Izdvojeno
SUMNJU PROTIV PETRA LAZOVIĆA SADA PROCJENJUJE SUD: Optužnica i jemstvo od 6 miliona

Specijalno državno tužilaštvo dostavilo je 5. januara Višem sudu u Podgorici optužnicu protiv službenika policije Petra Lazovića, a još se čeka odluka o jemstvu za njegovu slobodu
Pola godine je prošlo otkad je uhapšen službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović. Riječ je o sinu dugogodišnjeg visokog funkcionera crnogorskih službi bezbjednosti Zorana Lazovića.
Tužilaštvo je pokrenulo krivični postupak protiv Petra Lazovića nakon što je istraživački portal Libertas press objavio prepisku sa kriptovane Sky aplikacije. U toj prepisci su Lazović i Ljubo Milović, policijski službenik, navodno dogovarali kriminalne poslove sa Radojem Zvicerom, jednim od vođa takozvanog „kavačkog klana“. Prema prepiskama, zajedno su dogovarali šverc kokaina iz Južne Amerike, dok su prema navodima iz istrage osumnjičeni da su pomagači u određenim ubistvima.
Petar Lazović uhapšen je nakon što su istraženi medijski navodi, dok se za Ljubom Milovićem i dalje traga. Prethodno je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pod rukovodstvom Milivoja Katnića odbacilo prijave protiv Lazovića i Milovića sa obrazloženjem da su bili na tajnom zadatku. Akteulno tužilaštvo pod rukovodstvom glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića pokrenulo je krivični postupak protiv svog kolege Saše Čađenovića, koji je prethodno rukovodio istragom protiv osumnjičenih policajaca. On je osumnjičen da je štitio Lazovića i Milovića, kao i druge članove kriminalnog klana, kom su pripadali. Čađenović se nalazi u istražnom zatvoru.
Vijeće Višeg suda u Podgorici produžilo mu je pritvor na još dva mjeseca. Portparolka Višeg suda Marija Raković kaže da je pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na svjedoke u krivičnom postupku.
SDT je donijelo ranije naredbu o sprovođenju istrage protiv Čađenovića, kojeg terete da je sredinom 2020. godine postao član kriminalne organizacije koju je formirao Zvicer.
Vukas Radonjić, portparol specijalnog tužilaštva, ranije je saopštio da je Čađenovićeva uloga bila da kao specijalni tužilac ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće krivične postupke protiv organizatora i članova kriminalne organizacije. On tvrdi da postoji osnovana sumnja da uhapšeni tužilac, u više krivičnih predmeta, nije preduzimao krivično gonjenje učinilaca krivičnih djela, niti istinito i postupno utvrđivao činjenice bitne za donošenje zakonitih odluka, što je bio dužan.
Gotovo godinu Novovićev tim je prikupljao materijalne dokaze koji bi potkrijepili kriptovane prepiske. Mnogo toga se čekalo od Europola, koji je i probio SKY aplikaciju, dok su se čekali dokazi i od drugih institucija.
U međuvremenu, Lazovićeva odbrana je uspjela da obezbijedi jemstvo kako bi se on branio sa slobode. Nakon što je sud u žalbenom postupku odbio prvobitno ponuđeno jemstvo od 1,6 miliona eura, sudija za istragu prihvatio je drugu ponudu odbrane Lazovića – jemstvo u visini od 6,2 miliona eura. Žalbeno vijeće Višeg suda tek treba da odluči po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva.
Nakon duge šutnje, specijalni tužilac Zoran Vučinić podnio je Višem sudu optužnicu protiv Lazovića i Milovića. To je još u decembru najavio Vladimir Novović.
U Naredbi za sprovođenje istrage SDT-a, navodi se da su tridesetdvogodišnji Lazović i sedam godina stariji Milović, pratili članove škaljarskog kriminalnog klana koje je Zvicer namjeravao da likvidira. U tom dokumentu objašnjava se da su potencijalne žrtve nadzirali po nalogu šefa tog klana – Zvicera.
Zvicera, Lazovića, Milovića, Radovana Pantovića, Radoja Živkovića, Nikolu Spasojevića, Milana Vujotića, Nikšu Perovića i Duška Roganovića, SDT sumnjiči da su članovi kriminalne grupe odgovorne i za međunarodni šverc kokaina, krijumčarenje, nedozvoljeno držanje oružja, zloupotrebu službenog položaja…
U spisima SDT-a piše da su Lazović i Milović u drugoj polovini 2020. godine postali članovi kriminalne organizacije koju je formirao Zvicer, jedan kao službenik ANB-a na radu u Upravi policije, a drugi kao službenik UP.
„I u cilju realizacije kriminalnog plana prihvatili su da izvršavaju naredbe i uputstva organizatora kriminalne organizacije, okrivljenog Zvicer Radoja, koja su im prenesena direktno ili preko drugih članova kriminalne organizacije da prate pripadnike suprotstavljene kriminalne organizacije za koje organizator odredi da se liše života i da o tome obavještavaju organizatora i ostale članove kriminalne organizacije”, piše u spisima tužilaštva.
Specijalni tužilac Zoran Vučinić u spisima konstatuje i da su Lazović i Milović prihvatili Zvicerovu naredbu da sami i sa drugim pripadnicima kriminalne organizacije izvršavaju krivična djela krijumčarenje droge i oružja, a tajni agent i da zloupotrebljava službeni položaj…
Portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić ranije je rekao da se Lazoviću na teret stavlja i da je, kao službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, raspoređen u Upravi policije Crne Gore, protivpravno iskorišćavao službeni položaj i ovlašćenja…
„Jer je kao policijski službenik zadužen za otkrivanje krivičnih djela i učinilaca organizovanog kriminala, podatke do kojih je došao iz službenih evidencija ili kroz službene radnje o pripadnicima suprotstavljene kriminalne organizacije i podatke o aktivnostima policije prema pripadnicima suprostavljene kirminalne organizacije, dostavljao organizatorima i drugim pripadnicima organizacije čiji je sam bio član, ali i izdavao naloge policijskim službenicima da ne preduzimaju službene radnje prema pojedinim pripadnicima kriminalne organizacije čiji je pripadnik”, naveo je Radonjić.
Specijalni tužioci analizirali su više od 700.000 presretnutih poruka, razmijenjenih preko kriptovane SKY Ecc aplikacije. Na toj aplikaciji Lazović je navodno koristio nadimke Junior i Komandos, Milović Zli oficir i Poručnik, a Zvicer je koristio nikove Born i Komita.
Te poruke tužioci su, navodno, potkrijepili i materijalnim dokazima da je kriminalna grupa sastavljena od policajaca i ljudi s one strane zakona, skupa švercovala stotine kilograma kokaina, ali i da su činili druga krivična djela. Prema tim transkriptima, Lazović i Milović su, kao aktivni policajci, kavčanima i članovima njihovog klana optuženim za više monstruoznih ubistava, pružali zaštitu u Crnoj Gori. Taj materijal crnogorskim istražiteljima Europol i francuski pravosudni organi dostavili su u julu i decembru 2021. godine.
Predmet protiv Lazovića i Milovića trenutno je jedan od desetine velikih slučajeva koje je pokrenuo tim Vladimira Novovića. Do sada ni u jednom nije potvrđena optužnica, dok su mnogi od uhapšenih visokih funkcionera u međuvremenu pušteni da se brane sa slobode.
Saši Čađenoviću produžen pritvor
Vijeće Višeg suda u Podgorici produžilo je na još dva mjeseca pritvor specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Portparolka Višeg suda Marija Raković kaže da je pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na svjedoke u krivičnom postupku.
SDT je donijelo ranije naredbu o sprovođenju istrage protiv Čađenovića, kojeg terete da je sredinom 2020. godine postao član kriminalne organizacije koju je formirao Zvicer.
Vukas Radonjić ranije je saopštio da je Čađenovićeva uloga bila da kao specijalni tužilac ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće krivične postupke protiv organizatora i članova kriminalne organizacije. Tvrdi da postoji osnovana sumnja da uhapšeni tužilac u više krivičnih predmeta nije preduzimao krivično gonjenje učinilaca krivičnih djela, niti istinito i postupno utvrđivao činjenice bitne za donošenje zakonitih odluka, što je bio dužan.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
FOKUS
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna
U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović. Milatović je u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.
Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.
Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug, procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se, gotovo sve. Možda ponajviše Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić. Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.
Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.
,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom