Izdvojeno
KAKO SMO KUPILI PUT MELJINE – PETIJEVIĆI: Nema para, ugovora, a ni krivca

Uprava za saobraćaj od Opštine Herceg Novi i dalje čeka dokumenta bez kojih ne može preuzeti put Meljine –Petijevići: kompletnu Projektnu dokumentaciju; izvještaj o tehničkom pregledu prijema radova; upotrebnu dozvolu… A prodavac dug od skoro pet miliona već pokušava naplatiti uz pomoć suda
Državi se, ponovo, sudi. Hercegnovska kompanija Univerzal Monte pokrenula je kod Privrednog suda postupak radi naplate 4,84 miliona eura od dužnika – države Crne Gore. Plus pripadajuće kamate od 31. januara ove godine. U tužbi kompanije iza koje stoji Vuk Hamović, pod stavkom naziv artikla, stoji: „naknada za put Meljine − Petijevići; količina 1; cijena bez PDV-a €4.000.000,00; cijena sa PDV-om 4.840.000,00; svega za uplatu do 31. 01. 2022. godine: 4.840.000,00“.
Vlada nema namjeru da izmiri obavezu koju su joj, u nasljeđe, ostavili prethodnici iz kabineta Zdravka Krivokapića. Umjesto toga, odlučeno je da se kompletna dokumentacija proslijedi tužilaštvu. U direktnom prenosu vidjeli smo da ministri u Vladi Dritana Abazovića (sadašnji i bivši) imaju različita očekivanja od ishoda njihove prijave. Saglasni su u tome da dospjeli dug za sada ne treba platiti.
„Vjerujem u pretpostavku nevinosti svih, čak i kada se radi u slučajevima višemilionske vrijednosti gdje neko, vjerovatno slučajno, zaboravi par stotina hiljada PDV-a, isto kao što vjerujem da se ovdje prije radilo o neznanju ili lošem poslu, a ne nekoj namjeri“, kazao je ministar finansija Aleksandar Damjanović komentarišući odluku o poslu za koji su, prema dokumentima dostupnim Monitoru, najzaslužniji bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, državni sekretar iz njegovog kabineta Janko Odović i Bojana Ćirović, aktuelna zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Crne Gore.
Damjanović je, dodatno, konstatovao: „Biću vrlo tužan ako se ispostavi da ovo nije bio pravno valjan posao, jer me rastužuje kad se odgovornim poslom bave ljudi koji nemaju integriteta“. Iste informacije bitno drugačije je tumačio, sada već bivši, ministar odbrane Raško Konjević. „Sadržina informacije koju usvajamo ukazuje kako treba da imamo ozbiljnu sumnju da je prethodna Vlada radila aktivnosti koje su imale određenu vrstu osnova sumnje za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti. To se ogleda u tome što ne želimo da danas isplatimo ta sredstva“.
Čini se kako ni bivša Vlada nije željela, iz razloga koji do danas nijesu objašnjeni, da završi vlastiti posao. Zato su posljednjeg dana svog mandata odlučili da isplatu kompaniji Univerzal Monte ostave svojim nasljednicima. Uz mnoštvo nedoumica koje dovode u pitanje zakonitost cijelog aranžmana.
Hronološki: Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Hercerg Novi – Trebinje, sklopljen je po principu izgradi − koristi – predaj. „Ugovorena cijena radova dionice od 12,8 kilometara iznosila je 18,5 miliona eura i tom prilikom koncesionar je dobio pravo naplate putarine na 20 godina“, saopštio je prošlog proljeća premijer Krivokapić, odgovarajući na jedno od niza poslaničkih pitanja Demokrata i DF-a koja su postavljana Vladi tokom kampanje za lokalne izbore u Novom. Njihova suština bila je: kada će Vlada otkupiti put, kako bi njegovi korisnici prestali plaćati putarinu.
Uostalom, ukidanje putarine koju je Univerzal Monte naplaćivao od 2008. godine (od 3 do 18 eura) dva puta se našlo u predizbornom programu hercegnovskih Demokrata, predvođenih aktuelnim predsjednikom Opštine Stevanom Katićem.
„Imajući u vidu važnost tog putnog pravca, Vlada je sa koncesionarom postigla dogovor da naplata putarine prestane u maju ove godine“, obznanio je Krivokapić krajem aprila 2021. godine: „Ovo je jedan u nizu uspjeha ove Vlade koji će donijeti direktan benefit građanima i privrednicima Crne Gore. Kada je riječ o finansijskim posljedicama, predviđeno je da Opština Herceg Novi u januaru 2022. godine iz svog budžeta koncesionaru isplati četiri miliona i time finalizuje otkup koncesije. Vlada će kreditom prema Opštini Herceg Novi finansirati ovu transakciju, a Ministarsatvo finansija i socijalnog staranja će izdati garanciju za navedeno pitanje…“.
Već 6. maja (sljedeće nedjelje) Vlada usvaja Informaciju o raskidanju prethodnog Sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići. Samo što se u tom dokumentu, umjesto državnih garancija, konstatuje obaveza Vlade „da preuzme obaveze izmirenja duga po tom pitanju“.
U predočenom Sporazumu o raskidu BOT Sporazuma piše kako će Ministarstvo finansija angažovati renomiranu revizorsku kuću da provjeri tvrdnju investitora o preostalom dugu za kredit kojim je finansirana izgradnja puta (4,6 miliona eura, bez kamata), nakon čega će Univerzal Monteu biti isplaćena četiri miliona. „Najkasnije do 31. januara 2021. godine“.
Sporazum između Opštine Herceg Novi, Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Univerzal Montae potpisan je već narednog dana. Resornog Ministarstva kapitalnih investicija nema u priči.
„Kupovina se desila isti dan kad počinje izborna ćutnja za lokalne izbore u Herceg Novom, što je čudno“, prisjetio se prošle nedjelje premijer Abazović. „Glasao sam za tu odluku jer sam mislio da su nadležni organi odradili svoje. Indikativno je bilo da je tadašnji ministar kapitalnih investicija izdvojio mišljenje…“.
Tadašnjem vicepremijeru u maju prošle godine nije zasmetalo ono što mu je sada indikativno – da je resorni ministar Mladen Bojanić bio protiv (izdvojio mišljenje) načina na koji je meljinska magistrala postala državno vlasništvo. Suština primjedbi Ministarstva kapitalnih investicija i, prethodno, Ministarstva saobraćaja (prema dostupnoj dokumentaciji, zahtjevi o kupovini puta stizali su u Vladu makar od 2019.) vidi se iz ljetošnjeg dopisa Uprave za saobraćaj.
Tu piše da Uprava od Opštine Herceg Novi i dalje čeka niz dokumenata bez kojih država ne može preuzeti put Meljine –Petijevići: kompletnu Projektnu dokumentaciju za cijeli put; projekat izvedenog stanja; izvještaj o tehničkom pregledu prijema radova; upotrebna dozvola; list nepokretnosti za navedeni put; pravnu i finansijsku dokumentaciju vezanu za eventualne sporove; katastar instalacija…
Pokazalo se, uz to, da u arhivi Ministarstva finansija nema ugovora (Sporazuma) kojim se država obavezala na isplatu skoro pet miliona eura. Ne zna se na koji je način utvrđena ta cijena. Kako je zaboravljen PDV. Ne postoji izvještaj „renomirane revizorske kuće“ koji je dogovoren Sporazumom. Sredstva za isplatu Univerzal Montea nijesu predviđena budžetima za prošlu i ovu godinu, iako je ugovoreni rok za isplatu istekao u januaru. Konačno, isti Sporazum nije notarski ovjeren pa je, sumnjaju u Ministarstvu finansija, zbog svega toga nevažeći.
Pošto u komunikaciji sa Ministarstvom pravde i Zaštitnicom imovinsko-pravnih interesa države nijesu dobili precizne odgovore/uputstva o načinu postupanja prema zatečenoj obavezi, Ministarstvo finansija obratilo se Vladi. Predložili su da Vrhovnom državnom tužilaštvu upute informaciju i prikupljenu dokumentaciju, „s ciljem preispitivanja i utvrđivanja bića krivičnog djela zloupotreba službenog položaja prema imenovanim licima od strane Skupštine i Vlade: ministra finansija i socijalnog staranja mr Milojka Spajića, državnog sekretara Janka Odovića i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović.
Taj zahtijev je, isprva, modifikovan na sjednici Komisije za ekonomsku politiku (KEP), tako što je, umjesto obraćanja tužilaštvu, „slučaj“ trebao biti povjeren Zaštitniku. Od koga se tražilo da Ministarstvo finansija „blagovremeno“ obavještava o toku sudskog postupka sa novskom kompanijom. Potom je na prošlonedjeljnoj sjednici Vlade, stekao se utisak – na insistiranje Raška Konjevića, predloženi zaključak ponovo izmijenjen – Vlada će se, ipak, obratiti tužilaštvu, ali bez navođenja imena potencijalno odgovornih.
Jedni kažu da je to urađeno zbog ubjeđenja da u spornom poslu nijesu presudile zle namjere (korupcija) nego neznanje. Drugi smatraju kako je u pitanju potreba da se potezima Vlade ne naruši mogućnost postizborne saradnje vladajućih partija (URA SNP) sa pokretom Evropa sad. Izvjesno je zato: kupili smo put u upitnom stanju bez osnovne dokumentacije, po paušalno utvrđenoj cijeni koju država nije isplatila u ugovorenom roku.
Da bude zanimljivije tako je, prije ugovorenog roka i na sudu, završen prvi javno-privatni aranžman te vrste u Crnoj Gori. A najavljuje se da bi po istom modelu (izgradi−koristi−predaj) mogla biti nastavljena gradnja auto-puta ka granici sa Srbijom. Pa, đe stignemo: do Boljara ili na sud.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
FOKUS
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna
U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović. Milatović je u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.
Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.
Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug, procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se, gotovo sve. Možda ponajviše Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić. Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.
Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.
,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom