Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO SMO KUPILI PUT MELJINE – PETIJEVIĆI: Nema para, ugovora, a ni krivca

Objavljeno prije

na

Uprava za saobraćaj od Opštine Herceg Novi i dalje čeka dokumenta bez kojih ne može preuzeti put Meljine –Petijevići: kompletnu Projektnu dokumentaciju; izvještaj o tehničkom pregledu prijema radova; upotrebnu dozvolu…  A prodavac dug od skoro pet miliona već pokušava naplatiti uz pomoć suda

 

Državi se, ponovo, sudi. Hercegnovska kompanija Univerzal Monte pokrenula je kod Privrednog suda postupak radi naplate 4,84 miliona eura od dužnika – države Crne Gore. Plus pripadajuće kamate od 31. januara ove godine. U tužbi kompanije iza koje stoji Vuk Hamović,  pod stavkom naziv artikla, stoji: „naknada za put Meljine − Petijevići; količina 1; cijena bez PDV-a €4.000.000,00; cijena sa PDV-om 4.840.000,00; svega za uplatu do 31. 01. 2022. godine: 4.840.000,00“.

Vlada nema namjeru da izmiri obavezu koju su joj, u nasljeđe, ostavili prethodnici iz kabineta Zdravka Krivokapića. Umjesto toga, odlučeno je da se kompletna dokumentacija proslijedi tužilaštvu. U direktnom prenosu vidjeli smo da ministri u Vladi Dritana Abazovića (sadašnji i bivši) imaju različita očekivanja od ishoda njihove prijave. Saglasni su u tome da dospjeli dug za sada ne treba platiti.

„Vjerujem u pretpostavku nevinosti svih, čak i kada se radi u slučajevima višemilionske vrijednosti gdje neko, vjerovatno slučajno, zaboravi par stotina hiljada PDV-a, isto kao što vjerujem da se ovdje prije radilo o neznanju ili lošem poslu, a ne nekoj namjeri“, kazao je ministar finansija Aleksandar Damjanović komentarišući odluku o poslu za koji su, prema dokumentima dostupnim Monitoru, najzaslužniji bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, državni sekretar iz njegovog kabineta Janko Odović i Bojana Ćirović, aktuelna zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Crne Gore.

Damjanović je, dodatno, konstatovao: „Biću vrlo tužan ako se ispostavi da ovo nije bio pravno valjan posao, jer me rastužuje kad se odgovornim poslom bave ljudi koji nemaju integriteta“. Iste informacije bitno drugačije je tumačio, sada već bivši, ministar odbrane Raško Konjević. „Sadržina informacije koju usvajamo ukazuje kako treba da imamo ozbiljnu sumnju da je prethodna Vlada radila aktivnosti koje su imale određenu vrstu osnova sumnje za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti. To se ogleda u tome što ne želimo da danas isplatimo ta sredstva“.

Čini se kako ni bivša Vlada nije željela, iz razloga koji do danas nijesu objašnjeni, da završi vlastiti posao. Zato su posljednjeg dana svog mandata odlučili da isplatu kompaniji Univerzal Monte ostave svojim nasljednicima. Uz mnoštvo nedoumica koje dovode u pitanje zakonitost cijelog aranžmana.

Hronološki: Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Hercerg Novi – Trebinje, sklopljen je  po principu izgradi − koristi – predaj. „Ugovorena cijena radova dionice od 12,8 kilometara iznosila je 18,5 miliona eura i tom prilikom koncesionar je dobio pravo naplate putarine na 20 godina“, saopštio je prošlog proljeća premijer Krivokapić, odgovarajući na jedno od niza poslaničkih pitanja Demokrata i DF-a koja su postavljana Vladi tokom kampanje za lokalne izbore u Novom. Njihova suština bila je: kada će Vlada otkupiti put, kako bi njegovi korisnici prestali plaćati putarinu.

Uostalom, ukidanje putarine koju je Univerzal Monte naplaćivao od 2008. godine (od 3 do 18 eura) dva puta se našlo u predizbornom programu hercegnovskih Demokrata, predvođenih aktuelnim predsjednikom Opštine  Stevanom Katićem.

„Imajući u vidu važnost tog putnog pravca, Vlada je sa koncesionarom postigla dogovor da naplata putarine prestane u maju ove godine“, obznanio je Krivokapić krajem aprila 2021. godine: „Ovo je jedan u nizu uspjeha ove Vlade koji će donijeti direktan benefit građanima i privrednicima Crne Gore. Kada je riječ o finansijskim posljedicama, predviđeno je da Opština Herceg Novi u januaru 2022. godine iz svog budžeta koncesionaru isplati četiri miliona i time finalizuje otkup koncesije. Vlada će kreditom prema Opštini Herceg Novi finansirati ovu transakciju, a Ministarsatvo finansija i socijalnog staranja će izdati garanciju za navedeno pitanje…“.

Već 6. maja (sljedeće nedjelje) Vlada usvaja Informaciju o raskidanju prethodnog Sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići. Samo što se u tom dokumentu, umjesto državnih garancija, konstatuje obaveza Vlade „da preuzme obaveze izmirenja duga po tom pitanju“.

U predočenom Sporazumu o raskidu BOT Sporazuma piše kako će Ministarstvo finansija angažovati renomiranu revizorsku kuću da provjeri tvrdnju investitora o preostalom dugu za kredit kojim je finansirana izgradnja puta (4,6 miliona eura, bez kamata), nakon čega će Univerzal Monteu biti isplaćena četiri miliona. „Najkasnije do 31. januara 2021. godine“.

Sporazum između Opštine Herceg Novi, Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Univerzal Montae potpisan je već narednog dana. Resornog Ministarstva kapitalnih investicija nema u priči.

„Kupovina se desila isti dan kad počinje izborna ćutnja za lokalne izbore u Herceg Novom, što je čudno“, prisjetio se prošle nedjelje premijer Abazović. „Glasao sam za tu odluku jer sam mislio da su nadležni organi odradili svoje. Indikativno je bilo da je tadašnji ministar kapitalnih investicija izdvojio mišljenje…“.

Tadašnjem vicepremijeru u maju prošle godine nije zasmetalo ono što mu je sada indikativno  – da je resorni ministar Mladen Bojanić bio protiv (izdvojio mišljenje) načina na koji je meljinska magistrala postala državno vlasništvo. Suština primjedbi Ministarstva kapitalnih investicija i, prethodno, Ministarstva saobraćaja (prema dostupnoj dokumentaciji, zahtjevi o kupovini puta stizali su u Vladu makar od 2019.) vidi se iz ljetošnjeg dopisa Uprave za saobraćaj.

Tu piše da Uprava od Opštine Herceg Novi i dalje čeka niz dokumenata bez kojih država ne može preuzeti put Meljine –Petijevići: kompletnu Projektnu dokumentaciju za cijeli put; projekat izvedenog stanja; izvještaj o tehničkom pregledu prijema radova; upotrebna dozvola; list nepokretnosti za navedeni put; pravnu i finansijsku dokumentaciju vezanu za eventualne sporove; katastar instalacija…

Pokazalo se, uz to, da u arhivi Ministarstva finansija nema ugovora (Sporazuma) kojim se država obavezala na isplatu skoro pet miliona eura. Ne zna se na koji je način utvrđena ta cijena. Kako je zaboravljen PDV. Ne postoji izvještaj „renomirane revizorske kuće“ koji je dogovoren Sporazumom. Sredstva za isplatu Univerzal Montea nijesu predviđena budžetima za prošlu i ovu godinu, iako je ugovoreni rok za isplatu istekao u januaru. Konačno, isti Sporazum nije notarski ovjeren pa je, sumnjaju u Ministarstvu finansija, zbog svega toga nevažeći.

Pošto u komunikaciji sa Ministarstvom pravde i Zaštitnicom imovinsko-pravnih interesa države nijesu dobili precizne odgovore/uputstva o načinu postupanja prema zatečenoj obavezi, Ministarstvo finansija obratilo se Vladi. Predložili su da Vrhovnom državnom tužilaštvu upute informaciju i prikupljenu dokumentaciju, „s ciljem preispitivanja i utvrđivanja bića krivičnog djela zloupotreba službenog položaja  prema imenovanim licima od strane Skupštine i Vlade: ministra finansija i socijalnog staranja mr Milojka Spajića, državnog sekretara Janka Odovića i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović.

Taj zahtijev je, isprva, modifikovan na sjednici Komisije za ekonomsku politiku (KEP), tako što je, umjesto obraćanja tužilaštvu, „slučaj“ trebao biti povjeren Zaštitniku. Od koga se tražilo da Ministarstvo finansija „blagovremeno“ obavještava o toku sudskog postupka sa novskom kompanijom. Potom je na prošlonedjeljnoj sjednici Vlade, stekao se utisak – na insistiranje Raška Konjevića, predloženi zaključak ponovo izmijenjen – Vlada će se, ipak, obratiti tužilaštvu, ali bez navođenja imena potencijalno odgovornih.

Jedni kažu da je to urađeno zbog ubjeđenja da u spornom poslu nijesu presudile zle namjere (korupcija) nego neznanje. Drugi smatraju kako je u pitanju potreba da se potezima Vlade ne naruši mogućnost postizborne saradnje vladajućih partija (URA SNP) sa pokretom Evropa sad. Izvjesno je zato: kupili smo put u upitnom stanju bez osnovne dokumentacije, po paušalno utvrđenoj cijeni koju država nije isplatila u ugovorenom roku.

Da bude zanimljivije tako je, prije ugovorenog roka i na sudu, završen prvi javno-privatni aranžman te vrste u Crnoj Gori. A najavljuje se da bi po istom modelu (izgradi−koristi−predaj) mogla biti nastavljena gradnja auto-puta ka granici sa Srbijom. Pa, đe stignemo: do Boljara ili na sud.

Zoran RADULOVIĆ     

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo