više navrata nijesu uspjeli da se dogovore o izboru Ustavnog suda, Sudskog savjeta i vrhovnog tužioca. Dosadašnju percepciju o radu tužilaštva značajno je popravilo Specijalno državno tužilaštvo pod rukovodstvom Vladimira Novovića

 

Crna Gora ostaje „umjereno“ spremna za Evropsku uniju kada je u pitanju pravosudni sistem. To je ocjena Evropske komisije u posljednjoj godini. Nakon promjene vlasti na parlamentarnim izborima vrlo malo se radilo na reformi pravosuđa uprkos dogovorima, pregovorima i obećanjima da će to biti prioritet sada već dvije smijenjene vlade.

Mali broj promjena dolazio je sporo usljed institucionalne krize u pravosuđu. U VD stanju nalaze se Sudski savjet, Vrhovni sud, Vrhovno tužilaštvo, većina nižih sudova i tužilaštava, dok Ustavni sud nema kvorum za odlučivanje.

Promjene su veoma sporo došle u tužilaštvu. Početkom ove godine Maja Jovanović izabrana je za VD vrhovne državne tužiteljike a  tek u martu imenovan novi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. Tome su prethodile izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, koje su omogućile izbor Tužilačkog savjeta po novim pravilima, i Zakona o radu, koji je smanjio godine za penzionisanje javnih funkcionera i službenika. Na osnovu tog zakona u penziju je ispraćen Novovićev prethodnik Milivoje Katnić zajedno sa još devet tužilaca. Na isti način razriješeno je 23 sudija.

Za Sudski savjet poslanici još nemaju rješenje jer ne mogu skupiti dvije trećine, odnosno tri petine od njihovog ukupnog broja, koliko je potrebno za izbor četiri člana tog tijela. Tako sudska grana vlasti gotovo obezglavljena čeka dogovor političara, dok optužnice za organizovani kriminal čekaju bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije kažu da je sprovođenje ključnih pravosudnih reformi i dalje u zastoju. „Bilans rezultata u odnosu na sudsku odgovornost i dalje je ograničen. Efektivna nezavisnost, integritet, odgovornost i profesionalizam pravosuđa treba dalje da se jača, uključujući sprovođenje relevantnog ustavnog i zakonskog okvira i usvajanje zakonskih promjena u skladu s evropskim standardima“, piše u Izvještaju EK.

Skupština Crne Gore nije izabrala članove Sudskog savjeta na vanrednoj sjednici 17. avgusta, niti u drugom krugu 20. septembra. Savjet ima deset članova kojima je mandat četiri godine, ali je postojećim iz redova uglednih pravnika produženo VD stanje, jer poslanici u Skupštini ne mogu da se dogovore o izboru novih članova od 2018. godine, kada im je prestao puni mandat. Sudski savjet je institucija koja bira i postavlja sudije, odnosno treba da obezbijedi nezavisnost, samostalnost, odgovornost i profesionalnost sudova i sudija.

Početkom decembra propao je četvrti pokušaj za izbor četvoro sudija Ustavnog suda jer nijedan od predloženih kandidata, koji su se prijavili na četiri javna poziva, nije dobio potrebnu većinu u Skupštini. Od ukupno sedam sudija Ustavnog suda, Crna Gora ima tri. Sudije Ustavnog suda bira parlament na 12 godina, dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom glasova poslanika.

Crna Gora čeka i na izbor novog vrhovnog državnog tužioca, koji je skoro tri godine u VD stanju. Maji Jovanović je krajem jula Tužilački savjet ponovo produžio šestomjesečni mandat. Ona je treći tužilac koji tu funkciju obavlja kao vršilac dužnosti. Njoj 5. februara ističe drugi mandat i više po zakonu ne može biti izabrana.

Tužilački savjet se obratio predsjednici Skupštine Danijeli Đurović i nadležnom Odboru kako bi hitno razmotrili izmjenu Zakona o državnom tužilaštvu, odnosno, člana 48 stav 4 i 5, ali i brisanje stava 6, kojim je određeno da ista osoba najviše dva puta po šest mjeseci može biti u VD stanju na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva. Savjet tako pokušava da, ukoliko dođe do zakonskih izmjena, sačuva tužiteljku Maju Jovanović na čelnom mjestu u Vrhovnom državnom tužilaštvu sve dok se ne izabere neko da u punom kapacitetu rukovodi tužilačkom organizacijom. Male su šanse da ovaj predlog prođe jer će Skupština tek na proljeće imati prvo redovno zasijedanje.

Sjednici tog tijela, kada se raspravljalo o slanju dopisa parlamentu, nije prisustvovao član Stevo Muk koji je dan kasnije poslao saopštenje u kojem je naveo da bi izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, bez odgovarajućeg procesa javne rasprave ,,donio više štete, nego koristi”. NVO Akcija za ljudska prava (HRA), je kritikovala tu odluku da se informisanja javnosti, predlože Skupštini izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, kojima bi se produžio mandat sadašnjoj vršiteljki dužnosti vrhovnog državnog tužioca sve do izbora u punom mandatu. Oni su saopštili i da je Venecijanska komisija već kritikovala takve ad hominem izmjene zakona jer ugrožavaju pravnu sigurnost.

,,Zabrinjava tendencija da se prvo predlažu rješenja kojima se VD stanja u nedogled održavaju – sjetimo se tri člana Sudskog savjeta koji su već devet godina u tom tijelu, umjesto četiri; i drugo, da se predlažu zakonska rješenja, kojima bi se određeni nosioci pravosudnih funkcija smijenili, poput bivšeg GST-a Milivoja Katnića, ili zadržali na funkciji i poslije isteka mandata, poput ovih sada predloženih, koji se odnose na VD VDT-a Maju Jovanović”, navela je HRA.

Dosadašnju percepciju o radu tužilaštva značajno je popravilo Specijalno državno tužilaštvo pod rukovodstvom Vladimira Novovića. Istraživanje OEBS-a pokazuje da je u posljednjih 12 mjeseci čak 41,3 odsto ispitanika primijetilo uglavnom promjene nabolje u radu Državnog tužilaštva, dok 47,8 odsto anketiranih ne vidi promjene u radu državno-tužilačke organizacije. Tokom istraživanja koje je sprovedeno 2020. godine svega 17 odsto ispitanih  primijetilo promjene nabolje u radu Državnog tužilaštva. Gotovo polovina ispitanika istakla je da podržava rad Novovića.

Njegovi tužioci i Specijalni policijski tim tokom devet mjeseci krenuli su na najviše funkcionera bivšeg, ali i aktuelnog režima. Sa jedne strane, podigli su optužnice protiv Medenice i Jovanića (još nijesu potvrđene), uhapšen je agent i sin bivšeg policijskog funkcionera Petar Lazović, pokrenuta je istraga za „prvi milion“ predsjednika Mila Đukanovića, uhapsili su bivše direktore Plantaža Veselina Vukotića i Vericu Maraš, dok je sa druge strane uhapšen visoki funkcioner Građanskog pokreta URA Rade Milošević, osumnjičen da je sa mjesta direktora Uprave prihoda i carina organizovao šverc cigareta sa zaposlenima u tom državnom organu. Aktuelan je i predmet dodjele stanova funkcionerima, gdje su osumnjičeni poslanici Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, koji su u ime Vlade bivšeg režima odlučivali o stambenim potrebama zaposlenih.

Međutim, ni u jednom od ovih predmeta nadležni sudovi nijesu potvrdili optužnicu, dok su Medenica, Lazović, Vukotić i Maraš pušteni da se brane sa slobode. Ishod ovih procesa odlučiće u kojem pravcu će se kretati „umjereni napredak“ pravosuđa koji za sada drži Novovićev tim.

 

Sudija traži novu optužnicu za „državni udar“

Specijalni tužilac Saša Čađenović uhapšen je krajem godine zbog sumnje da je radio za organizovanu kriminalnu grupu i štitio navodno korumpirane policajce Petra Lazovića i Ljuba Milovića. Sudija za istragu mu je odredio pritvor od 30 dana.

Čađenovićev bivši nadređeni Milivoje Katnić tvrdi da je tužilac uhapšen kako bi se opstruirao predmet za pokušaj terorizma, u narodu poznatiji kao „državni udar“. Čađenović je bio postupajući tužilac, dok su optuženi funkcioneri Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić.

Viši sud je na ponovljenom suđenju tražio dopunu optužnice, koja je prethodno pala na Apelacionom sudu. Čađenovićev nasljednik je, kako tvrdi Novović, sudu dostavio da se optužnica ne može mijenjati u ovoj fazi postupka. Nastavak suđenja zakazan je za 20. februar 2023. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Situacija u kojoj se našla Vlada predvođena Pokretom Evropa sad (PES) nije nimalo zavidna. Još se ne zna kako će proći pokušaj Crne Gore da amandmanski djeluje na prijedlog Rezolucije čime bi se dodatno naglasila individualna krivica za genocid i pozvalo na dosljedno poštovanje Dejtonskog sporazuma. Međutim, podnošenje amandamana nije umirilo Beograd i njegove u Crnoj Gori. Knežević je amandmane uporedio sa „čajem od nane“, da „djeluju neubjedljivo“ i da je „jasno da će Crna Gora ući u ozbiljnu vrstu nestabilnosti“. Srbijanski vanjski ministar Marko Đurić je rekao kako amandmani služe „pred javnosti u Crnoj Gori da ne bi izgledalo ‘da su protiv bratske Srbije'”.

U predloženom tekstu Rezolucije nema ni govora o bilo kakvoj genocidnosti srpskog naroda (kojom ciljano manipuliraju Vučić, Mandić, episkopi i drugi).  Formalno, crnogorski amandmani izgledaju suvišni. Glavna smetnja srpskim nacionalistima je da Rezolucija „bezrezervno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici“, „iskrivljavanje (činjenica)“ i što se „osuđuje veličanje onih koji su osuđeni za ratne zločine… i genocid pred međunarodnim sudovima“. Ne treba puno gledati srbijanske režimske medije i uočiti dobro organizovanu „kulturu“ poricanja ili drastičnog umanjivanja srpskih zločina iz 90-tih i 40-tih uz stalno veličanje i gostovanje osuđenih ratnih zločinaca na udarnim televizijskim terminima. Kada se doda Vučićevo lamentiranje i horsko ponavljanje njegovih sljedbenika da „za genocidne nas proglašavaju ubice i njihovi potomci jer smo izbegli njihov srbosek“ jasno je da su njihove  namjere drugačije od deklarativne borbe za istinu.

Izvještaji poslijeratne Komisije Vlade Republike Srpske kao i ratni izvještaji Vojske Republike Srpske (VRS) i drugih institucija RS-a dovoljno govore da se genocid desio u Srebrenici i u kakvim razmjerama, o čemu je Monitor već pisao. To je nekada bio i zvanični stav sadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Beograd slijedi stavove režima Rusije i Turske koje takođe osuđuju zločine ali negiraju genocid nad ukrajinskim narodom 1932-1933 (milioni umorenih vještački stvorenom glađu) i nad Jermenima u Turskoj tokom Prvog svjetskog rata (do 1.5 milion stradalih).

Osim negiranja genocida u Srebrenici i onog  u crnogorskom i srbijanskom Sandžaku 1943. (kada četnički koljači nisu štedjeli ni djecu) zvanična Srbija je ponovo pokrenula i priču o ustaškom genocidu tokom Drugog svjetskog rata sa posebnim akcentom na koncentracioni logor Jasenovac u Hrvatskoj, kao kontratežu. Taj vrući krompir treba uvaliti Crnoj Gori.

Naime, rezolucija o Jasenovcu koju srbijanski parlament nije izglasao 2021. Godine, sad treba da se nađe pred crnogorskim poslanicima kako je najavio prije sedmicu Mandić i za koju očekuje stoprocentnu podršku. Milan Knežević je takođe najavio isto naglasivši da ako „dođe do usvajanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Crna Gora će biti prva država u Evropi koja je donijela rezoluciju … i iskazala pijetet za preko 700 hiljada ubijenih Jevreja, Srba i Roma“. Prije tri dana Knežević je dodao da je rezolucija o Jasenovcu „dobra za regionalno pomirenje, afirmaciju dobrosusjedskih odnosa, evropske integracije, suočavanje s prošlošću“ i da se „u njoj se hrvatski narod ne pominje kao genocidni“.

Knežević voljno zaboravlja da se ni u UN-ovoj predloženoj Rezoluciji o Srebrenici srpski „narod ne pominje kao genocidni“ iako on tvrdi suprotno, dok se za razliku od Srbije Hrvatska ipak „suočava sa prošlošću“. Svake godine se vrši komemoracija u Jasenovcu dok zvanična Hrvatska osuđuje ustaške zločine i, opet za razliku od Srbije, ne vrši zvaničnu reviziju istorije. Revizionisti koji postoje u Hrvatskoj nemaju udarne termine na državnim televizijama niti se propagiraju i sudski rehabilitiraju ustaški ratni zločinci kao u Srbiji četnici i oni iz ratova 90-tih. To  je nedavno u jednoj emisiji na Happy TV priznao i Vučićev propagandista Milomir Marić kada je ugostio Vojislava Šešelja i proustaškog revizionistu Igora Vukića.

Opasnom Vučićevom narativu u Srbiji i Crnoj Gori se malo ko usuđuje suprotstaviti. Organizacije za ljudska prava i građanske partije kao da ne postoje za to. URA i njen lider i bivši premijer Dritan AbazovićBošnjačka stranka kao nacionalna stranka, Demokrate i PES ćute kao zaliveni na otvorene manipulacije oko Srebrenice i Jasenovca.

Hrvatska je na najave novih poteza Vučićevaca u crnogorskom parlamentu reagovala slanjem protestne note uz očekivanja da Crna Gora odustane od toga zbog negativnih refleksija na bilateralne odnose i eventualne blokade na evropskom putu. Sa Hrvatskom tek predstoji određivanje granice na moru kod Prevlake i još neki izazovi. Treba se podsjetiti da je Crna Gora predvođena bivšim liderima ( Momirom Bulatovićem, Milom Đukanovićem i Svetozarom Marovićem) učestvovala, kao Miloševićevv  satrap, u agresiji na Hrvatsku 1991. godine uz brojne pljačke i zločine prema stanovništvu Konavala i Dubrovnika koji nikada nisu dobili ozbiljno sudsko finale. Dobrim dijelom su i hrvatski zvaničnici,   iz njima znanih razloga, prigrlili kao prijatelje bivše ratne huškače iz DPS-a.

Oko Jasenovca ne postoji ništa sporno što bi opravdalo rezoluciju. Čak i ministar vanjskih poslova  Filip Ivanović u odgovoru na hrvatsku notu priznaje da „hrvatska država, uključujući i njen vrh, dostojno obilježava sjećanje na nevino stradale jasenovačke žrtve“. Niko ozbiljan neće negirati zločine u logoru u kome je poimenice stradalo preko 83 hiljade ljudi (brojka koja može ići neku hiljadu ispod/iznad zbog kompleksnosti popisivanja). Od toga u najvećem broju su Srbi – nešto preko 47 i po hiljada. Broj stradalih Crnogoraca logoru iznosi 44 (četrdeset i četiri slovima) tokom četiri godine postojanja logora. Moguće je da su pred kraj rata u njemu likvidirani i četnički komandanti iz Crne Gore predvođeni Pavlom Đurišićem, koje je ustaška vojska zarobila nakon bitke na Lijevča Polju.  Vojvoda Pavle i njegovi koljači nisu nikakve nevine žrtve. Upravo njima ovdašnji  episkopi svake godine održavaju parastose kao „slugama Boga“ i srbijanske dinastije praveći se slijepi na njihovu krvavu zaostavštinu.

Za Crnu Goru i njenu Skupštinu je puno važnije da se  pozabavi zločinima i genocidom na njenoj teritoriji i nad njenim stanovništvom u Drugom svjetskom ratu. Prošle godine se navršilo 80 godina četničkog klanja Bošnjaka na sjeveru Crne Gore 1943. bez ijedne komemoracije. Vojvoda Pavle je detaljno javio Draži Mihailoviću da su njegovi između ostalog uništili „do 8 hiljada žrtava, žena, staraca i dece“ i da je na drugim mjestima „sve ostalo (zatečeno muslimansko) stanovništvo uništeno“. Ove godine će se navršiti i 100 godina najvećeg mirnodopskog pokolja u Crnoj Gori u Šahovićima (opština Bijelo Polje) kada je razularena masa pobila na stotine muslimana i ostale protjerala. Za taj zločin niko nije odgovarao niti je ikade provedena istraga.

Dug Crne Gore prema hiljadama nevino ubijenih na njenoj teritoriji je sigurno veći i važniji od miješanja u  kompleksne srpsko-hrvatske odnose za račun Vučića i njegovih službi.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo