Institucije planiraju zakonske izmjene kako bi se zaštitili maloljetnici

Alkohol je duboko inkorporiran u kulturu i tradiciju naroda na Balkanu. Moglo bi se reći da na ovim prostorima onda i nije potrebno posebno podsticati konzumiranje alkohola. No, promotivne kampanje su tu da usmjere potrošače na kupovinu i upotrebu tačno određenih alkoholnih brendova. A među potrošačima su i mladi koje dokumenti koje se bave reklamiranjem ovakvih proizvoda smatraju najranjivijima.

Pristupačnost, vrijeme i učestalost emitovanja reklama vezanih za alkoholne brendove u medijima, raširenost promocije alkohola po društvenim mrežama, a prije svega poruke koje šalju reklame različitih alkoholnih brendova upravo pospješuju sliku koju mladi imaju o alkoholnom piću. Konzumiranje alkohola u  marketinškim scenarijama potvrđuje stav mladih da su alkoholna pića ulaznica za dobru zabavu. I baš uvijek u njima neki nasmijan i srećan svijet.

Šta na to kaže država? Član 20 Zakona o zaštiti potrošača propisuje zabranu oglašavanja kojim se ugrožavaju zdravlje, psihički ili razvoj maloljetnih lica. Štaviše, u stavci tri istog člana navodi se: ,,Zabranjeno je korišćenje upoređujućih, prevarnih i neistinitih propagandnih i oglasnih poruka, koje na obmanjujući način vrše promociju proizvoda ili usluge, prenaglašavajući efekte koje imaju ili rezultate do kojih dovodi njihovo korišćenje. Zabranjena je upotreba sumnjivih tvrdnji u pogledu ishrane i uticaja koji proizvodi, posebno prehrambeni, mogu imati na čovjeka i njegovo zdravlje, stvarajući obmanu da pozitivno djeluju, što naučno nije potvrđeno”.

Postojeći pravilnik o oglašavanju i sponzorstvu u elektronskim medijima propisuje da je zabranjeno oglašavanje alkoholnih pića, osim piva i vina, uključujići svako isticanje robne marke ili druge oznake alkoholnih pića ili proizvođača tih pića.

Nedavno objavljeni Nacrt Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama u alkoholna pića ubraja piva i mješavine piva sa voćnim sokovima, voćnim nektarima, osvježavajućim bezalkoholnim pićima ili voćnim vinima.

Usvajanjem novog Zakona koji će zamijeniti Zakon o elektronskim medijima obezbijediće se usaglašavanje sa usvojenim izmjenama i dopunama Direktive o audio-vizuelnim medijskim uslugama.

Krajem 2018. godine, usvojene su izmjene i dopune Direktive (EU) 2018/1808 Evropskog parlamenta i Savjeta o izmjenama i dopunama Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih zakonskih odredbi, regulaciji ili upravnim radnjama u državama članicama koje se tiču pružanja audio-vizuelnih medijskih usluga (Direktiva o audio-vizuelnim medijskim uslugama) sa aspekta promijenjenih realnosti na tržištu, a rok za njeno transponovanje u nacionalno zakonodavstvo je bio septembar 2021. godine.

Ova Direktiva sadrži odredbe koje se odnose na obavezu smanjivanja izloženosti djece komercijalnim audio-vizuelnim komunikacijama koje promovišu alkohol. ,,Agencija je planirala i unapređenje primjene zaštite maloljetnika u /od komercijalnih audio-vizuelnih komunikacija u audio-vizulenim medijskim uslugama tako što će biti propisano da je ovim uslugama zabranjeno direktno podsticanje maloljetnika na kupovinu ili korišćenje alkoholnih pića i podsticanje neumjerenog konzumiranja alkoholnih pića i AEM ima nadležnost da podstiče pružaoce AVM usluga da, kroz mehanizme koregulacije ili samoregulacije, usvajaju i primjenjuju kodekse ponašanja u cilju zaštite maloljetnika od neprimjerenih audio-vizuelnih komercijalnih komunikacija u vezi sa alkoholnim pićima, posebno vodeći računa o smanjenju izloženosti maloljetnika ovim sadržajima”, navodi se u Programu za prevenciju štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori za period od 2022. do 2024. godine sa Akcionim planom za 2022-2023. U ovom dokumentu Ministarstva zadravlja objavljenom u novembru prošle godine navodi se da Zakon o jakim alkoholnim pićima koji uređuje pitanja proizvodnje i prometa alkoholnih pića ne sadrži odredbe kojim bi se ograničilo reklamiranje alkoholnih pića.

U pogledu ograničenja reklamiranja alkoholnih pića, Zakon o elektronskim medijima u članu 85 propisuje da komercijalne audio-vizuelne komunikacije koje promovišu alkoholna pića ne smiju biti usmjerene na maloljetnike i ne smiju podsticati konzumiranje takvih pića. Novi Nacrt Zakon predviđa i više kazne od onih u prethodnom pa će se novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 20.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice „ako emituje ili objavljuje komercijalne audio-vizuelne komunikacije u vezi sa alkoholnim pićima koje: stvaraju utisak da se konzumiranjem alkohola može poboljšati fizičko stanje ili vožnja, stvaraju utisak da konzumiranje alkohola doprinosi socijalnom ili seksualnom uspjehu, tvrde da alkohol ima ljekovita svojstva ili da je stimulans, sedativ ili sredstvo za rješavanje ličnih problema, podstiču neumjereno konzumiranje alkohola, prikazuju uzdržavanje ili umjerenost u negativnom smislu ili ističu visok procenat alkohola kao pozitivno svojstvo pića“.

Činjenica je da korpus znanja, tj. stavova i društveno „prihvatljivog“ ponašanja, kada je riječ o alkoholnim pićima i pijenju, formiramo više na osnovu reklama i promocije alkohola koje možemo vidjeti u medijima, virtuelnom svijetu, štampi, muzičkoj i filmskoj industriji, nego iz zdravstvenih izvještaja o mjerama prevencije ekcesivnog konzumiranja, preporučenim dozama za muškarce i žene ili na osnovu iskaza o adolescentskoj konzumaciji. Obećanja iz strategija i planova lijepo zvuče. Realnost je druga priča.

Identitetski marker mladih

U zavisnosti od konteksta, različite socijalne i demografske strukture društva pripisuju određena značenja piću i onome što ga okružuje. Iako je jasno da je alkohol štetan, on je ujedno i društveno prihvatljiv, a vrlo često i neophodan. I sveprisutan. Od kućnih vitrina, preko bilborda do internetskih pretraživača.

O prisutnosti alkohola u našoj kulturi govori i podatak da su svi važniji obredi bili vezani za upotrebu alkohola. U većini obrednih radnji konzumacija alkohola je – obavezna. Cijenjeno mjesto je zauzimao u narodnoj medicini i magijskoj praksi. Vezan je i za poseban tip narodnog stvaralaštva, narodnu poeziju i specifičan vid narodnih zdravica. „Prva u dobri čas“! A nakon prve…

Medicina tek u 19. vijeku, definiše i uobličava štetne posljedice alkohola po pojedinca. Samim tim i po širu zajednicu. Osvjetljavanje ove teme je neminovno dovelo do veće uočljivosti i negativnih posljedica alkoholne industrije. Rizici pretjeranog konzumiranja doveli su u konačnici i do društvenih akcija zaštite i oblikovanja koncepta javnog zdravlja. U ovakvim akcijama mladi su prepoznati kao najranjivija grupa.

Ipak, i pored raznih upozorenja, oni se više vode značenjima koja se pridaju „kulturi“ konzumacije, nego posljedicama koje bi po njih imalo pretjerano konzumiranje.

Najčešći razlozi za konzumaciju alkohola kod mladih u Crnoj Gori su pozitivna socijalna očekivanja. Skoro svaki četvrti učenik (23%) smatra da su proslave i žurke bolje uz alkohol koji im pomaže da se bolje provedu, a druženja sa prijateljima čini zabavnijim, navodi se u Evropskom istraživanju o upotrebi psihoaktivnih supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti među mladima u Crnoj Gori (ESPAD) koje je među šesnaestogodišnjacima sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore 2019. godine.

Antropološkinja Nevena Milanović je zaključila slično. Mladi alkohol smatraju neizostavnim dijelom zabave, slavlja, izlazaka i druženja uopšte. Konzumiranje alkohola doživljaju kao obilježje pripadnosti grupi, što je važno za njihovu konstrukciju identiteta. Tačnije, za njih pijenje ne predstavlja u tolikoj mjeri društveni problem, koliko društveni čin koji je nezaobilizan u odrastanju i socijalizaciji. Za njih ono ne predstavlja društveni problem već identitetski marker.

Vesna DELIĆ