Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Jedino je sigurna – kriza

Objavljeno prije

3 mjeseca

na

Pitali smo: u ovu godinu ušli smo s krizom, i završavamo je s krizom. Kakav rasplet očekujete u narednoj?

 

PAULA PETRIČEVIĆ, FILOZOFKINJA, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA
Gordijev čvor ucjena, trgovine i korupcije

Bojim se onog što očekujem jer političke elite ili neće ili ne mogu da razriješe Gordijev čvor u koji su se uvezali složenim sistemom ucjena, trgovine i korupcije. Rukovodeći se jedino partijskim interesima ili povampirenim hegemonističkim agendama, bukvalno su dozvolili, ili bolje rečeno proizveli raspadanje države i njenih institucija, institucionalnu krizu bez presedana u mirnodopsko vrijeme. Mi još ne znamo razmjere štete koju su proizveli recimo hakerski napadi, nama sve škole u zemlji može da pozatvara nekakav „klinac iz Češke” sa par prijetećih mailova, mi nemamo pojma što je sa našim podacima, što je sa našim fondovima, što je sa šljunkom iz naših rijeka, a za to vrijeme političari rade ono što jedino umiju – revanširaju se, profitiraju i prebacuju odgovornost jedni na druge. Kriza je njihov prirodni habitat, njihove su pseudopolitičke sposobnosti investirane u krizni menadžment čije su poluge populistička socijala i nacionalistički delirijum – mrkva i batina kojom proizvode pristanak širih narodnih masa, dok one bliže raspoređuju po dubini. Država tako postaje krinka i resurs hajdučije, istovremeno i razvaljen i zakočen sistem u kom je teško stvoriti kvalitatitivnu promjenu – alternative su slabe ili strateški korumpirane i apsorbovane u vladajuće strukture. Nije više pitanje – što očekivati, jer dobro nemamo od koga da očekujemo, nego – što nam je činiti?

STEFAN ĐUKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Kriza kao normalnost

U narednoj godini ne očekujem suštinski rad na prevazilaženju krize od strane naše političke klase. Mislim da je „stanje krize” postala normalnost u Crnoj Gori, kao što je to i stanje „tranzicije” iz koje nikako da izađemo. Predstavnici te klase vjerovatno više i ne umiju da obitavaju u ne-kriznom periodu, jer bi to bilo stanje u kom bi se zaista morale sprovoditi neke politike, boriti se za neke principe i ideologije. Tada bi, umjesto konstantnog glumljenja gašenja požara, morali donositi strateške, krupne, pa i teške državničke odluke. Ako se borite protiv krize gdje nas ugrožavaju „izdajnici”, „kriminalna hobotnica”, „ekstremisti”, „lopovi”, onda misle da im se gleda kroz prste što bjesomučno partijski zapošljavaju, troše resurse građana i građanki na partijski biznis i slično.

Paradoksalno, mislim da se može biti optimista u pogledu crnogorske političke zbilje. Smatram da je sve evidentnije da ključ našeg problema leži u lošem Ustavu i gorim zakonima koji obespravljuju stvarne nosioce suvereniteta (građane i građanke) u Crnoj Gori u korist partijsko-političke klase koja ima ekskluzivno pravo da odlučuje o svemu, bez pretjerane brige za „volju birača”. Što više nas to shvati u 2023. godini, to će nam ranije biti bolje, to ćemo ići ka slobodnijem, poštenijem, politički svjesnijem društvu.

 

MILKA TADIĆ MIJOVIĆ, CENTAR ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO
Bitka za pravosuđe

Teško je predviđati događaje, jer stvarnost vas uvijek iznenadi. Ali vjerujem da će naredna godina biti veoma dinamična i da nas očekuje mnogo neizvjesnosti. Ključno pitanje je da li će proces evropskih integracija biti odblokiran i da li će se snažnije krenuti u ekonomske reforme i reformu pravosuđa. To svakako zavisi od ključnih političkih aktera, a mi još ne znamo ko će voditi zemlju u narednoj godini – aktuelna većina predvođena manadatarom Lekićem, ova Vlada koja je izgubila legitimitet, ili će doći do parlamentarnih izbora pa će se karte pomiješati na neki drugi način.
No, pored bitke za glasove, koja će najvjerovatnije obilježiti 2023, iza kulisa će se voditi jedna druga bitka, po meni mnogo važnija, a to je ona oko kontrole pravosuđa. Nakon lokalnih izbora u 2022, jasno je da podrška Demokratskoj partiji socijalista opada i da ona više nema većinu da vlada sa tradicionalnim partnerima, a nema ni koalicioni kapacitet da uđe u savez sa nekim s druge strane političkog pola. Problem DPS-a, međutim, nije samo gubitak vlasti, već strah da bi mnogi od njenih prvaka mogli odgovarati pred zakonom zbog decenijske zloupotrebe moći, kriminalnih aktivnosti i korupcije. Stoga je pitanje kontrole nad pravosuđem, sudovima i tužilaštvom glavna bitka koju Đukanovićeva partija sada vodi. Zbog toga imamo cijelu ovu dramu oko Ustavnog suda, a predstoje i drame oko izbora vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta, predsjednika sudova…
Za Crnu Goru bio bi ogroman korak naprijed ako uspije da u 2023. izabere na čelne pozicije u pravosuđu nezavisne, profesionalne sudije i tužioce. To će biti i najveći udarac autoritarnoj trodecenijskoj strukturi koja je zarobila ovu državu. Ali, ne treba zaboraviti da će DPS uraditi sve da do toga ne dođe. A bogme pomažu im dobro i neki iz aktuelne većine, koji bi takođe da kontrolišu pravosuđe. I zato, treba biti spreman na nove drame i nestabilnosti.

 

OMER ŠARKIĆ, BLOGER
Trebaju nam novi ljudi

Ne samo posljednje godine već od uspostavljanja višepartizma, mi smo u permanentnoj krizi, s tim da je ona nekad manja nekad veća. Poslije promjene decenijske vlasti niko realan nije mogao očekivati da će odmah poteći med i mlijeko, međutim, ove dvije godine su po meni najkriznije poslije onih ratnih, devedesetih. Zavladalo je potpuno bezakonje, fluid, raspad sistema praktično. Osim, donekle ,novi Specijalni tužilac, sve ostale institucije su u rasulu, počev od Vlade i ministarstava, pa nadalje. Aktuelne političke elite, kako na vlasti tako u opoziciji, prosto su nesposobne da izvedu društvo iz krize. Državi trebaju potpuno novi, kompetentni i dokazani ljudi, koji će društveni napredak staviti ispred partijskog i ličnog. Kao u Sloveniji, na primjer, gdje su udružene grupe građana i nezavisni a dokazani pojedinci postali njihov glavni izbor. U narednoj godini nas čeka još dublja kriza, parlamentarni i predsjednički izbori sa poznatom atmosferom koju izbori kod nas donese, a to su: nacionalizam, produbljivanje podjela, stvaranje atmosfere straha i mržnje, prazna demogagija i hrpa predizbornih laži. Uz to, aranžman sa MMF-om nam je skoro izvjestan, a to znači stezanje kaiša, masovna otpuštanja u javnoj upravi, kresanje plata, penzija i socijalnih davanja, rezanje budžeta za ionako posrnulo školstvo i zdravstvo. Nijesam optimista. U najkraćem, čeka nas veoma teška i turbulentna godina, puna neizvjesnosti, političke i ekonomske nestabilnosti.

 

DEJAN MILOVAC, MANS
Nema više nemogućih scenarija

U posljednje dvije godine smo vidjeli da nema nemogućih scenarija kada je u pitanju crnogorska politička scena, pa je teško procijeniti da li je aktuelna kriza doživljela vrhunac, ili će politička elita naći nove načine da dodatno obesmisli institucije i oslabi vladavinu prava. Ono što bi trebalo da bude izvjesno, jesu makar predsjednički izbori, možda i parlamentarni ukoliko se nastavi dinamika obaranja ne-DPS vlada kojoj svjedočimo od 2020. godine do danas. Međutim, ono što se čini kao mogući rasplet krize, može zapravo da je dodatno produbi, imajući u vidu neizvjesan izbor sudija Ustavnog suda bez kojeg će teško biti proglasiti rezultate izbora, kada god da se oni dese.

Kada je u pitanju Ustavni sud, mislim da je sada svima jasno da ćemo, kada god se to desi, dobiti instituciju koja je proizvod političkog kompromisa među političkim partijama, gdje smo vidjeli potpuno neskrivene ambicije da se vrši direktan uticaj na rad budućih sudija.

 

U takvoj situaciji, uz činjenicu da izborna reforma nije ni na vidiku, očekuje nas još jedan izborni ciklus koji ćemo teško moći nazvati praznikom demokratije. Trenutnu situaciju u društvu možda najbolje opisuje situacija gdje se i na takve izbore gleda kao na slamku spasa.

 

MAJA RAIČEVIĆ, CENTAR ZA ŽENSKA PRAVA
Rastući nacionalizam i klerikalizam

Mislim da ce se stvari rasplitati jako dugo, posebno imajući u vidu tešku institucionalnu krizu u koju nas je doveo partijski populizam i oportunizam podržan manjkom profesionalnih kompetencija nosilaca javnih funkcija. Osim toga čitav društveni kontekst je ideološki zatrovan, imamo rastući nacionalizam koji se predstavlja kao građanski aktivizam, a s druge strane klerikalizam, čiji se uticaj već proteže i na budućnost našeg društva, koje počiva obrazovanju. Naime, sudeći po izglasanom budžetu za 2023, obrazovanje će sve više biti pod uticajem vjerskih zajednica, nauštrb javnog školstva i razvoja civilnog društva.

Posebno zabrinjava dugogodišnja nesposobnost države da strateški  sprovede ekonomske i reforme u domenu socijalne zaštite, što prikriva populističkim mjerama koje su dugoročno neodržive, a koje, sudeći po posljednjim podacima Monstata i istraživanju Unicefa, ne utiču značajnije na poboljšanje položaja naših najsiromašnijih stanovnika – djece i žena koje o njima samostalno brinu. Da bi procesi krenuli u pozitivnom pravcu, treba nam što više stručnih i posvećenih profesionalaca i profesionalki, neopterećenih ličnim i partijskim interesima.

Milena PEROVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo