Povežite se sa nama

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Važne lekcije

Objavljeno prije

na

Pitali smo – šta govore rezultati lokalnih izbora

 

ZARIJA PEJOVIĆ, BIVŠI POSLANIK:
Pored DPS-a, gubitnici su partije manjinske Vlade

Lokalni izbori su pokazali da rezultati od 20 avgusta 2020. godine nisu sporadično posrtanje DPS-a već  konačni odlazak ove partije u opoziciju, a možda i u političku prošlost. DPS nije pokušao da se ozbiljno transformiše, niti za to ova partija, u kojoj su ljudi od kapaciteta davno marginalizovani, ima potencijala. Bivša vlast se držala strategije „političke ucjene“,  po kojoj  su oni uslov crnogorske nezavisnosti. Budući da je na političkoj sceni u proteklim decenijama eliminisao građanske snage, DPS je nastojao  da mu jedina alternativa bude ona velikosrpska, negatorska sa stanovišta državnog integriteta. Ipak, rekao bih  rezultati lokalnih izbora nisu tako loši s obzirom na navedenu političku destrukciju bivše vlasti.

Pored DPS-a suštinski gubitnici ovih izbora su  partije koje čine Vladu Crne Gore, SNP i URA. Nažalost URA je propustila istorijsku šansu na koju je građanska Crna Gora čekala od 2001. godine, dakle više od 20 godine, kada je Liberalni savez ispustio priliku da formira Vladu. Potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC-om, ozbiljne afere koje kompromituju vrh partije, dovele su do pada Vlade, a na izborima do marginalizacije URA-e, budući da na lokalnom nivou nisu više potrebni parlamentarnoj većini od 20. avgusta 2020. godine.

Izborni rezultat SNP-a pokazuje svu neprincipijelnost formiranja predizbornih koalicija, kada partije u koalicionom statusu osvoje skupštinske mandate koji im samostalno ne bi pripadali. Još im manje pripadaju mandati u Vladi.

Mada će Demokrate izvjesno biti dio nove lokalne vlasti u Podgorici smatram da nemaju razloga za slavlje. Strategija „pobjede, a ne podjele“ je suviše pasivna. Politika iziskuje  proaktivni pristup i pored negativne kampanje, još i više podrazumijeva iznalaženje afirmativnih rješenja, koja praktično utiču na život građana.

Upravo u tom političkom praksisu uzdigla se Evropa sad koja je nakon decenije stagnacije zarada, građanima donijela bolji život. Da li je program fiskalne reforme održiv, te da li će dovesti do negativnih efekata na sami standard građana u budućnosti, to su za prosječnog žitelja Crne Gore uglavnom apstraktne teme.  Evropi sad će biti pravi izazov formiranje gradske vlasti sa Demokratskim frontom, sa čijim čelnicima baš i nije lako voditi smislenu i svrsishodnu politiku.

Plaši me politički opstanak Demokratskog fronta, šta više samostalno preuzimanje od javnih interesa značajnih opština kao što je Budva. Moramo biti svjesni da su se populizam i šovinizam „krčkali“ na socijalnim marginama decenijske stagnacije bivšeg režima.

Crnu Goru uskoro očekuju parlamentarni izbori, jer su lokalni izbori delegitimizovali dalji opstanak Vlade i u tehničkom mandatu. Vjerovatno se izbori mogu očekivati na proljeće zajedno sa predsjedničkim. Moguće je da će se Đukanović ponovo kandidovati, no politička erozija DPS-a teško će ga ostaviti na mjestu predsjednika, i ako njegovi politički oponenti nisu sposobni da predlože ozbiljnog protivkandidata. Uostalom DPS je u padu i pored činjenice da od izbora 2020. godine funkciju premijera ne obavljaju ličnosti  koje mogu da odgovore državničkim izazovima, već je država u kontinuiranom v.d. stanju.

 

MILKA TADIĆ MIJOVIĆ, CIN CG
Kraj epohe DPS-a

Rezultati ovih izbora su istorijski, jer označavaju kraj epohe DPS-a. Taj je kraj samo najavljen 30. avgusta 2020. i uprkos svim greškama, svađama i nesnalaženjima tanke avgustovske većine kojih je bilo napretek u ove dvije godine, uprkos rastakanju institucija, strah od povratka DPS-a je bio veći od iznevjerenih nada nove vlasti.

Ovaj rezultat je istorijski, ne samo zbog kraha DPS-a, već što se konačno i ovdje na izborima nagrađuje i kažnjavaju rezultati jedne politike. A to je ključni mehanizam demokratije, koji bi Crnu Goru mogao izvesti iz pretpolitičkog stanja.

Stvarni pobjednik ovih izbora su građani. Oni su, više nego partije anti-Đukanovićevog bloka, zadali udarac decenijskoj korumpiranoj vasti, koja je razorila ovu zemlju, njenu ekonomiju, njenu prirodu, prostor, vrijednosti i istjerala desetine hiljada ljudi iz zemlje.
Birači su poručili – da biste nešto dobili, morate nam nešto i dati. Zato je Evropa sad, partija bez infrastrukture, tako sjajno prošla. Desetine hiljada ljudi osjetile su konkretnu korist od programa ministara Spajića i Milatovića. Da li je njihova reforma održiva ili ne, to je drugo pitanje… Ako se pokaže neodrživom, kazniće ih na nekim narednim izborima zbog iznevjerenih obećanja.

U Crnoj Gori je konačno važnije šta imate u frižideru od četnika i partizana, Srbije i Rusije, NATO-a i Belvedera, crkvi i džamija, patriota i izdajnika…

Na kraju, bilo bi jako važno da se najkasnije na proljeće, sa predsjedničkim, organizuju i parlamentarni izbori, jer je odnos političkih snaga u Crnoj Gori znatno izmijenjen u odnosu na 30. avgust 2020. i trenutna većina više nema legitimitet.

 

DEJAN MILOVAC, MANS:
Živi DPS mehanizmi

Protekli izbori nisu donijeli ništa novo kada je u pitanju transparentnost i poštovanje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, i vidjeli smo da su svi „DPS mehanizmi“ za nezakonit uticaj na izbornu volju građana i dalje na snazi, te da se i te kako koriste od strane partija takozvane nove parlamentarne većine. Ovo se u prvom redu odnosi na zapošljavanje u državnim kompanijama koje uopšte nije regulisano postojećim izbornim zakonodavstvom za čiju izmjenu u posljednje dvije godine od pada DPS-a, nije bilo političke volje.

Isplate socijale iz budžetske rezerve, prekoračenje potrošnje polovine budžetskih korisnika, zapošljavanje na ugovorima o djelu, te funkcionerska kampanja, nemilice su korišćeni od strane političkih partije koje su svojevremeno iz opozicionih klupa oštro kritikovale takvu praksu DPS-a. Uz to možemo dodati birački spisak koji još uvijek nije „očišćen“ od prostora za zloupotrebe, kao i besprizorni birački inženjering sa izdvajanjem glasača sa područja Zete u posebnu opštinu kako bi se uticalo na konačni ishod izbora u Podgorici.

Ono što je posebno problematično je da na političkoj sceni gotovo da ne postoje partneri , nakon svega što smo vidjeli, za ozbiljnu izbornu reformu koja bi za rezultat imala oslobađanje institucija zaduženih za praćenje izbora i značajno ograničavanje prostora za zloupotrebe. To će na duži rok neminovno dovesti do normalizacije koruptivnog ponašanja institucija i političkih partija, a sam izborni proces učiniti dodatno netransparetnim.

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR: 
Ukoliko se Đukanović ne povuče, DPS će nastaviti da gubi podršku

Uspjeh ili neuspjeh političkih partija na lokalnim izborima može se cijeniti najočiglednije kroz rezultate koji su ostvarili u Podgorici. Među partijama koje na državnom nivou vrše vlast, lošiji rezultat su ostvarili Demokratska Crna Gora i pokret URA. Ove dvije partije treba da analiziraju svoje djelovanje i odluke koje su donosili nakon 30. avgusta 2020. Osim odluka koje partije donose, nije manje važno ni njihovo ponašanje u komunikaciji sa drugim političkim subjektima. Građani znaju da prepoznaju prepotentnost, sujetu, nedosljednost i druge karakterne osobine partijskih lidera i funkcionera. Moguće da i tu treba dijelom tražiti objašnjenje zašto je Evropa sad dobila toliku podršku, građani nisu imali priliku da podrobnije upoznaju funkcionere tek osnovane partije pa se možda nisu imali kad razočarati kao što su se razočarali u druge.

O najvećem gubitniku je već skoro sve rečeno − DPS sa koalicionim partnerima je nastavio pad. Postalo je očigldno da DPS sa Đuaknovićem na čelu više nije partija koja može bitno uticati na političke procese u Crnoj Gori. Ukoliko se Milo Đukanović ne povuče sa mjesta predsjednika DPS-a ova partija će nastaviti da gubi podršku birača a njen koalicioni potencijal će ostati nula. Bez svih partija na poltičkoj sceni se može i bez svih njih će postojati Crna Gora. Sa druge strane je važno zbog daljeg razvoja Crne Gore da što više političkih subjekata bude građanske orijentacije, da žele vladavinu prava i profesionalzaciju institucija. Ako je DPS u stanju da se transformiše u vrijednosnom smislu, oslobodi radikalizma i vrati građanskim principima, ako je spreman da po prvi put u svojoj dugoj istoriji počne primjenjivati koncept vladavine prava i ako po prvi put u svojoj istoriji bude insistirao suštinski na profesionalizaciji institucija i zaustavljanju partijskog zapošljavanja, onda i ova politička struktura ima šansu da opstane na političkoj sceni i da doprinos razvoju zajednice.

Period pred nama će pokazati da li većina građana želi jačanje građanskih partija i da li zapravo u Evropi sad vide partiju koja se ne bavi identitetskim pitanjima i koja je okrenuta ekonomskim i socijalnim temama. Demokrate takođe moraju da razmisle da li žele da nastave sa partijskim zapošljavanjem (i zapošljavanjem svoje rodbine) dok URA mora da se opredijeli da li zaista želi vladavinu prava jer je glasanjem za odlaganje lokalnih izvora i prekrajanjem teritorija u započetom izbornom procesu (Opština Zeta) kršila Ustav i zakone.

Raduje me što građani sve brže sazrijevaju i traže sve više i odmah. Partije će morati da u svoje strukture uključuju kredibilne  i kompetentne ljude i oslobode se mediokriteta koji dominiraju političkom scenom.

 

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA:
U demokratskom društvu, lideri DPS-a bi podnijeli ostavke

Lokalni izbori su donekle raščistili situaciju, pokazali ko je gdje. DPS je doživio krah od kojeg mu nema oporavka, vukući u ponor sa sobom koalicione partnere, grupe građana i onaj dio intelektualaca i javnih ličnosti koji je svoju sudbinu vezalo uz njih. Apsolutni pobjednik izbora, kao novi pokret je Evropa sad, koji je ostvario impresivan rezultat − u Podgorici posebno. Demokratski front uprkos manjem padu podrške takođe može biti zadovoljan rezultatom izbora, a svi ostali su gubitnici.

U demokratskim društvima, poslije serije teških poraza, najprije na državnom a zatim na lokalnom nivou, lider DPS-a bi preuzeo odgovornost i dao ostavku. Odmah poslije njega, to bi uradio lider SNP-a, jer je nekad jaku partiju doveo ispod cenzusa u glavnom gradu. Vođe Demokrata i pokreta URA bi takođe preuzeli odgovornost za suštinski loše izborne rezultate, ali se ništa od toga nije desilo – i vjerovatno neće. Lideri naših partija su bogom dani, nesmjenjivi, svi u stvari liče na Đukanovića protiv koga se kao decenijama bore.

DPS, opterećen hipotekom teške korupcije i kriminala, definitivno ide ka tome da postane partija sa najstrmoglavijim padom podrške, većom i od SNP-a, ako se pod hitno ne oslobodi najkorumpiranijih i u javnosti najomrznutijih funkcionera. Postoji realna opasnost da nepromijenjen DPS, „braneći“ Crnu Goru na način na koji je brani – sa istim ljudima na njegovom čelu, upravo bude njen grobar.
Osiromašeni građani su spas vidjeli u benifitima koje im je nakratko donio program Evropa sad kroz povećanje plata, i tu po meni leži tajna ovakvog njihovog uspjeha. Lično mislim da je taj program populistički, neodrživ, bez ekonomske podloge, i da će nas vrlo brzo baciti u kandže MMF-a, što znači: maksimalno stezanje kaiša, umanjenje plata i penzija, masovno otpuštanja upošljenika u javnoj upravi, kresanje budžeta za zdravstvo i školstvo.

Ovi izbori, tj. praćenje predizborne kampanje, pokazali su i visok stepen neprofesionalnosti komercijalnih medija, kršenja novinarskog kodeksa i zakona. Većina njih je, inače relativno mirnu i fer kampanju pratila pristasno, navijajući za svoje favorite, posebno diskriminišući nove i neetablirane političke partije.

 

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Autoritarna poza Đukanovića izazvala smijeh

Kao pozitivno bih istakao to što je autoritarna poza Mila Đukanovića sada izazivala smijeh, i to djeluje ohrabrujuće više nego izborni rezultat njegova partije. Pozitivno je i to što se našao neko da baci rukavicu domaćoj partitokratiji i ponudi ozbiljan novi politički pristup i političku filozofiju. Naravno da mislim na Preokret.

Negativno je to što su građani i građanke Crne Gore, budući jedini suvereni, nažalost kao i ranije hrlili na političku pijacu da kupe obećanja političkih partija, a ne da biraju na konkursu izvođača radova za ono što su sami zaželjeli, promislili i isplanirali.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo