Aleksandar Bogdanović, gradonačelnik Cetinja pridružio se podugačkoj listi crnogorskih gradonačelnika protiv kojih su podnijete krivične prijave zbog zloupotrebe službenog položaja. Protiv Bogdanovića i ,,njegovih saradnika” krivičnu prijavu podnio je Cetinjanin Milorad Stanković krajem prošle godine, a osnovno cetinjsko tužilaštvo sada je pokrenulo saslušanja u tom predmetu, objavile su Vijesti.
Stanković je optužio gradonačelnika za zloupotrebu službenog položaja i nesavjesno poslovanje, navodeći kao dokaz izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o poslovanju cetinjske Opštine za 2013. godinu, u kom se između ostalog konstatuje da je Prijestonica u završnom računu utvrdila suficit od 1.802.000 eura, dok je revizijom utvrđen deficit od 920.000 eura. Stanković tvrdi da se radi o lažnom bilansu. Članovi porodice Milorada Stankovića uhapšeni su, tokom svečanog otvaranja gradske tržnice i pijace na Cetinju 13. novembra prošle godine. Oni tvrde da im je uzurpirana imovina na prostoru gdje se nalazi pijaca, da je nezakonito upisana na Prijestonicu.
Bogdanović se tako našao u povelikom društvu osumnjičenih gradonačelnika. Neki od njih čak dio radnog vremena već godinu provode u sudnici, poput budvanskog gradonačelnika Lazara Rađenovića.
Rađenović je uhapšen u martu 2014. godine po nalogu Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal, zbog sumnje da je kao potpredsjednik Opštine zadužen za finansije i član Komisije za javno nadmetanje tokom 2007. godine zloupotrijebio službeni položaj i oštetio gradsku kasu za dva miliona eura.
Radi se o aferi Košljun, optužbama budvanskih čelnika za koruptivnu i unaprijed dogovorenu kupoprodaju opštinskog zemljišta na brdu Košljun.
Uz Rađenovića tada je uhapšen i Aleksandar Tičić, savjetnik premijera Mila Đukanovića, bivši gradski menadžer, a u vrijeme sporne prodaje predsjednik Komisije za javno nadmetanje. Uhapšena je i Jelica Petričević, bivša direktorica Prve banke.
Kada je pušten iz pritvora, Rađenovića je dočekala torta i zabava koju su mu priredili službenici Opštine.
Obaveze na sudu još ima i bivši budvanski gradonačelnik Rajko Kuljača. Njemu i akterima afere Zavala, bivšoj lokalnoj vlasti, među kojima je i brat visokog DPS funkcionera Svetozara Marovića, Dragan, još se sudi pred crnogorskim sudovima. Kuljača i Marović uhapšeni su 2010. godine zbog optužbi da su oštetili budžet Budve za više od 820 hiljada eura vezano za nelegalnu gradnju na Zavali. Proveli su više mjeseci u pritvoru. Kuljača je dva puta bio osuđen na pet, a Marović na četiri godine zatvora, ali je Apelacioni sud dva puta ukidao osuđujuće presude Višeg suda u Podgorici.
I dok je ranija garnitura budvanske vlasti smijenjena nakon afere, aktuelna praktikuje vlast kao da se ništa ne dešava. A premijeru ne pada na pamet da promijeni savjetnika. Veze s premijerom svakako mogu biti od koristi kad je primjena pravde u pitanju.
Ostavka funkcionera zbog teških optužbi u Crnoj Gori nije praksa. Krivične prijave i tužilačke istrage dođu im više kao garancija za dalje napredovanje u sistemu u kom Šef bira samo saradnike koje može da apsolutno kontroliše, bespogovorno. U tom smislu, ima li šta efikasnije od krivičnih istraga i prijava koje se na njegov mig uvijek mogu aktivirati.
Miomir Mugoša, gradonačelnik šampion u broju krivičnih prijava i istraga tako je recimo nagrađen ambasadorskim mjestom u Sloveniji. Bivši gradonačelnik Podgorice ima podugačku listu zloupotreba za koje je bio sumnjičen: od afera u zdravstvu, preko nezakonitog oslobađanja poreza podgoričke kompanije Carine u iznosu od čak dva miliona eura, do optužbi da je kupcu KAP-a nezakonito poklonio zemljište vrijedno 26 miliona eura. Na sudu je završio jedino nakon fizičkog napada na urednika Vijesti Mihaila Jovovića i fotoreportera te novine Borisa Pejovića. Kažnjen je prekršajno sa 400 eura. Mediji su spekulisali da bi Mugoša mogao biti jedna od ,,krupnih riba” servirana za poglavlja 23. i 24. Umjesto toga završio je u Ljubljani.
Lista depees gradonačelnika kandidata za poglavlja 23, 24, poduža je. Neki od njih su – bivši gradonačelnik Bara Žarko Pavićević, bivši gradonačelnik Pljevalja Filip Vuković, bivši gradonačelnik Nikšića Nebojša Radojičić…
Pavićević je ,,pod istragama” godinama. Evropski eksperti su svojevremno tražili od tužilaštva da im dostavi podatke o tome šta je urađeno sa istragom protiv Pavićevića zbog ,,organizovanja kriminalne strukture u upravljanju opštinskim zemljištem, razvojnom planiranju i izgradnji i javnim nabavkama”. Tada su se raspitivali i za Mugošu.
U maju ove godine objavljeno je da se vodi istraga protiv Filipa Vukovića jer je Opština Pljevlja od 2007. godine potrošila 3,4 miliona eura za rekonstrukciju Doma kulture, a radovi nijesu završeni ni nakon osam godina. Krivičnu prijavu podnijela je NVO MANS. U međuvremenu od obećanja predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da će Vuković krivično odgovarati zbog izjave da su ,,Šarići korektni momci” i da ne bi rekao gdje se skrivaju ni da zna gdje su, bilo je – ništa.
Bivšem gradonačelniku Nikšića Nebojši Radojičiću sudi se pred nikšićkim sudom jer je po tvrdnjama tužilaštva počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, tako što je od kraja 2008. godine i tokom naredne dvije godine kršio Zakon o javnim nabavkama. Radojičić je tvrdio na sudu da je njegova greška samo ,,jer se nije pokrio papirima”.
NVO TAA podnijela je krivičnu prijavu protiv bivšeg gradonačelnika Tivta Dragana Kankaraša u maju ove godine zbog ,,nesavjesnog rada u službi i drugih krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti”. Terete ga da je prije više godina protivzakonitim obračunom i naplatom naknade za komunalije za objekat Regent u Portu Montenegro, oštetio budžet Opštine Tivat za više od milion eura. Kankaraš je u međuvremenu takođe završio u diplomatiji.
Tužilaštvo je teretilo i bivšeg gradonačelnika Ulcinja Gzima Hajdinagu da je prekoračenjem službenih ovlašćenja pribavio korist brojnim investitorima, uključujući i Nasera Keljmendija sa kojima je sklapao ugovore o avansnoj uplati dijela komunalija za objekte na lokacijama za koje nijesu postojali planski dokumenti. Nagodili sa njim.
Nova opoziciona beranska vlast bivšeg gradonačelnika Vuku Golubovića iz DPS i njegove saradnike tereti za „zluopotrebu službenog položaja” i „nesavjesan rad u službi “, a dokumentaciju koju su zatekli u opštini dostavili su tužilaštvu. Golubović je demantovao sve navode tužbe.
Na krivične prijave nijesu imuni ni opozicioni gradonačelnici, pa je za zloupotrebu službenog položaja policija sumnjičila i bivšeg gradonačelnika Herceg Novog Dejana Mandića, da je dozvolio M.S. iz Herceg Novog da otkupi dio zemljišta u naselju Topla, iako je zemljište bilo kategorisano kao javni put.
Tako, redom.
Stvar je gotovo identična i kada su u pitanju državni vlastodršci. Skoro da nema aktuelnog ministra protiv kog nije podnesena krivična prijava, uključujući i premijera Đukanovića, a protiv nekih se godinama vode istrage. Razlika je samo što kako se hijerarhija približava vrhu, istraga je manje, a sudskih procesa – nema.
Među rekorderima po broju krivičnih prijava je ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović. Prijave protiv Gvozdenovića pokretao je MANS, optužujući ga da je zloupotrijebio položaj u brojnim procesima izdavanja građevinskih dozvola, u vrijeme kada je bio ministar uređenja prostora.
MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Gvozdenovića i u slučaju Zavala, u kom su procesuirani budvanski funkcioneri. MANS je tvrdio da taj koruptivni posao ne bi mogao biti realizovan bez Gvozdenovića, ali ni Svetozara Marovića. MANS je od tužilaštva tražio da ispita sve pojedinosti ,,u vezi sa formalnom i neformalnom komunikacijom koju je Gvozdenović moguće imao s braćom Šarić, zbog dozvola izdatih njihovim kompanijama u Crnoj Gori”. Vlada je Gvozdenovića oslobodila optužbi i prije istrage, javno ustvrdivši da nije komunicirao sa Šarićima.
Gvozdenović je za Monitor kazao da nijedna od tih i drugih prijava koje je protiv njega podnio MANS ,,nije dovela do pokretanja krivičnog postupka, što govori o njihovoj potpunoj neutemeljenosti”.
A možda govori i o tužilaštvu.
Gvozdenoviću je prigovarano da, između ostalog, nije izašao čistih ruku iz privatizacije KAP-a, Rudnika mrkog uglja u Beranama, davanja u zakup hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i građevinskih dozvola za stambeno -poslovne zgrade u Podgorici.
Vlasnici više od jedne krivičnih prijava su i ministar finansija Radoje Žugić i ministar ekonomije Vladimir Kavarić.
MANS je 2012. protiv Žugića, kao i protiv tadašnjeg ministra finansija Igora Lukšića i premijera Đukanovića, podnio krivičnu prijavu zbog izdavanja kredita Prvoj banci u iznosu od 44 miliona eura.. MANS je teretio Lukšića da je pri tom omogućio lažno prikazivanje da je Prva banka izmirila prvu ratu odobrenog kredita od 11 miliona eura. Lukšić je nakon afere postao premijer, a Žugić napredovao u guvernera Centralne banke.
MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Žugića i zbog posla sa autoputem, kao i protiv aktuelnog ministra saobraćaj Ivana Brajovića. Po njima su Brajović i Žugić, prilikom zaključenja tog aranžmana na protivustavan način i uz tešku zloupotrebu službenog položaja doveli Crnu Goru u položaj potčinjenosti i zavisnosti prema Kini.
MANS je Žugića prijavio i zbog planiranja budžetskih sredstava za prošlu godinu. Prijava je podnesena ,,zbog teške zloupotrebe službenog položaja prilikom planiranja budžetskih izdataka kojima se oko 10 miliona eura iz državne kase potpuno nezakonito izdvaja za nove subvencije Kombinatu aluminijuma Podgorica”.
NVO Green Home i MANS podnijele su svojevremeno krivičnu prijavu protiv Kavarića zbog kršenja zakona prilikom sprovođenja procedure za izradu dva ključna dokumenta za razvoj energetike u zemlji – Nacrta Strategije razvoja energetike i Strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Organizacije su tvrdile da je ministar omogućio da oba dokumenta izrade firme iz konzorcijuma COWI, čime je grubo prekšen Zakon o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu
MANS je protiv Kavarića i predsjednika Komisije za kontrolu državne pomo-ći Veselina Bajčete, podnio prijavu za grubu zloupotrebu službenog položaja i kršenje više zakona u sprovođenju programa razvoja klastera, ,,za koji postoji osnovana sumnja da je korišćen i u izbornim periodima”.
Ista NVO podnijela je prijavu protiv Kavarića i zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom projektovanja bilansa električne energije za 2014. godinu. Iz te NVO tvrdili su da je bilans projektovan na štetu potrošača, a u korist ener-getskih kompanija. Kavarić se Đukanovića, Gvozdenovića, Žugića, Vujicu Lazovića, Branka Vujovića, Milorada Katnića, našao i među onima koje je tada potpredsjednik Skupštine Branko Radulović nabrojao kao odgovorne za milijarde štete nanijete KAP-u.
I Lazović ima više krivičnih prijava. MANS je podnio prijavu protiv njega i zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u postupku odabira najpovoljnijeg ponuđača na tenderu za valorizaciju lokaliteta Valdanos pored Ulcinja.
Krivična prijava podnijeta je i protiv ministra policije Raška Konjevića. MANS je protiv njega podnio prijavu ,,jer nije preduzeo sve službene radnje u otklanjanju neregularnosti u biračkom spisku za predsjedničke izbore”.Konjević je uzvratio kontratužbom.
Rijetka od odbačenih prijava je ona koju je tužilaštvo prošle godine odbacilo protiv ministra pravde Duška Markovića. Protiv njega je prijavu podnio zamjenik urednika Dana Nikola Marković, a nakon televizijske izjave ministra rekao da je prije likvidacije Duška Jovanovića znao za prijetnje koje je Jovanović dobijao. U to vrijeme Marković je bio šef Službe državne bezbjednosti. Urednik Dana u prijavi je teretio ministra da je Marković počinio krivično djelo pomoć izvršiocu poslije izvršenog krivičnog djela. U vrijeme ubistva Duško Marković bio je šef SDB-a.
I kad je lakše utvrditi odgovornost, ministri ostaju na svojim funkcijama, i uglavnom ne odgovaraju za nezakonitosti i malverzacije.
I pored ozbiljnih dokaza da je ministarka Sanja Vlahović plagirala naučni rad, ona nije odgovarala za plagijat, niti podnijela ostavku. Saslušavana je u tužilaštvu po krivičnoj prijavi Centra za građansko obrazovanje (CGO). Isti slučaj sa Suadom Numanovićem i mijenjajem tablica na službenom automobile.
I kada se rijetko desi da podnesu ostavku, ministri završe za kaznu u kabinetu premijera ili predsjednika države, kao što je slučaj sa bivšim ministrom zdravlja Miodragom Radunovićem, nakon slučaja smrti inficiranih beba u bjelopoljskom porodilištu. Sudi se samo nižim u hijerarhiji.
Najteža krivična djela i najskuplje finansijske malverzacije rezervisane su za radne biografiji ljudi iz samog vrha vlasti.
Tužilaštvo tako još ispituje tajni račun supruge Svetozara Marovića u švajcarskoj banci HSBC sa 3,8 miliona eura.
Đukanoviću se osim afere Telekom, teške preko sedam miliona eura, a čija istraga traje deceniju, te sumnjivih privatizacionih ugovora i izdavanja garancija vrijednih milijarde, pripisuje i odgovornost za deportacije bosanskih izbjeglica, zločin koji ne zastarijeva. Za taj zločin krivičnu prijavu protiv premijera podnijeli su Milan Popović, profesor Pravnog fakulteta UCG, Esad Kočan, urednik Monitora i Koča Pavlović , poslanik PzP. Ništa.
Jasno je – što si bliži vrhu hijerarhije, to si dalje od eventualnog sudskog procesa. Osim ako Šef ne odluči da te ne pogodi selektivna pravda za uljepšavanje briselske statistike. To je ono što vlastodršce drži skupa.
U praksi to izgleda ovako: Rađenović poziva šefa budvanskog DPS-a Bora Lazovića i obavještava ga da su policajci došli da ga uhapse. ,,Samo da ti rečem – milicija je došla po mene”, kaže.
,,Je li? A, hoće li i po mene doći, hoće? “, odgovora Lazović.
,,Neće, biće sve u redu. Drži se. Ljubim te”, odgovara uhapšeni gradonačelnik.
Zato se drže skupa kandidati za vjekove robije.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
DRUŠTVO2 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice