Iako se često žalimo i kritikujemo institucije, postoje evo i primjeri kad one idu u korak sa vremenom i osluškuju potrebe građana. Ove se sedmice recimo istakao Zavod za zapošljavanje Crne Gore. Ukratko, nadležni u Zavodu su očito konačno priznali da što se tiče zapošljavanja u Crnoj Gori i nije neka perspektiva, pa su se okrenuli inostranim tržištima rada, prije svega njemačkom.
Početkom ove nedjelje pomoćnica direktora ZZZ Sanja Rabrenović obavijestila je javnost da ova institucija namjerava da u budućem periodu intenzivira postojeću saradnju sa javnim službama za zapošljavanje iz zemalja Evropske unije, i dodala da postoji značajno interesovanja građana Crne Gore za rad u Njemačkoj. Ona je kazala da će o najavljenoj saradnji javnost biti blagovremeno obaviještena.
I dok građanstvo, posebno nezaposleni, sa nestrpljenjem očekuju nove informacije o mogućnostima zapošljenja u Njemačkoj, čelnici Zavoda sanjare o drastičnom poboljšanju katastrofalne politike zapošljavanja u Crnoj Gori.
Ovonedjeljna informacija iz Zavoda glasi da je nezaposlenih građana 41.170, što je samo 0,6 odsto manje nego prethodne nedjelje, u procentima stopa nezaposlenih je pala sa prošlosedmičnih 17,84 na 17,74 odsto.
Samo možemo zamisliti što će se desiti kada se intenzivira saradnja sa prostranim tržištima rada EU, prije svega Njemačke, i kada stope nezaposlenosti počnu nedjeljno padati za par procenata. Koji će to statistički podvizi biti. Nije nemoguće da će se ispostaviti da imamo malo nezaposlenih, pa će Zavod posao u inostranstvu nalaziti i za zapošljene. Uostalom, to se već dešava u građevinarstvu – ponestaje radnika jer većina ide u Njamačku da radi za četiri puta veće dnevnice.
Čelnici Zavoda bi na ovaj način konačno mogli da riješe dosadašnje muke sa namještanjem statistike. U polugodišnjem izvještaju Zavoda navodi se da je broj nezaposlenih na kraju juna bio 42.737, što je za 3.356 manje nego u isto vrijeme protekle godine. Do ove pozitivne statistike se došlo, kako su Vijesti pisale, brisanjem nezaposlenih sa evidencije.
Direktor Zavoda Suljo Mustafić se nedavno pohvalio pozitivnim trendom i istakao smanjen broj fakultetski obrazovanih i mladih na evidenciji nezaposlenih. Naravno da nije objasnio da se do tih rezultata došlo tako što se po novim pravilima oni koji se u tačno određeno vrijeme ne jave Zavodu odmah brišu sa evidencije nezaposlenih, a statistika za visokoškolce i mlade je napredovala jer su iz evidencije izbrisani svi koji su na ,,stručnom usavršavanju”.
Novi stroži pravilnici i brisanje sa evidencije doveli su do fantastičnih rezultata – krajem 2016. među nezaposlenima u Crnjoj Gori bilo je 11.776 sa završenim fakultetom, ili četvrtina ukupnog broja nezaposlenih. Kreativna statistika čini čuda pa ih je za samo godinu i po šest hiljada manje na birou – samo 5.833. Toliki broj visokoškolaca nije našao posao, ali je važno da su isparili iz evidencije. Čisto da svojom diplomom s kojom ne mogu do posla ne kvare lidersku idilu države.
Kakve se sve statističke manipulacije otvaraju novom strategijom posredovanja za zapošljavanje u inostranstvu, sigurno nećemo biti na vrijeme obavješteni. Tek za sada iz Zavoda kažu da crnogorski građani posao u Njemačkoj mogu tražiti i naći na više načina – posredstvom Zavoda, ako postoji tražnja za konkretnim radnim mjestom, slanjem radne biografije njemačkom zavodu ili direktnim obraćanjem poslodavcu u Njemačkoj.
„Na našem sajtu se nalaze detaljna uputstva kako se građani mogu informisati o slobodnim radnim mjestima, ne samo u Njemačkoj, već i u drugim državama. Informacije se mogu dobiti i lično u Zavodu ili telefonskim putem”, navela je Rabrenovićeva.
,,Naša Vlada zapošljava naše građane u Njemačku! E ovo je vrhunac”, bio je jedan od komentara čitalaca na ovu vijest.
U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Zavoda su nam objasnili da oni u ,,cilju podrške legalnim radnim migracija i asistenciji državljanima Crne Gore prilikom nalaženja posla u inostranstvu”, sarađuje sa Federalnom agencijom za zapošljavanje SR Njemačke i institucijom u okviru ove agencije koja se bavi zapošljavanjem stranih radnika – Centralnom posredničkom kancelarijom za strane radnike i stručnjake iz inostranstva.
Načelnica Odsjeka za EURES i međunarodno posredovanje u zapošljavanju mr Gordana Vukčević objašnjava za Monitor da Zavod u ovim slučajevima ne radi direktno posredovanje kao što to radi u Crnoj Gori: ,,Uloga Zavoda prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama”.
Iz Zavoda ističu da su se uključili u ovaj posao da bi minimizirali nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi, kao i sprečavnje nelegalnih migracija. U tu svrhu su, kako kažu ,,radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći ukoliko razmišljaju o odlasku u inostranstvo”, uradili i vodič Kako se zaštiti prilikom zapošljavanja u inostranstvu? koji se nalazi na sajtu Zavoda.
Plemenito. Samo u prvoj polovini prošle godine u Njemačkoj je pokrenuto 65.755 postupaka protiv ilegalnih radnika. Do tih internih podataka njemačke carine, koja je zadužena za suzbijanje rada na crno, došao je list Velt, a pretpostavlja se da je broj neotkrivenih slučajeva višestruko veći. Kako piše Dojče vele među deset zemalja koje su glavni izvor radnika na crno nalaze se, osim Crne Gore, sve ostale zemlje iz balkanske čekaonice EU: Albanija, Srbija, Bosna, Makedonija, Kosovo. Pobrojane su još Ukrajina, Moldavija, Turska, Vijetnam i Gana. Najdublje crne rupe su građevinska branša, restorani i hoteli.
Do sada je Zavod u sklopu saradnje sa Federalnom agencijom za zapošljavanje SR Njemačke organizovao i dva Sajma legalnih radnih migracija u SR Njemačku.
,,Povezivanje crnogorskih građana i njemačkog tržišta rada nije u funkciji, niti se može iskorišćavati za odlazak u neku zemalju EU i pokušaj dobijanja nekih vrsta socijalnih pomoći. Takođe, ne postoji ‘laka zarada’ i ne može se očekivati da se za samo 15-ak godina života i rada u inostranstvu može obezbjediti lagodan život i egzistencija do kraja života”, naglašava Vukčević.
I sve su tako iz Zavoda detaljno obrazložili sem što nisu odgovorili na Monitorova pitanja da li Zavod ima neki finansijski podsticaj od njemačkih institucija, te nismo dobili komentar na kritike da je neobično da državni Zavod posreduje u zapošljavanju u inostranstvu, u zemlji koja se suočava sa sve većim odlivom kadrova.
U potrazi za perspektivom i nadom u bolji život cijeli region se prazni. Treba pohvaliti napore Zavoda da pomogne svojim građanima da se domognu blagostanja Zapada.
To je čista empatija, jer računice tu ne pomaže: podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj ukazuju da bogata Nemačka ima tek 11,3 svršena studenta medicine na 100.000 stanovnika, dok neuporedivo siromašnija Srbija ima – 17. Sve je više procjena, piše Dojče vele, da Njemačka ne rješava ovaj problem jer je procijenjeno da se tako više isplati. Država Njemačka za sedmogodišnje školovanje jednog doktora utroši oko 225.000 eura. Školovanje jednog doktora medicine u Crnoj Gori je dosta jeftinije pa država izdvoji oko 20.000 eura, dok stvaranje ljekara specijaliste državu košta oko 100.000 eura. E kada ljekar, bez ili uz posredstvo Zavoda, ode u na primjer u Njemačku to mi njih u startu, od naše sirotinje, čašćavamo. O tome što nas već sada muči nedostatak kadrova ne samo u zdravstvu, niko ozbiljno i ne razmišlja. Ili javnost nije obaviještena.
Ovom nezaustavljivom procesu koji crnim boji našu budućnost, na uštrb još većeg bogatstva razvijenih zemalja, brana može jedino biti naš mentalitet. Naime, prema istraživanju UNDP-a, skoro dvije trećine radno sposobnog stanovištva Crne Gore, ili 64 odsto, radije bi prihvatilo zaposlenje u javnom sektoru za mjesečna primanja od 450 eura, nego u privatnom za 750. Dok je državnog posla, veza, rođaka, kumova, partije imaće ko da ostane u ovoj zemlji da brani tekovine. Statističke.
Predrag NIKOLIĆ
HORIZONTI1 sedmica
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
SVIJET3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice