Povežite se sa nama

OKO NAS

PET GODINA OD POČETKA GRADNJE NIJE ZAVRŠENA KUĆA VOĆA U ANDRIJEVICI: Poljoprivrednici siti praznih obećanja

Objavljeno prije

na

Kuća voća započeta je 2018, u vrijeme kada je i na lokalnom i na državnom nivou na vlasti bila Demokratska partija socijalista, ali su i svi drugi poslije njih nastavili sa praksom davanja obećanja o brzom završetku

 

Ni skoro pet godina od početka gradnje tog objekta, završetak i stavljanje u funkciju poljoprivredno-industrijskog pogona Kuća voća u Andrijevici  nije  na vidiku.

Kuća voća počela je da se gradi u aprilu 2018. godine i prema prvobitnom planu

kompletni radovi na podizanju poslovnog objekta, koji se finansiraju iz državnog kapitalnog budžeta, trebalo je da budu okončani oktobra 2019. godine.

Prema svemu što se može vidjeti, do sada je odrađen samo dio grubih građevinskih radova, s tim što se u posljednje dvije i po godine izvođač radova, kako pričaju mještani Andrijevice,  nije pojavljivao na gradilištu.

Iz Udruženja voćara Organik iz ovog sjevernog grada ističu da je potpuno neodgovorno što se kasni sa izgradnjom Kuće voća: ,,Do sada su nas svi uvjeravali da je to završena stvar i razvojna i poslovna šansa za sve nas”.

Kuća voća započeta je u vrijeme kada je i na lokalnom i na državnom nivou na vlasti bila Demokratska partija socijalista, ali su i svi drugi poslije njih nastavili sa praksom davanja obećanja o brzom završetku.

Tako je i u predizbornim aktivnostima aktuelne vladajuće strukture u Andrijevici Kuća voća isticana kao projekat koji bivša vlast nije uspjela da realizuje, a oni će, kao, privesti kraju, odnosno završiti.

,,Kad preuzmemo vlast uradićemo sve da Kuću voća što prije stavimo u odgovarajuću funkciju”, poručeno je sa predizbornog skupa koalicije Za budućnost Andrijevice uoči parlamentarnih i lokalnih izbora održanih 30. avgusta 2020. godine. Na tim izborima Demokratska partija socijalista u Andrijevici je pobijeđena, a nove vlasti, SNP, DF i Demokrate kao da su zaboravili na obećano.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović prije godinu dana izjavio je da je prije nastavka radova neophodno definisati šta će to da bude proizvod Kuće voća.

,,Uz uporedne prakse, stručnjaci treba da utvrde, da li će se proizvoditi sokovi, džemovi, slatko, kašice za bebe ili nešto drugo. Takođe, treba da se ustanovi koji tipovi voća treba da budu u opticaju, da li su to jabuka i kruška, ili možda bobičasto voće kao što je kupina, malina i aronija, s obzirom na to da je u cijeloj priči važno obezbijediti neophodnu sirovinu”, kazao je tada Stijović.

Iz lokalne uprave u ovom gradu sada kažu da nije dobro što se kasni sa realizacijom projekta i izražavaju nadu da će se u narednom periodu intenzivirati aktivnosti sa ciljem da Andrijevica konačno dobije planirane kapacitete za potrebe i pospješivanje voćarske proizvodnje.

,,Tačno je da su rokovi za završetak Kuće voća odavno probijeni. Međutim, za to nije kriva lokalna uprava, jer je za realizaciju ovog projekta zadužena Vlada Crne Gore. U startu nije jasno definisano kakva će sve funkcija biti Kuće voća i šta će se u njoj sve raditi, tako da je to u dobroj mjeri omelo da se nastave započeti radovi”, rekao je predsjednik Opštine Andrijevica Željko Ćulafić (SNP).

U dopisu koji je polovinom prošle godine iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoptivrede upućen Opštini Andrijevica navodi se da su za potrebe realizacije projekta ,,Razvoj modela upravljanja i pravnog okvira sa petogodišnjim biznis planom za Kuću voća u Andrijevici” krajem 2020. godine angažovali poslovne konsultante sa zadatkom da se izradi studija tržišta, model upravljanja i predloga petogodišnjeg plana poslovanja. Taj posao je, navodno, sada u toku.

Kuća voća u Andrijevici je započeta, pa će, valjda, nekada biti i završena, a od takozvane Kuće poljoprivrede u Beranama,  projektu koji je, takođe, u predizbornim obećanjima maksimalno eksploatisan, za sada nema ni kamena temeljca.

Kuća poljoprivrede je trebalo da bude, zapravo, izmještena kancelarija resornog ministarstva za sjever države, odnosno za region sjeveroistoka. Ona je, kako je najavljivano, planirana da bude podrška poljoprivrednicima, od administrativnih procedura, do apliciranja i preuzimanja raznih pomoći, kako se zbog toga ne bi moralo svaki čas ići za Podgoricu i gubiti vrijeme i novac.

I lokacija joj je bila određena. Sve je tako lijepo zvučalo u obećanjima pred lokalne izbore koji su u ovom gradu održani u martu ove godine. Reklo bi se i previše lijepo, jer od svega je ostala samo priča i plan.

Nedavno odražani Međunarodni sajam poljoprivrede u Beranama pokazao je, međutim,  da vrijedni domaćini na sjeveru Crne Gore ne čekaju državu, već da je veliki broj njih instalirao proizvodne kapacitete u individualnim domaćinstvima za preradu voća i povrća, kako se ne bi dogodilo da ogromni tržišni viškovi, kao što je to slučaj ove godine, propadaju.

Skoro da nema sjevernog grada u kome nema nekoliko pogona za proizvodnju organskih sokova, kao i svih drugih poljoprivrednih proizvoda. Bilo je zanimljivo vidjeti toliko štandova prepunih svakavih specijaliteta iz domaće radinosti.

Jedan od poljoprivrednika iz beranskog sela Vinicka, Rajko Šćekić, ispričao je Monitoru da je tim poslom počeo da se bavi iz potrebe za preživljavanjem, ali da je vremenom to postala njegova velika opsesija i pravi mali biznis.

,,Sajam je samo prilika da se predstavimo građanima, da im kažemo da postojimo i gdje nas mogu potražiti. Osim u selu, mene stanovnici Berana svakoga dana mogu pronaći na zelenoj pijaci. Na mojoj tezgi je sve iz domaće prehrambene radinosti, od prerađenog povrća i voća, preko domaćih sokova, do domaćih rakija i suhomenstih proizvoda, i sve to isključivo na prirodnoj bazi”, kaže ovaj poljoprivredni proizvođač, i moglo bi se reći, individualni preduzetnik.

On objašnjava da je sada u taj posao uključena čitava porodica, i da je sve poprimilo mnogo veće razmjere, nego što je u početku mislio.

,,Od poljoprivrede i od sela, sasvim sigurno, može dobro da se živi. Samo treba ostati na selu i zavrnuti rukave. Ne čekati socijalu i druge državne pomoći. Sve se to lijepo može i u individulanoj proizvodnji”, priča Šćekić.

Porazno je za državu, ali ohrabrujuće za sjever, da se poljoprevdnici snalaze mnogo bolje nego državna birokratija, kojoj ni pet godina nije dovoljno da završi jedan objekat u Andrijevici. Ili započne drugi u Beranama.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo