Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PO ČEMU ĆEMO PAMTITI 2022.: Poskupljenja, hapšenja i vlast odmetnuta od Ustava  

Objavljeno prije

na

U 2022. pale su dvije vlade, povećane su plate ali još više cijene, hapšeni su nekad nedodirljivi čelnici pravosuđa, a političari su se odmetnuli i građanima jasno pokazali da za njih Ustav i zakoni ne važe. U Novu ulazimo sa većom krizom i neizvjesnošću nego kada smo čekali ovu. Samo korone nema

 

Pronalazak pola tone kokaina u magacinima Volija bila je prva velika vijest nakon novogodišnjih praznika. Pošiljka je u Luku Bar uplovila 2. januara, a onda su je policija i tužilaštvo nadgledali, sve dok je u magacinima Volija nijesu našli radnici i prijavili im sumnjivi paket. Odgovrnih nije bilo.

Drugi bijeli prah – brašno, poskupilo je početkom januara, pa su pekari najavili povećanje cijena i do 15 odsto. To je bilo peto poskupljenje u posljednjih pola godine.

Pri kraju januara tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je odluku da uskrati podršku ekspertskoj Vladi i pozvao  poslanike da podrže formiranje njegove manjinske Vlade bez DF-a i DPS-a. Inicijativu za smjenu Vlade podnijeli su lista Crno na bijelo sa većim dijelom opozicije (nekompletan DPS) Iz URA-e su se zaklinjali da ne vraćaju DPS na vlast.

Uslijedili su protesti na ulicama crnogorskih gradova. Branili su Vladu. Još uvijek su vladale antikovid mjere kojima je bilo zabranjeno okupljanje na zatvorenim i otvorenim javnim površinama, ali to nije smetalo pojedinim ministrima iz tadašnje Vlade da u samoodbrani krše mjere koje su sami propisali.

U sjenci politike, ostale su informacije da je tokom 11 mjeseci 2021. Monstat detektovao bijelu kugu u 20 od (tada)24 opštine u Crnoj Gori.  Da aerozagađenje ugrožava zdravlje više od polovine građana ekološke države, te da je 20 doktora nauka i preko 350 magistara bez posla. Za njih po dubini nije bilo mjesta.

Isplata uvećanih zarada obračunatih po programu Evropa sad počela je u februaru. Minimalna plata od januara 2022. godine iznosi 450 umjesto 250 eura.

Prve sedmice februara smijenjena je Vlada Zdravka Krivokapića, a nakon toga i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. Proteste su onda organizovali i Demokrate tražeći vanredne parlamentarne izbore. Mandatar Abazović najavljivao je da će nova Vlada ubrzati EU integracije i borbu protiv kriminala, odblokirati pravosuđe i da ima podršku zapadnih partnera. Podršku DPS-a nije pominjao.

Rat u Ukrajini vratio je Mila Đukanovića u poziciju faktora stabilnosti i zapadnog partnera od povjerenja. U tome mu je pomogla aktuelna vlast  podijeljenim stavovima o ruskoj agresiji i sankcijama protiv nje. Političarima iz svoje orbite pomogao je i mitropolit SPC-a Joanikije tvrdnjom da je „Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina“. U tom trenutku je svaki 15 stanovnik Ukrajine već napustio domovinu.

Saznali smo da iz Slobodne carinske zone u Luci Bar, tokom januara, neko nesmetano krade cigarete, čak 11.000 paketa cigareta bez akcizne marke. Krađa je otkrivena 8. februara i suspendovano je sedam carinika.

Početkom februara SDP i stara garda LS, uz glasove Demokrata i URA-e, formirali su vlast na Cetinju. DPS je nakon 17 godina vladanja u Prijestonici otišao u opoziciju. To je bio nastavak serije izbornih poraza i potvrda nedostatka postizbornog koalicionog potencijala DPS-a.

Milivoje Katnić otišao je u penziju.

Dočekali smo i mart bez nove Vlade. Odlazeća je izbjegavala da se pridruži sankcijama UN i EU prema Rusiji. Đukanović je predstavljao Crnu Goru na samitu NATO-a primajući čestitke na odabiru ,,prave strane istorije”. Krivokapićevoj Vladi bili su sprešniji izbori u Beranama, gdje su premijer i ministri odlazili svako malo.

U martu su izbili požari u kolašinskom kraju. Ponovo, vatrogasci se protiv stihije bore bez adekvatne opreme i pomoći iz vazduha. Slična situacija ponovila se i tokom ljetnjih mjeseci od Boke do sjevera. Nadležni su slijegali ramenima i čekali kišu.

Krajem marta, Tužilački savjet je izabrao dugogodišnjeg sudiju podgoričkog Višeg suda Vladimira Novovića za glavnog specijalnog tužioca.

Početkom aprila Libertas press objavljuje transkripte razgovora preko SKY aplikacije pristigle iz Europola. Prema njima, sin Vesne Medenice bavio se krijumčarenjem cigareta i trgovao drogom. ,,Moramo početi da grabimo za nas”, piše Medenica policajcu Darku Laloviću. Hvališe se poslovima sa drogom i duvanom, šalje slike sa oružjem, završava poslove kriminalcima, i ističe zaštitu majke – doskorašnje predsjednice Vrhovnog suda. Vesna Medenica i njen sin demantuju navode o kriminalnim aktivnostima.

Drama sa navodnim bombama u školama počela je u aprilu i traje do danas. Prve informacije su glasile da dolaze od ruskih ekstremista. Sad je aktuelan mlađi maloljetnik iz Češke.

U aprilu nas je iznenadila vijest da se Svetozar Marović našao na Crnoj listi američke administracije. Marović se oglasio porukom „Nijesam nedostupan pravdi, nego se liječim od nepravde”. Pokradene milione nije pominjao.

U aprilu je uhapšena dvodecenijska vladarka crnogorskog pravosuđa Vesna Medenica. Na teret joj se stavlja stvaranje kriminalne organizacije i protivzakonit uticaj. U oktobru je podignuta optužnica protiv nje i njenog sina. Medenici je krajem novembra ukinut pritvor, a tužilaštvo je podnijelo žalbu na tu odluku.

Nakon dvomjesečnih pregovora, krajem aprila je formirana manjinska 43. Vlada. Umjesto eksperata dobili smo političke lidere i njihove saradnike, a umjesto ,,crkvenih” po dubini DPS kadrove. Saznalo se i da su službenici policije Petar Lazović, sin bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, i Ljubo Milović, članovi kavačkog klana. Libertas je objavio da je Europol još u junu 2021. dostavio transkripte razgovora dvojice policajaca sa vođom klana Radojem Zvicerom, zatim Veljkom Belivukom i drugima kriminalcima… Ali iz tužilaštva nije bilo reakcije, sem što nas je Milivoje Katnić ubjeđivao da je Lazović najbolji crnogorski policajac.

Predsjednik Đukanović raspisao je lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone – dva glasanja svakog vikenda – valjda da je dopune. Vladajuća većina ih je, nezakonito, odložila za oktobar. Da ne remete sezonu.

Nedugo za Medenicom, uhapšen je i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Odveli su ga u Spuž direktno iz kancelarije, osumnjičen je za zloupotrebu položaja i formiranje kriminalne organizacije koja je u stečajnim postupcima stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

U junu je premijer prisustvovao Otvorenom Balkan samitu u Ohridu, kao gost. Tokom cijele godine vodila se polemika oko eventualnog pristupanja Crne Gore tom savezu. Abazović je izjavio da nije čuo nijedan dobar razlog zašto Crna Gora ne bi bila dio te regionalne incijative, a ministar ekonomije Goran Đurović da Vlada još uvijek ne zna koji su benefiti od te inicijative. Građani još manje.

Počekom juna Miomir Mugoša prvostepeno je pred Višim sudom oslobođen. Slučaj Carine. Istog mjeseca oslobađajućom presudom okončana je afera Telekom. Viši sud oslobodio je bivše direktore Telekoma Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića. Tužilaštvo, u tri mandata, svojski se potrudilo da se izbjegne i udaljena sumnja u učešće porodice Đukanović u ovoj aferi.

Tokom sezone nekadašnji biseri crnogorskog turizma Sveti Stefan i Miločer bili su zatvoreni. U julu proslavili smo jubilej – deset godina od početka pregovaranja o pristupanju EU. Pa smo se i podsjetili da već pet godina nijesmo zatvorili nijedno pregovaračko poglavlje.

Nakon što je premijer Abazović posjetio Beograd i najavio potpisivanje Temeljnog ugovora, a Vlada ga tijesnom većinom usvojila, inicijativu za smjenu njegove Vlade najavio je DPS. ,,Ne plaše se oni Temeljnog ugovora, nego Europola”, odbrusio je premijer.

Trinaestog jula je sa tri godine zakašnjenja  otvorena prva dionica auto-puta, a u Nikšiću je praznik obilježen sukobom patriota srpskog i crnogorskog predznaka, uz intervenciju policije. U suret prazniku uhapšeni su nekadanji članovi Odbora direktora PlantažaVeselin Vukotić, Božo Mihailović, Đorđije Rajković, Sead Šahman, Duško Perović i Anica Hajduković. Nakon hapšenja Vukotića, suvlasnika Đukanovićevog UDG-a, predsjednik države je upozorio da je na ispitu samostalnost tužilaštva i sudstva.

U julu je premijer imenovao za generalnog inspektora ANB-a Artana Kurtija, koji je dva puta osuđivan na zatvorsku kaznu – zbog pokušaja ubistva i nanošenje teške tjelesne povrede. Krajem jula uhapšen je službenik ANB-a Petar Lazović, dok policija traga za policajcem Ljubom Milovićem.

Početkom avgusta, pod velom tajnosti, u Podgorici premijer Abazović i patrijarh SPC-a Porfirije potpisuju Temeljni ugovor. Iz DPS-a su odmah najavili rušenje, po njima, izdajničke Vlade.

Profesor Milan Popović nije mogao proći za člana Sudskog savjeta.

Ustavni sud je, dok je još imao legitimitet da odlučuje, početkom avgusta presudio da su majske promjene Zakona o lokalnoj samoupravi kojima su redovni izbori u 14 opština odloženi za 23. oktobar  neustavne. Te izmjene je izglasala nova većina sastavljena od DPS-a, SNP-a, Koalicije Crno na bijelo, SDP-a i manjinskih stranaka.

Nakon 100 dana nove Vlade već se raspravljalo o njenom kraju. Inicijativu za izgasavanje nepovjerenja podnijeli su DPS, SDP, SD i Liberalna partija.

U međuvremenu, na Međunarodni dan siromaštva 9. avgust, podsjetili smo se da čak 140.000 stanovnika Crne Gore živi na rubu ili u siromaštvu.

Iz političkog i drugog blata, 12. avgusta trgnula nas je tragedija na Cetinju. Vuk Borilović je u centru Prijestonice ubio 10 i ranio šest ljudi. Iz lovačke puške nasumično je pucao na komšije, a zatim i na prolaznike. Stradalo je i dvoje djece. Ubica je na kraju ubijen.

U sjenci glasanja za smjenu Vlade izglasani su tzv. zetski zakoni kojima je Zeta dobila status opštine. Za njih su glasali poslanici DPS-a, SDP-a i URA-e. Nakon izglasavanja, poslanici Demikrata i DF-a najavili su Inicijativu za smjenu Vlade, što su i uradili, zbog zebnje da se izglasavanjem statusa opštine Zeti omogućava izborni inženjering pred lokalne izbore u Podgorici.

Nešto prije ponoći 19. oktobra pala je i 43. Vlada.

Vijest o hapšenju nekadašnje izvršne  dikretorice Plantaža Verice Maraš nikoga nije iznenadila.  Ona i ostali osumnjičeni u slučaju Plantaže tokom oktobra pušteni su iz Istražnog zatvora.

Na sjednici na kojoj je izglasan pad njegove Vlade, Abazović je kazao da je smjena pokrenuta jer je zaustavljen šverc cigareta iza kojeg stoji kompanija Bemaks.

Krajem avgusta desio se sajber napad na servere Vlade i državnih institucija. Mjesecima potom bili su nedostupni građanima.

Pobjednici od 30. avgusta 2021. počeli su pregovore za sastav nove Vlade. Mučno i sporo. Nakon maratonskih konsultacija dogovoreno je da mandatar bude Miodrag Lekić. Međutim, predsjednik Đukanović odbio je da prihvati ponudu većine od 41 poslanika uz obrazloženje da ,,nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu”. Osim utiska, Đukanović je naveo da se oni koji su predložili Lekića nijesu odazvali na konsultacije niti dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške. Pat pozicija traje do danas.

Iz političke sapunice trgao nas je nestanak pa pronalazak kamiona punog cigareta, vrijednih blizu milion eura. Cigarete iz kamiona trebale su da budu spaljene u Nikšiću. U SDT-u je saslušan direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević. Nakon saslušanja iz ,,moralnih razloga” podnio je ostavku. A u Vladi su ministar odbrane Raško Konjević i premijer Abazović optuživali jedan drugog za šverc. Premijer je, u oktobru, smijenio ministra Konjevića sa mjesta koordinatora službi bezbjednosti, a onda je smjenjen i direktor ANB-a Savo Kentera.

U predizbornu kampanju za lokalne izbore u 14 opština ušlo se bez Ustavnom suda.

Oktobarski izbori donijeli su gubitak vlasti DPS-a u Podgorici. DPS i partije okupljene oko nje izgubili su i Pljevlja, Kolašin, Žabljak, Danilovgrad. Izbori još nijesu završeni u Šavniku. Veliki uspjeh na izborima ostvarila je Evropa sad, kojoj je u Podgorici pripalo mjesto gradonačelnika. Opomenuti uspjehom nove partije, ostale su usporile sa zahtjevima za vanredne parlamentarne izbore.

Naviknuti na kršenje Ustava i zakona, uz obrazloženje da sve to krši i druga strana, početkom novembra poslanici tzv. stare većine izglasali su izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, kako bi se omogućilo formiranje nove 44. Vlade. To je izazvalo masovne proteste kojima se traži poništenje ove odluke, deblokada Ustavnog suda i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Iako kažu da nisu organizatori, na skupovima pod sloganom Ima nas prisustvuju i govore čelnici DPS-a.

U godini sa malo lijepih vijesti, obradovale su nas rukometašice koje su osvojile treće mjesto na Evropskom prvenstvu. Pokazale su kako se željom i požrtvovanjem može pobijediti i bolje rangirani protivnik, savladavši dvostruke olimpijske prvakinje, rukometašice Francuske.

Početkom decembra SDT je uputio zahjev za skidanje imuniteta poslanicima DPS-a Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić, Suzani Pribilović, kao i poslanicima SD-a Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću. SDT  ispituje da li su oni kao članovi Vladine Komisije za stambena pitanja zloupotrijebili službeni položaj. To je ona komisija koja je miljenicima vlasti dodjeljivala skoro besplatne stanove i povoljne kredite.

Odjeknula je vijest o hapšenju dugogodišnjeg zamjenika specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Tužilaštvo mu na teret stavlja da je od sredine 2020. postao pripadnik kavačkog klana. Nakon ovog hapšenja oglasio se i Katnić, bivši specijalni tužilac, Čađenovićev šef, kazavši da je na sve spreman.

Pretposljednje sedmice decembra, uhapšen je Rade Milošević, bivši direktor Uprave prihoda i carina. Sumnjiči se za stvaranje kriminalne organizacije.

Godina se završava sa očekivanjem nove Vlade, predsjedničkih, a možda i parlamentarnih izbora. Ono što je izvjesno je novo poskupljenje hljeba. Prijatno i u 2023.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo