Povežite se sa nama

Izdvojeno

KRIZA SE NASTAVLJA: Sve bitke za vlast

Objavljeno prije

na

Na kraju godine, jasno je: Đukanović ne želi suštinsku reformu ni svoje partije, koju je opet odložio, ali ni institucija koje je tako dugo urušavao. Njegovi oponenti pokušavajući da ga skinu s trona, rade isto. Što bi prekao predsjednik – Srdačne čestitke i najbolje želje u susret predstojećim Novogodišnjim i Božićnim praznicima. Možda jednom dobijemo bolje društvo

 

Kriza traje, ali neke stvari su sigurne: Nebojša Medojević i Dritan Abazović žele bezbjednosni sektor u novoj vladi Miodraga Lekića. Ako je bude. Sigurno je i da Milo Đukanović ne želi novu vladu Miodraga Lekića, ali ni suštinsku reformu unutar sopstvene partije. I da ćemo se na Ustavnu sud načekati. Ostalo je neizvjesno.

Nakon što su Đukanoviću poslati potpisi 41 poslanika koji predlažu Lekića za mandatara, Predsjednik se otvorenim pismom obratio lideru DF Andriji Mandiću, saopštivši da ne spori da postoji parlamentarna većina, ali da „taj predlog nema uporišta u Ustavu Crne Gore”.  Đukanović je ranije saopštio da neće učestvovati u implementaciji Zakona o predsjedniku, jer je neustavan, a po kom je on dužan da sada prihvati predlog parlamentarne većine za mandatara. Na kraju pisma je predsjednik uputio Mandiću srdačne čestitke i najbolje želje u susret predstojećim Novogodišnjim i Božićnim praznicima. Ne znaš da li da se zaplačeš il nasmiješ.

Nije, izgleda, samo Đukanović prepreka formiranju nove vlade na čelu sa Lekićem. Tu su opet i partijski apetiti. Za sada je održan jedan neformalni sastanak parlamentarne većine radi dogovora o formiranju nove vlade. Nije bilo javnog saopštenja o rezultatima sastanka, ali se saznalo da Nebojša Medojević ne odustaje od bezbjednosnog sektora, koji takođe želi i URA, odnosno Abazović. To bi mogao biti jedan od kamena spoticanja formiranja vlade, ali i put izlaska iz aranžmana koji je pod oštrim kritikama EU. Nakon sastanka se oglasio i lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović revoltiran jer je za sastanak saznao iz medija. „Sastanak svih lidera većine je kada se sastanu svi. A ne kada nadobudni pojedinci misle ‘da je to to’. Alergičan sam na neozbiljnost i mislim da je krajnje i potonje vrijeme da se to ne događa. Da, krajnje i potonje“, kazao je Danilović.

Mediji su objavili i da su se predstavnici parlamentarne većine usaglasili na sastanku da bi do 19. januara trebalo da bude formirana nova vlada na čelu sa Lekićem, te da je stav većine da ukoliko dogovor ne bude okončan do tada – od njega najvjerovatnije ništa neće ni biti. Nije dobro krenulo.

To su za sada rezultati bitke za vlast na državnom nivou. Šta će biti sa bitkom za Podgoricu, znaće se kada na snagu stupe svježe usvojene Izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, još jedan dokument koji se osporava sa evropskih adresa, i koji je Skupština izglasala bukvalno preko noći. Izmjene su predložili poslanici parlamentarne većine, a cilj mu je da se utiče na situaciju u kojoj DPS i dalje vodi Podgoricu, uprkos tome što je vlast u lokalu izgubio na izborima krajem oktobra. Razlog je to što je Ustavni sud u blokadi i ne može da odlučuje o ustavnim žalbama učesnika izbora, kako bi se mogli proglasiti rezultati izbora.

Izmjene Zakona o lokalnoj samoupavi propisuju da „ukoliko nadležna izborna komisija ne objavi konačne rezultate izbora u roku od 60 dana od njihovog održavanja, aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta mandat prestaje po sili zakona”. U tom slučaju, kako se navodi u novom zakonu, Vlada svojim aktom konstatuje prestanak mandata lokalnoj skupštini i na predlog ministarstva imenuje Odbor povjerenika.

To nijesu jedine izmjene koje ovaj dokument donosi. On dodatno urušava sistem zapošljavanja u javnom sektoru, ocijenjeno je iz Evropske delegacije i civilnog sektora. Niko ništa.

Premijer u tehničkom mandatu Abazović saopštio je da će u Podgorici, čim stupe na snagu usvojene izmjene, biti uvedena  prinudna uprava.

„Onda će se preduzeti sve druge radnje kako bi taj grad nesmetano funkcionisao do završetka ukupne političke situacije, za koju navijamo da se što prije završi“, rekao je Abazović na sjednici Vlade.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da će, čim stupe na snagu izmjene, predložiti Vladi da izabere odbor povjerenika.

U međuvremenu, specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivične prijave u vezi sa sporenjem oko proglašenja rezultata lokalnih izbora u Podgorici.

Odbačena je prijava koju je predsjednik Izborne komisije Veselin Vukčević podnio protiv nekoliko njenih članova zbog podstrekivanja na krivično djelo, ali i ona koja je podnijeta protiv njega zbog odbijanja da omogući proglašenje rezultata.

Specijalni tužilac i portparol SDT Vukas Radonjić saopštio je da je „duh Zakona o izboru odbornika i poslanika takav da se izborni rezultati ne mogu objaviti dok Ustavni sud ne odluči po izbornim žalbama.” To što zakon nije predvidio rješenje da je Ustavni sud nefunkcionalan, ne može se koristiti da se kroz izolovano tumačenje odredbi krši Ustav, dodao je Radonjić.

Mogu da se donose zakoni koji mijenjaju pravila kako kome treba, kao što to čini parlamentarna većina, koje nema ko ga iskontroliše. Na Ustavni sud ćemo se, sve su prilike, načekati. Proces za izbor nedostajućih sudija tog suda, kako bi se odblokirao, vraćen je na početak. Ustavni odbor raspisao je novi javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore, a rok za podnošenje prijava je 15 dana.

Sasvim je sigurno da je to, u stvari, ključna politička borba. Iako DPS kao prioritet deklarativno navodi izbor sudija Ustavnog suda, kao što je Đukanović ove sedmice ponovio i u otvorenom pismu Mandiću,  posljednje što ta partija želi je oslobađanje te, ali i drugih pravosudnih instanci, koje su decenijama mukotrpno zarobljavali. Zbog toga i nijesu glasali za prethodna četiri kandidata za sudije tog suda, iako na njihove biografije nije bilo primjedbi, ponavljajući da nijesu učestvovali u dijalogu o kandidatima. U prevodu – nijesu trgovali. Sada je taj proces, kako su željeli, vraćen na početak.

I predstavnici parlamentarne većine pokazali su tokom više pokušaja da se izaberu sudije Ustavnog suda da su presudne političke kalkulacije, a ne stručne reference i biografije kandidata.

Nije odložen samo izbor Ustavnog suda. DPS je odložio i unutarpartijske izbore. Đukanović je u četvrtak, uoči sjednice GO, rekao da je u njihovim strukturama otvorena dilema da li je dobro za partiju da se „uoči izvjesnih predsjedničkih izbora i vrlo vjerovatno parlamentarnih izbora, bave i predsjedničkim unutar DPS-a”.  Đukanović je već pokazao da ono što je još u avgustu moralo biti urađeno – suštinska reforma partije – ne želi da uradi. Jer bi čisteći  redove od prljavih biografija, morao da počisti prvo – sebe. U protivnom je sve, kao na prethodnom Kongresu te partije, samo uzaludna šminka. Koja se može i odložiti.

Problem je u tome što  suštinske reforme društva nijesu sproveli ni  oni koji su ga pobijedili u avgustu 2020. Nastavili su Đukanovićevim stopama, od partijskog zapošljavanja, preko želje da kontrolišu institucije.

Zato se danas preko urušenih institucija vodi tek ogoljena bitka za vlast.

Što bi prekao predsjednik – Srdačne čestitke i najbolje želje u susret predstojećim Novogodišnjim i Božićnim praznicima. Možda jednom dobijemo bolje društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo