Povežite se sa nama

Izdvojeno

HIPERGRADNJA  OSVAJA PROSTOR OKO TARE: Investitori okom, planeri skokom

Objavljeno prije

na

Prema aktuelnim kolašinskim  planskim dokumentima moguća je gradnja na desetine  višespratnih objekata uz samu obalu Tare. Nadležni, za sada, „aminuju“ ono što investitori požele, a planeri ucrtaju

 

Zona D, u okviru  Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar,  dio je grada u kojem je, planskim dokumentima, predviđena najintenzivnija gradnja u kolašinskoj  opštini. Riječ je o   zelenoj površini i drveću, koja se graniči sa DUP Sportska zona, u neposrednoj blizini sportske  hale i nekoliko sportskih terena. Taj dio grada koji Kolašinci nazivaju Lug,  jedini je preostali za sportsko- rekrativnu infrastrukturu,  a u okviru njega je i šetalište i „izlaz“ na rijeku Taru.  Ukoliko se ono što su planeri ucrtali obistini, u budućnosti će Kolašinci do Tare stizati pored desetak hotela i turističkog naselja na samoj obali rijeke. Za sada, privode se kraju procedure za jedan od 14 planiranih  depadans objekata u podzoni D3 i veliki hotel u podzoni D2,  na lokaciji na kojoj su se decenijama unazad održavali školski krosevi  kolašinskih osnovaca.

Hotel gradi kompanija KIPS, a njegova ukupna površina je oko 12.000m².  Biće to  objekat koji se sastoji od podruma, suterena, tri sprata i potkrovlja. Kapacitet hotela je 201 smještajna jedinica. Investitori obećavaju da će „sačuvati dio stabala na toj parceli“.

„Predviđeno je da sve slobodne površine budu prožete zelenilom i rastinjem, kao i da se ozeleni 48 odsto parcele, pri čemu će biti sačuvan veliki broj postojećih stabala. Planirana je sadnja trave i drveća koje je zastupljeno u Kolašinu. U cilju stvaranja funkcionalnog, estetski skladnog ambijenta i potrebnih uslova za ugodan boravak gostiju, kompozicionim rješenjem akcenat je dat dekorativnoj i sanitarno-zaštitnoj funkciji zelenila“, piše u zahtjevu za odlučivanje o potrebi izrade eleborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Par stotina metara prema Tari, takođe u zoni D, DUP Centar, planirano je naselje od čak 14 objekata, koje će graditi  firme Beppler&Partners, Stablo i Irenia Investments. Nekoliko objekata tog kompleksa su zamišljeni kao sojenice, a jedna od njih je na manje od 15 metara od rijeke. Uprkos tome, investitori su dobili skoro sve potrebne dozvole i saglasnosti. Jedino još u Sekretrijatu za zaštitu životne sredine  te objekte doživljavaju neprimjerenim  za obalu Tare. Komisija tog sekreterijata, već dva puta, odbija da investitorima da saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ideja o gradnji kompleksa 14 objekata na obali Tare, koji nezvanično u gradu zovu Kolašin na vodi, u skladu je sa DUP Centar, koji je donesen 2008. godine.  Za objekat A1, Sekretarijata za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj izdao je urbanističko tehničke uslove (UTU), početkom februara prošle godine. Saglasnost je stigla i sa adrese glavnog državnog arhitekte, a ni Uprava za vodu nije vidjela ništa sporno u planovima investitora.  Sekeretar za zaštitu životne sredine Mile Glavičanin za Monitor kaže da je u zoni D planirana hipergradnja i da neće biti dobro ako se izgradi sve ono što su planeri ucrtali.

„Iz našeg sekeretrijata možemo da djelujemo samo u okviru svojih nadležnosti i to i činimo. Nije kasno da se zaštiti, kroz riječ i detaljne analize struke, prostor Kolašina, a naročito dio prema Tari.  Nadam se da će za to biti volje. Treba imati na umu da je odgovor na pitanje kakva gradnja treba Kolašinu komplikovan, na koje može odgovoriti stručni tim. Sve treba  posmatrati kroz prizmu održivog razvoja“, kaže on.

Ambiciozno planiranje, očigledno je nije usklađeno ni sa komunalnom opremljenošću zone D. Tako, na primjer, na lokaciji gdje se gradi 14 depadans objekata, nema mogućnosti za priključenje na sistem fekalne i atmosferske kanalizacije, ali ni mogućnosti da ti objekti dobiju vodu sa postojećeg vodovoda. Kako su ocijenili iz preduzeća Vodovod i kanalizacija,  objekti te površine bi, priključenjem na gradski vodovod, ugrozili uredno snabdijevanje postojećih potrošača.

Veći dio zemljišta na Lugu, u okviru DUP Centar odavno više nije opštinski.  Do javnosti su povremno stizali samo detalji pojedinih prodaja, dok način na koji je mijenjani vlasnici za većinu atraktivnih lokacija u tom dijelu grada i dalje je nepoznanica. Za parcele koje su još opštinske, ali koje pripadaju DUP Sportska zona, lokalna uprava godinama ima ambiciozne planove, koji do sada nijesu relizovani. Na tom prostoru planirana je sportska infrastruktura za MOSI, koje bi, naredne godine, trebalo da se održa u Kolašinu.

Nakon prodaje zemljišta u neposrednoj blizini sportske hale i Hotela Bjanka, rađen je i DUP Centar,  koji je dozvolio aktuelnu hipergradnju, kako na Lugu, tako i na ostatku zahvata tog dokumenta.  Taj, po mnogo čemu problematični planski dokument, sada vrlo često različitio od lokalne uprave tumači autor i obrađivač  preduzeće Montplan. Naime, kad god investitori nijesu zadovoljni gabaritima i spratnošću propisanim UTU lokalnog Sekreterijata za planiranje prostora, obrate se za mišljenje Montplanu. U svim slučajevima do sada, sa te adrese, izašli su u susret investitorima i dozvolili dodatnih sprat ili, čak, dva.  Mišljenje autora i obrađivača DUP-a uvažavali su i reosrno ministarstvo i nadležne inspkecije.

Montplan, osim „miniranja“ UTU uslova , koje izdaje Opština,  vodi dug i skup sudski postupak protiv lokalne uprave. Ukoliko Privredni sud u aktuelnom postupku, donese presudu na štetu Opštine, građane bi izrada nekoliko planskih dokumenata, od prije 15 godina, ukupno mogla koštati više od 220.000 eura.

Iz Opštine su više puta upozorili da prema aktuelnom DUP-u Centar postoji mogućnost da  novogradnjom bude  ugrožen i najuži centar grada. Zbog toga  su  brojnim inicijativama pokušavaju  da kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara izdejstvuje uspostavljanje mehanizama zaštite za mnoga zdanja u centru varoši. Time, kako je ranije objašnjeno, lokalna uprava želi da zaštiti ambijentalne, arhitektonske i kulturno-istorijske vrijednosti varoši, usljed investicionog buma, odnosno hiper gradnje koja se dešava na području te opštine, pa i u najužem centru grada. Smatraju  da su prostori sa izraženim ambijentalnim vrijednostima, to jest, potencijalna kulturna dobra, nizovi kuća u ulicama 13. jula, Buda Tomovića i IV proleterske. Među objekte za koje smatraju da treba da dobiju određeni stepen zaštite su i spomenik Veljku Vlahoviću, kuća Marića, objekat Zavičajnog muzeja, restoran Vodenica, zgrada Doma kulture, gradska kafana Planinar, crkva Svetog Dimitrija… Iz Uprave do sada nije bilo odgovora na kolašinske incijative.

Zaustavljanje hipergradnje u Kolašinu i zaštitu arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti, tokom minule predizborne kampanje, obećavali su svi učesnici izborne trke. Niko od njih, međutim, nije precizirao na koji način to planira da uradi.  Da bi se Kolašin  zaštitio od posljedica kontraverznog planiranja biće potrebno i volje i kapaciteta, ali i da se „stane na žulj“ mnogim investitorima.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo