Povežite se sa nama

OKO NAS

REKLAMIRANJE ALKOHOLA: Raširena promocija

Objavljeno prije

na

Institucije planiraju zakonske izmjene kako bi se zaštitili maloljetnici

 

Alkohol je duboko inkorporiran u kulturu i tradiciju naroda na Balkanu. Moglo bi se reći da na ovim prostorima onda i nije potrebno posebno podsticati konzumiranje alkohola. No, promotivne kampanje su tu da usmjere potrošače na kupovinu i upotrebu tačno određenih alkoholnih brendova. A među potrošačima su i mladi koje dokumenti koje se bave reklamiranjem ovakvih proizvoda smatraju najranjivijima.

Pristupačnost, vrijeme i učestalost emitovanja reklama vezanih za alkoholne brendove u medijima, raširenost promocije alkohola po društvenim mrežama, a prije svega poruke koje šalju reklame različitih alkoholnih brendova upravo pospješuju sliku koju mladi imaju o alkoholnom piću. Konzumiranje alkohola u  marketinškim scenarijama potvrđuje stav mladih da su alkoholna pića ulaznica za dobru zabavu. I baš uvijek u njima neki nasmijan i srećan svijet.

Šta na to kaže država? Član 20 Zakona o zaštiti potrošača propisuje zabranu oglašavanja kojim se ugrožavaju zdravlje, psihički ili razvoj maloljetnih lica. Štaviše, u stavci tri istog člana navodi se: ,,Zabranjeno je korišćenje upoređujućih, prevarnih i neistinitih propagandnih i oglasnih poruka, koje na obmanjujući način vrše promociju proizvoda ili usluge, prenaglašavajući efekte koje imaju ili rezultate do kojih dovodi njihovo korišćenje. Zabranjena je upotreba sumnjivih tvrdnji u pogledu ishrane i uticaja koji proizvodi, posebno prehrambeni, mogu imati na čovjeka i njegovo zdravlje, stvarajući obmanu da pozitivno djeluju, što naučno nije potvrđeno”.

Postojeći pravilnik o oglašavanju i sponzorstvu u elektronskim medijima propisuje da je zabranjeno oglašavanje alkoholnih pića, osim piva i vina, uključujići svako isticanje robne marke ili druge oznake alkoholnih pića ili proizvođača tih pića.

Nedavno objavljeni Nacrt Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama u alkoholna pića ubraja piva i mješavine piva sa voćnim sokovima, voćnim nektarima, osvježavajućim bezalkoholnim pićima ili voćnim vinima.

Usvajanjem novog Zakona koji će zamijeniti Zakon o elektronskim medijima obezbijediće se usaglašavanje sa usvojenim izmjenama i dopunama Direktive o audio-vizuelnim medijskim uslugama.

Krajem 2018. godine, usvojene su izmjene i dopune Direktive (EU) 2018/1808 Evropskog parlamenta i Savjeta o izmjenama i dopunama Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih zakonskih odredbi, regulaciji ili upravnim radnjama u državama članicama koje se tiču pružanja audio-vizuelnih medijskih usluga (Direktiva o audio-vizuelnim medijskim uslugama) sa aspekta promijenjenih realnosti na tržištu, a rok za njeno transponovanje u nacionalno zakonodavstvo je bio septembar 2021. godine.

Ova Direktiva sadrži odredbe koje se odnose na obavezu smanjivanja izloženosti djece komercijalnim audio-vizuelnim komunikacijama koje promovišu alkohol. ,,Agencija je planirala i unapređenje primjene zaštite maloljetnika u /od komercijalnih audio-vizuelnih komunikacija u audio-vizulenim medijskim uslugama tako što će biti propisano da je ovim uslugama zabranjeno direktno podsticanje maloljetnika na kupovinu ili korišćenje alkoholnih pića i podsticanje neumjerenog konzumiranja alkoholnih pića i AEM ima nadležnost da podstiče pružaoce AVM usluga da, kroz mehanizme koregulacije ili samoregulacije, usvajaju i primjenjuju kodekse ponašanja u cilju zaštite maloljetnika od neprimjerenih audio-vizuelnih komercijalnih komunikacija u vezi sa alkoholnim pićima, posebno vodeći računa o smanjenju izloženosti maloljetnika ovim sadržajima”, navodi se u Programu za prevenciju štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori za period od 2022. do 2024. godine sa Akcionim planom za 2022-2023. U ovom dokumentu Ministarstva zadravlja objavljenom u novembru prošle godine navodi se da Zakon o jakim alkoholnim pićima koji uređuje pitanja proizvodnje i prometa alkoholnih pića ne sadrži odredbe kojim bi se ograničilo reklamiranje alkoholnih pića.

U pogledu ograničenja reklamiranja alkoholnih pića, Zakon o elektronskim medijima u članu 85 propisuje da komercijalne audio-vizuelne komunikacije koje promovišu alkoholna pića ne smiju biti usmjerene na maloljetnike i ne smiju podsticati konzumiranje takvih pića. Novi Nacrt Zakon predviđa i više kazne od onih u prethodnom pa će se novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 20.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice „ako emituje ili objavljuje komercijalne audio-vizuelne komunikacije u vezi sa alkoholnim pićima koje: stvaraju utisak da se konzumiranjem alkohola može poboljšati fizičko stanje ili vožnja, stvaraju utisak da konzumiranje alkohola doprinosi socijalnom ili seksualnom uspjehu, tvrde da alkohol ima ljekovita svojstva ili da je stimulans, sedativ ili sredstvo za rješavanje ličnih problema, podstiču neumjereno konzumiranje alkohola, prikazuju uzdržavanje ili umjerenost u negativnom smislu ili ističu visok procenat alkohola kao pozitivno svojstvo pića“.

Činjenica je da korpus znanja, tj. stavova i društveno „prihvatljivog“ ponašanja, kada je riječ o alkoholnim pićima i pijenju, formiramo više na osnovu reklama i promocije alkohola koje možemo vidjeti u medijima, virtuelnom svijetu, štampi, muzičkoj i filmskoj industriji, nego iz zdravstvenih izvještaja o mjerama prevencije ekcesivnog konzumiranja, preporučenim dozama za muškarce i žene ili na osnovu iskaza o adolescentskoj konzumaciji. Obećanja iz strategija i planova lijepo zvuče. Realnost je druga priča.

 

Identitetski marker mladih

U zavisnosti od konteksta, različite socijalne i demografske strukture društva pripisuju određena značenja piću i onome što ga okružuje. Iako je jasno da je alkohol štetan, on je ujedno i društveno prihvatljiv, a vrlo često i neophodan. I sveprisutan. Od kućnih vitrina, preko bilborda do internetskih pretraživača.

O prisutnosti alkohola u našoj kulturi govori i podatak da su svi važniji obredi bili vezani za upotrebu alkohola. U većini obrednih radnji konzumacija alkohola je – obavezna. Cijenjeno mjesto je zauzimao u narodnoj medicini i magijskoj praksi. Vezan je i za poseban tip narodnog stvaralaštva, narodnu poeziju i specifičan vid narodnih zdravica. „Prva u dobri čas“! A nakon prve…

Medicina tek u 19. vijeku, definiše i uobličava štetne posljedice alkohola po pojedinca. Samim tim i po širu zajednicu. Osvjetljavanje ove teme je neminovno dovelo do veće uočljivosti i negativnih posljedica alkoholne industrije. Rizici pretjeranog konzumiranja doveli su u konačnici i do društvenih akcija zaštite i oblikovanja koncepta javnog zdravlja. U ovakvim akcijama mladi su prepoznati kao najranjivija grupa.

Ipak, i pored raznih upozorenja, oni se više vode značenjima koja se pridaju „kulturi“ konzumacije, nego posljedicama koje bi po njih imalo pretjerano konzumiranje.

Najčešći razlozi za konzumaciju alkohola kod mladih u Crnoj Gori su pozitivna socijalna očekivanja. Skoro svaki četvrti učenik (23%) smatra da su proslave i žurke bolje uz alkohol koji im pomaže da se bolje provedu, a druženja sa prijateljima čini zabavnijim, navodi se u Evropskom istraživanju o upotrebi psihoaktivnih supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti među mladima u Crnoj Gori (ESPAD) koje je među šesnaestogodišnjacima sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore 2019. godine.

Antropološkinja Nevena Milanović je zaključila slično. Mladi alkohol smatraju neizostavnim dijelom zabave, slavlja, izlazaka i druženja uopšte. Konzumiranje alkohola doživljaju kao obilježje pripadnosti grupi, što je važno za njihovu konstrukciju identiteta. Tačnije, za njih pijenje ne predstavlja u tolikoj mjeri društveni problem, koliko društveni čin koji je nezaobilizan u odrastanju i socijalizaciji. Za njih ono ne predstavlja društveni problem već identitetski marker.

Vesna DELIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

JELOVICA ČEKA SKIJALIŠTE: Pastorče države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane Bjelasice, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški i hotelski kapaciteti, dok je ova planina, koju po pola dijele opštine Berane i Andrijevica, do sada skoro potpuno nevalorizovana

 

Član Odbora direktora preduzeća Skijališta Crne Gore, Ivan Radević smatra da neko „svjesno i namjerno koči razvoj skijališta i valorizaciju planine Bjelasice na teritorijama opština Berane i Andrijevica“. On za Monitor objašnjava da je još prije godinu i po zatražio da se žičara koja stoji već petu godinu u magacinima u  Kolašinu i Mojkovcu, i svakog dana gubi na vrijednosti, postavi sa kote skijališta 1600 i spusti prema planini Jelovici na teritoriju Berana i Andrijevice.

Radević je istovremeno direktor lokalne turističke organizacije u Beranama, ali smatra da ovo nije pitanje samo turističke organizacije, već interes gradova iz ovog regiona, prvenstveno Berana i Andrijevice.

„Zbog toga smatram da rukovodstva ove dvije opštine treba da se uključe u rješavanje ovog pitanja, jer je to u interesu kako zimskog, tako i ljetnjeg razvoja turizma i valorizacije potencijala Bjelasice sa ove strane, prema Beranama i Andrijevici, odnosno prema planini Jelovici“, kaže.

Prema njegovim riječima žičara koja je koštala oko pet miliona eura propada, i  i trebaće još mnogo vremena da bude stavljena u funkciju spajanja Žarskog i Cmiljače, dok bi već sljedeće zimske turističke sezone mogla biti u funkciji prema Jelovici. „Desetine miliona su uložene u političke projekte izgradnje ski centara Žarski i Cmiljača. Meni se čini oko pedeset do šezdeset miliona i ko zna koliko još treba i novca i vremena da se potroši da se završe. Neko možda treba da prizna da su to promašeni projekti iz vremena Vlade Duška Markovića, ali do sada niko to nije učinio“, upozorava Radević.

On ističe da nema ništa protiv da se ti započeti centri završe, ali da je žestoko protiv toga da se Berane i Andrijevica, odnosno njihova zajednička planina Jelovica, potpuno zapostavljaju. „Ja tvrdim da sada da se raspiše tender za izvođenje radova, da se ispoštuje sva administrativna procedura, ta žičara prema Jelovici bi do naredne zimske sezone mogla da se spusti i stavi u punu funkciju. Neka mi neko odgovori koliko bi trebalo vremena da se usmjeri prema Žarskom i Cmiljači, gdje još nisu napravljeni ni pristupni putevi“, kaže Radević.

Član Borda direktora Skijališta, ističe da je stručni tim tog preduzeća dao pozitivno mišljenje na njegovu inicijativu, i da je trebalo odavno ići sa zahtjevom prema Vladi da dozvoli relaizaciju. „To je praktično pozajmica žičare i njeno spašavanja da ne bi trunula u skladištima, a benfiti su višestruki, tim što bi dobili petnaest kilometara novih skijaških staza na Jelovici. To nije značajno samo za zimsku turističku sezonu, već i za ljetnju. To bi značio početak valorizacije planine Jelovice, koja pruža nevjerovatne mogućnosti za turistički razvoj“, dodaje Radević.

On smatra da su se od otvaranja tunela Klisura i stavljanja u funkciju puta Berane – Kolašin, stvari promijenile za 360 stepeni. „Otvaranje tunela je potpuno promijenilo pozicije i sliku Bjelasice. Sa kolašinske strane je sve već iskorišteno, dok sa strane Jelovice, odmah po izlasku iz tunela, tek predstoji valorizacija, samo što to treba raditi pametno i planski da ne dođe do takozvane betonizacije“, smatra sagovornik Monitora.

U Beranama od ranije vlada generalno nezadovoljstvo zbog činjenice da na dijelu na Jelovice koji pripada ovoj opštini nije dozvoljena niti predviđena gradnja većih objekata turističkog tipa, poput rizort hotela i naselja, prema Planu posebne namjene za Bjelasicu i Komove. Opština Berana je zbog toga uložila niz primjedbi na nacrt novog Prostornog plana Crne Gore, i očekuje da te primjedbe budu usvojene.

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški i hotelski kapaciteti, dok je ova planina koju po pola dijele opštine Berane i Andrijevica, do sada skoro potpuno nevalorizovana.

Član borda direktora Skijališta  i direktor TO Berane Ivan Radević se mnogo ranije zalagao da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. „Treba hitno raditi da se ova žičara koja trune stavi u funkciju i ubrza razvoj i zimskog i ljetnjeg turizma na Jelovici. Ne kažem ja da treba da se otme ili ukrade, samo da se ovamo preusmjeri, a kada se otvore ski centri Žarski i Cmiljača, da se nabavi druga. Ova postojeća je stajanjem pet godina već izgubila veliku vrijednost i ne treba je ostaviti da stoji još nekoliko godina“, zaključuje je Radević.

              Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Uprava za inspekcijske poslove je u februaru koristila 40 vozila uzetih putem lizinga, a Uprava policije 130. Ta vozila, u oba slučaja, registrovana su na davaoce lizinga (Auto Čačak i Erste Bank lizing).

Vrijednost prevoznih sredstava za koja su IA dostavljeni podaci od direktnih i indirektnih budžetskih organa (njih 126) je 19,8 miliona eura, saopšteno je iz Uprave za državnu imovinu. Kako ima i onih koji su dostavili nepotpune podatke, evidentno je da ta procjena nije konačna i da je znatno veća.

Na to ukazuje i broj subjekata koji u svom posjedu imaju službena vozila, prema podacima o registrovanim prevoznim sredstvima u svojini države, koji je znatno veći od broja subjekata koji su Upravi za državnu imovinu dostavili podatke o voznom parku. Vozila registrovana u filijalama MUP-a koristi 460 organa.

Vrijednost voznog parka, prema uporednim podacima iz 2020. godine, danas je veća za 13 miliona eura. Vozila u državnoj svojini, za koje je prije tri godine tadašnja Uprava za imovinu imala računovodstvene vrijednosti, u tom trenutku su vrijedila 6,5 miliona eura. Iz Uprave za državnu imovinu kazali su da je prosječna starost vozila u državnoj svojini, za koja su im dostavljeni podaci, iznosi 15 godina.

Iz Uprave su najavili da je u toku izrada evidencije vozila, te da će o tome javnost biti blagovremeno obaviještena, a podaci će, po prvi put, biti javno dostupni na sajtu Uprave za državnu imovinu.

Uprkos preglomaznom voznom parku u svojini države, budžetski korisnici su prilikom planiranja bužeta za 2024. godinu, iskazali zahtjeve za kupovinu preko 500 novih službenih vozila.

Više državnih institucija i organa u ovoj godini planira proširenje voznog parka, a to će, prema iskazanim planovima javnih nabavki, poreske obveznike koštati najmanje četiri miliona eura. Početkom februara Skupština je pokrenula procedure za nabavku pet novih putničkih vozila, ukupne vrijednosti 103.305 eura. Kupovinu novih vozila planiraju i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), Monteput, Regionalni vodovod, Centralna banka Crne Gore (CBCG), opštine.

Vlada je na decembru 2023. godine usvojila inicijativu Eko-fonda o uvođenju električnih i hibridnih automobila za potrebe javnog sektora, kojom se nude subvencije od 7.500 eura za električna, odnosno 4.000 eura za hibridna vozila. U zaključcima usvojenim na toj sjednici zadužila je sva ministarstava i organe uprave i preporučila jedinicama lokalne samouprave da prilikom nabavke automobila i zamjene starih vozila za nova, počev od 1. januara 2024. godine, u okviru postupaka javnih nabavki predvide električna i hibridna vozila.

U periodu 2021 – 2023. državni organi potrošili su najmanje pet miliona eura za nabavku vozila. To pokazuju podaci sa portala Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CEJN) koji se odnose isključivo za nabavku vozila po potrebe državnih organa, a u analizu nisu uključene nabavke specijalizovanih i teretnih vozila, vozila koje koriste gradske službe, zdravstvene ustanove za prevoz pacijenata i dr. U ovom periodu, kao i ranije, nastavljeno je sa nabavkom vozila putem finansijskog lizinga s obavezom povraćaja vozila nakon ugovorom određenog perioda.

Nova vlast je tako nastavila sa praksom ranijih i ionako preglomazni vozni park obogatila je sa 362 nova i polovna automobila.

 

,,Optimizacija” voznog parka

Vlada Crne Gore na čelu sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem je 2013. najavila smanjenje voznog parka u svojini države na 2.159 prevoznih sredstava (sa tadašnjih 3.718 registrovanih vozila), 11 godina kasnije Crna Gora je i dalje daleko od toga.  U svojini države trenutno je najmanje 4.658 vozila, odnosno 2.499 više od prije deceniju zacrtanog cilja.

Vlada na čijem je čelu bio Dritan Abazović usvojila je pred istek mandata Informaciju o uspostavljanju međuresorske radne grupe s ciljem optimizacije upravljanja voznim parkom. U tom dokumentu je konstatovano da je evidentno da ne postoji jedinstvena politika nabavke i korišćenja službenih vozila, nejasno definisana prioritizacija nabavke ove vrste, kao i značajno i neefikasno izdvajanje budžetskih sredstava za ove namjene, te je jasna namjera da se upravljanje postojećim službenim vozilima u vlasništvu države optimizuje, unaprijedi i učini efikasnim, zbog čega je predloženo formiranje radne grupe.

Zaključcima usvojenim na sjednici Vlade, Ministarstvo finansija je zaduženo da formira navedeno tijelo i da u njen sastav, pored prestavnika tog resora, uključi i predstavnike MUP-a, Generalnog sekretarijata Vlade, Uprave za katastar i državnu imovinu, te predstavnike relevantnih institucija. Zaključcima je Ministarstvo finansija obavezano da Vladu informiše o aktivnostima te međuresorske grupe.

Da li je Vladi na čijem je čelu Milojko Spajić prihvatljiva ova inicijativa, da li je, od promjene izvršne vlasti došlo do formiranja međuresorskog tima koji bi se bavio optimizacijom voznog parka, u IA nijesu dobili odgovor iz nove izvršne vlasti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo