Povežite se sa nama

Izdvojeno

SUMNJU PROTIV PETRA LAZOVIĆA SADA PROCJENJUJE SUD: Optužnica i jemstvo od 6 miliona

Objavljeno prije

na

Specijalno državno tužilaštvo dostavilo je 5. januara Višem sudu u Podgorici optužnicu protiv službenika policije Petra Lazovića, a još se čeka odluka o jemstvu za njegovu slobodu

 

Pola godine je prošlo otkad je uhapšen službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović. Riječ je o sinu dugogodišnjeg visokog funkcionera crnogorskih službi bezbjednosti Zorana Lazovića.

Tužilaštvo je pokrenulo krivični postupak protiv Petra Lazovića nakon što je istraživački portal Libertas press objavio prepisku sa kriptovane Sky aplikacije. U toj prepisci su Lazović i Ljubo Milović, policijski službenik, navodno dogovarali kriminalne poslove sa Radojem Zvicerom, jednim od vođa takozvanog „kavačkog klana“. Prema prepiskama, zajedno su dogovarali šverc kokaina iz Južne Amerike, dok su prema navodima iz istrage osumnjičeni da su pomagači u određenim ubistvima.

Petar Lazović uhapšen je nakon što su istraženi medijski navodi, dok se za Ljubom Milovićem i dalje traga. Prethodno je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pod rukovodstvom Milivoja Katnića odbacilo prijave protiv Lazovića i Milovića sa obrazloženjem da su bili na tajnom zadatku. Akteulno tužilaštvo pod rukovodstvom glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića pokrenulo je krivični postupak protiv svog kolege Saše Čađenovića, koji je prethodno rukovodio istragom protiv osumnjičenih policajaca. On je osumnjičen da je štitio Lazovića i Milovića, kao i druge članove kriminalnog klana, kom su pripadali. Čađenović se nalazi u istražnom zatvoru.

Vijeće Višeg suda u Podgorici produžilo mu je pritvor na još dva mjeseca. Portparolka Višeg suda Marija Raković kaže da je pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na svjedoke u krivičnom postupku.

SDT je donijelo ranije naredbu o sprovođenju istrage protiv Čađenovića, kojeg terete da je sredinom 2020. godine postao član kriminalne organizacije koju je formirao Zvicer.

Vukas Radonjić, portparol specijalnog tužilaštva, ranije je saopštio da je Čađenovićeva uloga bila da kao specijalni tužilac ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće krivične postupke protiv organizatora i članova kriminalne organizacije. On tvrdi da postoji osnovana sumnja da uhapšeni tužilac, u više krivičnih predmeta, nije preduzimao krivično gonjenje učinilaca krivičnih djela, niti istinito i postupno utvrđivao činjenice bitne za donošenje zakonitih odluka, što je bio dužan.

Gotovo godinu Novovićev tim je prikupljao materijalne dokaze koji bi potkrijepili kriptovane prepiske. Mnogo toga se čekalo od Europola, koji je i probio SKY aplikaciju, dok su se čekali dokazi i od drugih institucija.

U međuvremenu, Lazovićeva odbrana je uspjela da obezbijedi jemstvo kako bi se on branio sa slobode. Nakon što je sud u žalbenom postupku odbio prvobitno ponuđeno jemstvo od 1,6 miliona eura, sudija za istragu prihvatio je drugu ponudu odbrane Lazovića – jemstvo u visini od 6,2 miliona eura. Žalbeno vijeće Višeg suda tek treba da odluči po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva.

Nakon duge šutnje, specijalni tužilac Zoran Vučinić podnio je Višem sudu optužnicu protiv Lazovića i Milovića. To je još u decembru najavio Vladimir Novović.

U Naredbi za sprovođenje istrage SDT-a, navodi se da su tridesetdvogodišnji Lazović i sedam godina stariji Milović, pratili članove škaljarskog kriminalnog klana koje je Zvicer namjeravao da likvidira. U tom dokumentu objašnjava se da su potencijalne žrtve nadzirali po nalogu šefa tog klana – Zvicera.

Zvicera, Lazovića, Milovića, Radovana Pantovića, Radoja Živkovića, Nikolu Spasojevića, Milana Vujotića, Nikšu Perovića i Duška Roganovića, SDT sumnjiči da su članovi kriminalne grupe odgovorne i za međunarodni šverc kokaina, krijumčarenje, nedozvoljeno držanje oružja, zloupotrebu službenog položaja…

U spisima SDT-a piše da su Lazović i Milović u drugoj polovini 2020. godine postali članovi kriminalne organizacije koju je formirao Zvicer, jedan kao službenik ANB-a na radu u Upravi policije, a drugi kao službenik UP.

„I u cilju realizacije kriminalnog plana prihvatili su da izvršavaju naredbe i uputstva organizatora kriminalne organizacije, okrivljenog Zvicer Radoja, koja su im prenesena direktno ili preko drugih članova kriminalne organizacije da prate pripadnike suprotstavljene kriminalne organizacije za koje organizator odredi da se liše života i da o tome obavještavaju organizatora i ostale članove kriminalne organizacije”, piše u spisima tužilaštva.

Specijalni tužilac Zoran Vučinić u spisima konstatuje i da su Lazović i Milović prihvatili Zvicerovu naredbu da sami i sa drugim pripadnicima kriminalne organizacije izvršavaju krivična djela krijumčarenje droge i oružja, a tajni agent i da zloupotrebljava službeni položaj…

Portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić ranije je rekao da se Lazoviću na teret stavlja i da je, kao službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, raspoređen u Upravi policije Crne Gore, protivpravno iskorišćavao službeni položaj i ovlašćenja…

„Jer je kao policijski službenik zadužen za otkrivanje krivičnih djela i učinilaca organizovanog kriminala, podatke do kojih je došao iz službenih evidencija ili kroz službene radnje o pripadnicima suprotstavljene kriminalne organizacije i podatke o aktivnostima policije prema pripadnicima suprostavljene kirminalne organizacije, dostavljao organizatorima i drugim pripadnicima organizacije čiji je sam bio član, ali i izdavao naloge policijskim službenicima da ne preduzimaju službene radnje prema pojedinim pripadnicima kriminalne organizacije čiji je pripadnik”, naveo je Radonjić.

Specijalni tužioci analizirali su više od 700.000 presretnutih poruka, razmijenjenih preko kriptovane SKY Ecc aplikacije. Na toj aplikaciji Lazović je navodno koristio nadimke Junior i Komandos, Milović Zli oficir i Poručnik, a Zvicer je koristio nikove Born i Komita.

Te poruke tužioci su, navodno, potkrijepili i materijalnim dokazima da je kriminalna grupa sastavljena od policajaca i ljudi s one strane zakona, skupa švercovala stotine kilograma kokaina, ali i da su činili druga krivična djela. Prema tim transkriptima, Lazović i Milović su, kao aktivni policajci, kavčanima i članovima njihovog klana optuženim za više monstruoznih ubistava, pružali zaštitu u Crnoj Gori. Taj materijal crnogorskim istražiteljima Europol i francuski pravosudni organi dostavili su u julu i decembru 2021. godine.

Predmet protiv Lazovića i Milovića trenutno je jedan od desetine velikih slučajeva koje je pokrenuo tim Vladimira Novovića. Do sada ni u jednom nije potvrđena optužnica, dok su mnogi od uhapšenih visokih funkcionera u međuvremenu pušteni da se brane sa slobode.

 

Saši Čađenoviću produžen pritvor

Vijeće Višeg suda u Podgorici produžilo je na još dva mjeseca pritvor specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Portparolka Višeg suda Marija Raković kaže da je pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na svjedoke u krivičnom postupku.

SDT je donijelo ranije naredbu o sprovođenju istrage protiv Čađenovića, kojeg terete da je sredinom 2020. godine postao član kriminalne organizacije koju je formirao Zvicer.

Vukas Radonjić ranije je saopštio da je Čađenovićeva uloga bila da kao specijalni tužilac ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće krivične postupke protiv organizatora i članova kriminalne organizacije. Tvrdi da postoji osnovana sumnja da uhapšeni tužilac u više krivičnih predmeta nije preduzimao krivično gonjenje učinilaca krivičnih djela, niti istinito i postupno utvrđivao činjenice bitne za donošenje zakonitih odluka, što je bio dužan.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo