Povežite se sa nama

Izdvojeno

KRIZA SE NASTAVLJA: Sve bitke za vlast

Objavljeno prije

na

Na kraju godine, jasno je: Đukanović ne želi suštinsku reformu ni svoje partije, koju je opet odložio, ali ni institucija koje je tako dugo urušavao. Njegovi oponenti pokušavajući da ga skinu s trona, rade isto. Što bi prekao predsjednik – Srdačne čestitke i najbolje želje u susret predstojećim Novogodišnjim i Božićnim praznicima. Možda jednom dobijemo bolje društvo

 

Kriza traje, ali neke stvari su sigurne: Nebojša Medojević i Dritan Abazović žele bezbjednosni sektor u novoj vladi Miodraga Lekića. Ako je bude. Sigurno je i da Milo Đukanović ne želi novu vladu Miodraga Lekića, ali ni suštinsku reformu unutar sopstvene partije. I da ćemo se na Ustavnu sud načekati. Ostalo je neizvjesno.

Nakon što su Đukanoviću poslati potpisi 41 poslanika koji predlažu Lekića za mandatara, Predsjednik se otvorenim pismom obratio lideru DF Andriji Mandiću, saopštivši da ne spori da postoji parlamentarna većina, ali da „taj predlog nema uporišta u Ustavu Crne Gore”.  Đukanović je ranije saopštio da neće učestvovati u implementaciji Zakona o predsjedniku, jer je neustavan, a po kom je on dužan da sada prihvati predlog parlamentarne većine za mandatara. Na kraju pisma je predsjednik uputio Mandiću srdačne čestitke i najbolje želje u susret predstojećim Novogodišnjim i Božićnim praznicima. Ne znaš da li da se zaplačeš il nasmiješ.

Nije, izgleda, samo Đukanović prepreka formiranju nove vlade na čelu sa Lekićem. Tu su opet i partijski apetiti. Za sada je održan jedan neformalni sastanak parlamentarne većine radi dogovora o formiranju nove vlade. Nije bilo javnog saopštenja o rezultatima sastanka, ali se saznalo da Nebojša Medojević ne odustaje od bezbjednosnog sektora, koji takođe želi i URA, odnosno Abazović. To bi mogao biti jedan od kamena spoticanja formiranja vlade, ali i put izlaska iz aranžmana koji je pod oštrim kritikama EU. Nakon sastanka se oglasio i lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović revoltiran jer je za sastanak saznao iz medija. „Sastanak svih lidera većine je kada se sastanu svi. A ne kada nadobudni pojedinci misle ‘da je to to’. Alergičan sam na neozbiljnost i mislim da je krajnje i potonje vrijeme da se to ne događa. Da, krajnje i potonje“, kazao je Danilović.

Mediji su objavili i da su se predstavnici parlamentarne većine usaglasili na sastanku da bi do 19. januara trebalo da bude formirana nova vlada na čelu sa Lekićem, te da je stav većine da ukoliko dogovor ne bude okončan do tada – od njega najvjerovatnije ništa neće ni biti. Nije dobro krenulo.

To su za sada rezultati bitke za vlast na državnom nivou. Šta će biti sa bitkom za Podgoricu, znaće se kada na snagu stupe svježe usvojene Izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, još jedan dokument koji se osporava sa evropskih adresa, i koji je Skupština izglasala bukvalno preko noći. Izmjene su predložili poslanici parlamentarne većine, a cilj mu je da se utiče na situaciju u kojoj DPS i dalje vodi Podgoricu, uprkos tome što je vlast u lokalu izgubio na izborima krajem oktobra. Razlog je to što je Ustavni sud u blokadi i ne može da odlučuje o ustavnim žalbama učesnika izbora, kako bi se mogli proglasiti rezultati izbora.

Izmjene Zakona o lokalnoj samoupavi propisuju da „ukoliko nadležna izborna komisija ne objavi konačne rezultate izbora u roku od 60 dana od njihovog održavanja, aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta mandat prestaje po sili zakona”. U tom slučaju, kako se navodi u novom zakonu, Vlada svojim aktom konstatuje prestanak mandata lokalnoj skupštini i na predlog ministarstva imenuje Odbor povjerenika.

To nijesu jedine izmjene koje ovaj dokument donosi. On dodatno urušava sistem zapošljavanja u javnom sektoru, ocijenjeno je iz Evropske delegacije i civilnog sektora. Niko ništa.

Premijer u tehničkom mandatu Abazović saopštio je da će u Podgorici, čim stupe na snagu usvojene izmjene, biti uvedena  prinudna uprava.

„Onda će se preduzeti sve druge radnje kako bi taj grad nesmetano funkcionisao do završetka ukupne političke situacije, za koju navijamo da se što prije završi“, rekao je Abazović na sjednici Vlade.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da će, čim stupe na snagu izmjene, predložiti Vladi da izabere odbor povjerenika.

U međuvremenu, specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivične prijave u vezi sa sporenjem oko proglašenja rezultata lokalnih izbora u Podgorici.

Odbačena je prijava koju je predsjednik Izborne komisije Veselin Vukčević podnio protiv nekoliko njenih članova zbog podstrekivanja na krivično djelo, ali i ona koja je podnijeta protiv njega zbog odbijanja da omogući proglašenje rezultata.

Specijalni tužilac i portparol SDT Vukas Radonjić saopštio je da je „duh Zakona o izboru odbornika i poslanika takav da se izborni rezultati ne mogu objaviti dok Ustavni sud ne odluči po izbornim žalbama.” To što zakon nije predvidio rješenje da je Ustavni sud nefunkcionalan, ne može se koristiti da se kroz izolovano tumačenje odredbi krši Ustav, dodao je Radonjić.

Mogu da se donose zakoni koji mijenjaju pravila kako kome treba, kao što to čini parlamentarna većina, koje nema ko ga iskontroliše. Na Ustavni sud ćemo se, sve su prilike, načekati. Proces za izbor nedostajućih sudija tog suda, kako bi se odblokirao, vraćen je na početak. Ustavni odbor raspisao je novi javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore, a rok za podnošenje prijava je 15 dana.

Sasvim je sigurno da je to, u stvari, ključna politička borba. Iako DPS kao prioritet deklarativno navodi izbor sudija Ustavnog suda, kao što je Đukanović ove sedmice ponovio i u otvorenom pismu Mandiću,  posljednje što ta partija želi je oslobađanje te, ali i drugih pravosudnih instanci, koje su decenijama mukotrpno zarobljavali. Zbog toga i nijesu glasali za prethodna četiri kandidata za sudije tog suda, iako na njihove biografije nije bilo primjedbi, ponavljajući da nijesu učestvovali u dijalogu o kandidatima. U prevodu – nijesu trgovali. Sada je taj proces, kako su željeli, vraćen na početak.

I predstavnici parlamentarne većine pokazali su tokom više pokušaja da se izaberu sudije Ustavnog suda da su presudne političke kalkulacije, a ne stručne reference i biografije kandidata.

Nije odložen samo izbor Ustavnog suda. DPS je odložio i unutarpartijske izbore. Đukanović je u četvrtak, uoči sjednice GO, rekao da je u njihovim strukturama otvorena dilema da li je dobro za partiju da se „uoči izvjesnih predsjedničkih izbora i vrlo vjerovatno parlamentarnih izbora, bave i predsjedničkim unutar DPS-a”.  Đukanović je već pokazao da ono što je još u avgustu moralo biti urađeno – suštinska reforma partije – ne želi da uradi. Jer bi čisteći  redove od prljavih biografija, morao da počisti prvo – sebe. U protivnom je sve, kao na prethodnom Kongresu te partije, samo uzaludna šminka. Koja se može i odložiti.

Problem je u tome što  suštinske reforme društva nijesu sproveli ni  oni koji su ga pobijedili u avgustu 2020. Nastavili su Đukanovićevim stopama, od partijskog zapošljavanja, preko želje da kontrolišu institucije.

Zato se danas preko urušenih institucija vodi tek ogoljena bitka za vlast.

Što bi prekao predsjednik – Srdačne čestitke i najbolje želje u susret predstojećim Novogodišnjim i Božićnim praznicima. Možda jednom dobijemo bolje društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: Besramna je laž da se rezolucijom o Srebrenici  srpski narod proglašava genocidnim

Objavljeno prije

na

Objavio:

I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim  s narodom. Svrha tog izjednačavanja je u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu

 

 

MONITOR: Hrvatska je jedna od zemalja kosponzora Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, veoma se oštro izražavao o zemljama iz regiona koje su poduprle  Rezoluciju. Kako se u hrvatskoj javnosti komentariše oštrina kojom zvanični Beograd, Banjaluka i dio političara u Crnoj Gori, kvalifikuju ovu odluku Hrvatske i još nekih država regiona?

VELJAK: Prije nego što odgovorim na ovo pitanje htio bih nešto reći. Predstavlja mi iznimnu čast što me još jednom redakcija Monitora zove da komentiram aktualna zbivanja u regiji. Pod vođstvom koliko časnog i hrabrog toliko i mudrog urednika Esada Kočana Monitor se u ovim decenijama afirmirao kao svjetionik nepotkupljivog novinarstva i kritičkog mišljenja (ne samo u Crnoj Gori nego i mnogo šire). Nedavno je netko od beogradskih moćnika optužio Monitor za antisrpstvo; istodobno neki drugosrbijanci tvrde da je Monitorova uređivačka politika pročetnička. To je indikator da je redakcija na pravom putu. Kad vam u Beogradu ili Banjaluci kažu da ste ustaša a u Zagrebu ili Mostaru vas optuže za četništvo (a to nije tek nekakva hipotetična mogućnost nego se dešavalo i još uvijek se događa) – to sasvim izvjesno znači da ste na pravom putu.

No, da se vratim na pitanje! Ne mogu komentirati javno mnijenje u Hrvatskoj, nego ću se ograničiti na jednu procjenu motiva osude Rezolucije kakva se oblikuje u „srpskom svetu“. Besramna je laž da se tom rezolucijom srpski narod proglašava genocidnim. I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim koji je organizirao i provodio etničko čišćenje (koje je kulminiralo sudski ustanovljenim genocidom u Srebrenici) s narodom. Svrha tog izjednačavanja je  u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu. Oni koji vjeruju glasnogovornicima „srpskog sveta“ i njihovim bezočnim konstrukcijama neće dovoditi u pitanje autoritet i legitimnost kriminalnih likova koji sebe izjednačuju s narodom.

MONITOR: Milorad Dodik je na dan glasanja o Rezoluciji u GS UN, zakazao sjednicu Vlade u Srebrenici ali je tražio i dozvolu da se položi cvijeće u Memorijalnom centru u Potočarima. Tome su prethodile nove prijetnje o osamostaljivanju RS. Kako da razumijemo neprekidno Dodikovo „miješanje karata“ u kojem ima i Srbije i Rusije i EU, a ponekad čak i SAD koje su ga stavile pod sankcije?

 VELJAK: To ponašanje može se objasniti isključivo Dodikovom kvislinškom ulogom, koja je motivirana jedino njegovim interesom da sačuva plodove pljačke nacionalnog bogatstva. Njegova nada se temelji na vjerovanju da će buduća Europska komisija biti blagonaklonija balkanskim diktatorima i da će američki predsjednički izbori rezultirati Trumpovim povratkom na vlast. Dotle mu ne preostaje ništa drugo nego da lavira, prijeti secesijom, licemjerno polaže cvijeće na grobove žrtava Karadžićevog režima koji on smatra patriotskim – i čeka pogodnija vremena.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PORUKA SVIJETU REZOLUCIJE UN O GENOCIDU U SREBRENICI: Pamtiti, ne ponoviti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija UN o genocidu u Srebrenici će, sasvim izvjesno,  biti izglasana. Izvjesno je da će za usvajanje glasati i Crna Gora. Tu se drama Crne Gore i njeno suočavanje sa srpskim svetom, ne završava. Vrijeme će brzo pokazati da li  Spajićev Pokret Evropa sad i Bečićeve Demokrate imaju volje i snage da se odupru velikosrpskim pritiscima i manipulacijama. Ili će sudbinu Crne Gore opet vezati za totalitarne i kriminogene vlasti u Beogradu i Banja Luci, kao što je to početkom 90-tih uradio jedinstveni DPS

 

Kada ovaj broj Monitora bude na kioscima, vjerovatno će se znati  ishod glasanja o Rezoluciji UN kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Pamtiti, ne ponoviti – tako se može sažeti poruka koju Rezolucija šalje svijetu. Međutim, male su šanse da će se u dogledno vrijeme išta promijeniti na bolje.  U srijedu je Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska (RS), izjavio svojoj Radio Televeviziji (RTRS) da je odlukom o Rezoluciji u Generalnoj skupštini UN „potpisan kraj Bosni i Hercegovini“ i najavio da će sa sjednice Vlade RS u Srebrenici Federaciji BiH biti predložen mirni razlaz. Dodik godinama najavljuje secesiju tog entiteta i razbijanje Bosne i Hercegovine (BH) pa je i najnovija manifestacija već viđeno. Istovremeno,  režimski mediji u RS-u i Srbiji su prepuni raznih komemoracija tokom ratova 90-tih i Drugog svjetskog rata u kojima se preuveličavaju nesporna srpska stradanja a nekad i potpuno izmišljaju. Uz to ide umanjivanje ili negiranja zločina počinjenih u ime velikosprstva. Regionalni mediji bilježe porast broja fizičkih napada i paljevina imovine Bošnjaka povratnika u opštinama istočne RS gdje su prije agresije 1992. godine  činili apsolutnu većinu i odakle su etnički očišćeni, a dio pobijen.

U srijedu  su i desničarske NVO u Podgorici održale slabo posjećeni protest ispred Vlade i državne Skupštine, koji je nastavljen u četvrtak u nadi da će možda vremenom dobiti reprizu litija pred pad režima Demokratske patrije socijalista (DPS) 2020. Iza neprijavljenih okupljanja stoji 11 prosrpskih i proruskih NVO-a. Iza nekih NVO-a stoje funkcioneri Demokratske narodne partije (DNP), čiji lider Milan Knežević se lično pojavio, Nove srpske demokratije (NSD) i još nekih manjih provučićevskih stranaka. Prva na listi NVO organizatora protesta pod sloganom „zaustavite izdaju“ je Srpski kulturni centar Patrijarh Varnava koji nosi ime po nekadašnjem patrijarhu SPC-a Varnavi Rosiću – otvorenom simpatizeru Adolfa Hitlera i nacističke partije. Varnava je jedini Pljevljak za kojim je lično Adolf Hitler izrazio saučešće po smrti 1937. Aktivista ove NVO je bio i sadašnji nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Pljevalja Dario Vraneš. Vraneš, član NSD-a, je osim nacionalističke retorike postao poznat i po izlivima berspogovorne lojalnosti Srbiji i njenoj Prvoj Familiji. I neke druge NVO, manje ili više poznate imaju elemente klerofašizma pod maskom tobožnjeg pravoslavlja i borbe za srpstvo. Milutin Mirjačić, direktor Osnovne škole Bajo Pivljanin u Plužinama se obratio “predsjednicima Vlade i Republike jer državu ne priznaje”. Za njega je Crna Gora i dalje „republika u saveznoj državi“. Mirjačić je naglasio da on ne prihvata „ni individualnu krivicu“ za zločine jer „niko nije odgovarao za ubistva Srba” dodavši da će on i slični „možda biti primorani“ na „rušenja i blokade“. Nadležno ministarstvo prosvjete se ogradilo od njega i pozvalo na ispitivanje odgovornosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

U ogledalu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija UN o Srebrenici i reakcije na nju, samo su još jedno upozorenje da je krajnje  vrijeme da se suočimo i sa prošlošću i sa današnjicom. Sve dok naše političke klase budu negirale prošlost ili ćutale o ulozi Crne Gore u ratnim devedesetim,  dok budu selektivno pamtile i pokazivale prstom u tuđa dvorišta umjesto da se zagledaju u svoje,uzalud nam IBAR, evropske strategije i evropski zakoni. Nećemo mi nigdje

Predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić u stvari je, Evropejac. I nije to bilo nešto tipa kafkijanskog preobražaja, ono – „Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirnih snova, otkrio je da se u krevetu pretvorio u golemog kukca.“ Ne, Mandić je Evropejac, kaže, oduvijek bio. Uputio je nevjernike da pogledaju program njegove Nove srpske demokratije, gdje leži navodni dokaz da je ta partija od samog osnivanja “istinski evropski orijentisana stranka”.  Ni tu nije kraj. Mandić i njegovi su, tvrdi predsjednik parlamenta,  u stvari preteča, jer su “Evropsku uniju zagovarali dok su neki govorili o posljednjem ostrvu komunizma na Balkanu”.

Šta reći.  Uzdah je recimo prigodan. Mandić to govori dok nas sa svojim partnerima iz srpskog sveta, gura od Evrope. Dok negira genocid u Srebrenici, potvrđen na Međunarodnom sudu u Hagu i poziva premijera Spajića da ne glasa za Rezoluciju UN o Srebrenici ovog četvrtka, jer je to “opasno” po Crnu Goru. Poštovanje sudskih presuda, suočavanje sa prošlošću i poštovanje žrtava, a Rezolucija je upravo to, ne bi trebalo biti opasno  za “istinski evropski orijentisane partije”. Baš suprotono.  Mandić nas ubjeđuje da je oduvijek evropski orijentisan dok srebreničke žrtve pokušava da prekrije jasenovačkim žrtvama,  dijeleći ne samo žive, nego i  mrtve na naše i njihove.  Dok to čini za partijski  i interes  Aleksandra Vučića, srpskog autokrate, najboljeg učenika Vojislava Šešelja, koji želi i Crnu Goru da usisa u svoj srpski svet,. U svijet krvi i tla.  Mandić je, pri tom, kako i sam primjećuje, malo umjereniji od svog kolege Milana Kneževića. Blago Evropi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo