Povežite se sa nama

FOKUS

POSLIJE KUMANOVA: Podrhtavanje Balkana

Objavljeno prije

na

Proteklih deset godina značilo je za Makedoniju trnovit put od uzornog kandidata za prijem u Evropsku uniju i Sjevernoatlantski savez (NATO) do ,,najlabilnije” države na jugoistoku kontinenta i krizno žarište. Sukob u Kumanovu proteklog vikenda gurnuo je Makedoniju u tešku krizu.

Sukobi su počeli tokom policijske racije u jednoj četvrti Kumanova nastanjenoj uglavnom albanskim stanovništvom. Na policajce je pucano iz snajpera, bacača granata i automatskog oružja. Poginula su osmorica pripadnika MUP-a i najmanje 14 članova terorističke grupe koja je došla iz ,,jedne susjedne države.” Blizu 40 policajaca je ranjeno.

Nasilje u Kumanovu prijeti da dodatno pogorša napetu političku situaciju u dvomilionskoj državi. Vlada Makedonije je u krizi. Premijer Nikola Gruevski je mjesecima pod pritiskom. Opozicija ga optužuje za korupciju i kriminal i to potkrjepljuje tajnim snimcima. Vlada je navodno ilegalno prisluškivala oko 20.000 građana. Protekle sedmice su tokom više dana održavane demonstracije protiv Gruevskog, u Skoplju i drugim gradovima. Policija je upotrebljavala silu kako bi rastjerala demonstrante.

Gruevski je u utorak smijenio ministarku unutrašnjih poslova Gordanu Jankulosku i ministra saobraćaja i komunikacija Mileta Janakievskog. Istovremeno, ostavku je podnio direktor Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove Sašo Mijalkov.

U makedonskoj javnosti su u opticaju razna nagađanja oko događaja u Kumanovu. Po jednima je to bila akcija kriminalaca koji su htjeli da osiguraju put za svoj šverc.

Po drugima, u pitanju je međunarodna zavjera kako bi bili osujećeni planovi o izgradnji ruskog gasovoda iz Turske preko Grčke, Makedonije, Srbije i Mađarske u centralnu Evropu. Makedonija je, navodno, izabrana kao najslabija karika u lancu. Treći su uvjereni da iza svega stoji makedonska vlada koja želi da skrene pažnju sa optužbi kojima je izložena zbog korupcije i zloupotrebe vlasti. Oglasila se Oslobodilačka narodna armija (ONA), za koju su albanski političari u Makedoniji dosad tvrdili da više ne postoji, i preuzela odgovornost za napade na policiju u Kumanovu.

Ugledni švajcarski dnevnik Noje Cirher cajtung (NZZ), prenosi sumnje ,,mnogih posmatrača”u zvaničnu verziju događaja. Taktika naoružanih je veoma čudna. UČK obično zauzima sela u nepristupačnom zaleđu. Zatim se sklanja odatle da bi na kraju iskoristila civilne žrtve u propagandne svrhe. Povlačenje iz opkoljene gradske četvrti je nemoguće, a UČK nikada nije izvodila samoubilačke misije. Mnogi u Makedoniji smatraju da je u Kumanovu insceniran međuetnički sukob. „Tajna služba, na čijem čelu se nalazi jedan rođak premijera Gruevskog, u stanju je da učini tako nešto. A i u regionu ne nedostaje mladih ljudi koji se na to mogu podstaći sa nešto novca […] Vlada premijera Gruevskog je priterana leđima uza zid… U Skoplju su se formirali protesti koji su prvi put u istoriji ove zemlje multietnički”, piše NZZ.

Postojala su upozorenja da će krug oko premijera Gruevskog, kojem pripada i njegov koalicioni partner Ali Ahmet,i lider Ujedinjene stranke za integracije, prije velikih demonstracija opozicije zakazanih za 17. maj, pokušati da iscenira međuetnički konflikt kao posljednje sredstvo za skretanje pažnje sa najtežih slučajeva zloupotrebe vlasti. Iznenađujuće su razmjere incidenta.

Svakodnevne demonstracije hiljada građana, prijetile su da kanališu veliko nezadovoljstvo osiromašenog naroda i omladine bez perspektive. Još je važnije da su Makedonci, Albanci i Srbi demonstrirali zajedno. Zajedno smo jači, uzvikivali su ljudi na protestima, pokazujući uvezane nacionalne zastave – makedonsku, albansku i srpsku.

U Makedoniji se dešava erupcija nezadovoljstva nakon što opozicija još od početka februara objavljuje prisluškivane razgovore, koji ukazuju na ponašanje vlasti, kazala je Ana Petruševa iz BIRN. Po Petruševoj nezadovoljstvo se povećava godinama oko toga šta se sve dešava na izborima, oko selektivne vladavine prava, oko potpuno partijskog upošljavanja u javnoj administraciji, kontrole nad medijima…

U makedonskoj javnosti smatraju da su međunarodna zajednica i političari morali mnogo ranije da posvete pažnju razvoju događaja u toj zemlji. Situacija u Makedoniji se zaoštravala u dubokoj sjenci krize u Ukrajini i finansijske krize u evrozoni.

Mediji u Nemačkoj prenose kako vlada velika zabrinutost, ali i razočaranje zbog dešavanja u Makedoniji, a način na koji vlada postupa u krizi ne nailazi ni na kakvo razumjevanje. Dešavanja u Kumanovu su uvećala strahove da bi „stvari mogle da izmaknu kontroli i dovedu do građanskog rata”,, izjavio je Franc-Lotar Altman, ekspert za balkanski region i član Društva za saradnju sa Jugoistočnom Evropom fondacije Bertelsman.

Njemačka ambasadorka u Makedoniji Kristine Althauzer nedavno je kritikovala vladu i izjavila da očekuje ostavke. Dnevnik Tagescajtung piše da u Briselu više ne žele da prime makedonskog premijera Nikolu Gruevskog.

Nedavno je na tri internet-portala njemačke štampe objavljen tekst novinara Norberta Mapes-Nidika o Makedoniji koja se, kako je u naslovu rečeno, nalazi – na putu ka diktaturi.„Stanje u Makedoniji, zemlji koja želi u EU, slično je onom u Bjelorusiji ili Egiptu. Pravosuđe je potčinjeno vladajućim političarima, a na listi slobode medija Makedonija je iza država kao što su Kongo ili Tadžikistan”, pisao je ovaj novinar. I podsjetio: „Već šestu godinu uzastopno, Komisija EU preporučuje da se sa tom zemljom započnu pregovori o pristupu – na šta Grčka svaki put stavlja veto zbog spora oko imena makedonske države.”

Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer, posjetio je početkom maja više zemalja regiona. Kako je prenijela agencija Rojters, tom prilikom izražena je zabrinutost zbog situacije u regionu, i posebno ukazano na dvije zemlje: Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu.

Ambasadori zapadnih zemalja u Skoplju su se poslije borbi u Kumanovu sastali sa čelnicima vladajuće koalicije i sa predsjednikom opozicione Socijaldemokratske stranke Makedonije (SDSM) Zoranom Zaevim, i oštro kritikovali ponašanje vlasti u aferama o kojima je opozicija izvijestila javnost. Poslije susreta sa premijerom Gruevskim, naglasili su da će kontinuirani neuspjeh da se pokaže posvećenost konkretnim akcijama, narušiti put Makedonije ka EU i NATO.

Potpredsjednik Evropskog parlamenta Aleksandar Graf Lambsdorf pozvao je u utorak premijera Makedonije da podnese ostavku kako bi doprinio smirivanju situacije. Isto je učinio i premijer Bugarske Boris Borisov. ,,Tako se vraća povjerenje”, izjavio je naglašavajući da je za vrijeme svog prvog mandata podnio ostavku zbog protesta građana.

Altman ocjenjuje da EU nema dovoljno jake instrumenta uz pomoć kojih bi mogla da djeluje. „Zaista sam zabrinut zbog negativnog razvoja situacije u Bosni (prije svega u Republici Srpskoj), ali i u Makedoniji. Pri tom smatram da je EU nemoćna i da se nešto više od verbalnih apela od nje i ne može očekivati. Jedini instrument koji Evropskoj uniji stoji na raspolaganju jeste perspektiva o članstvu, a to je, u oba slučaja, slaba alatka.”

U Makedoniji se prepliću poznate velikodržavne ambicije komšija, i geostrateški interesi moćnih. Šta god da stoji iza tragedije u Kumanovu, jasno je: ne treba potcijeniti potencijal albanskog nacionalizma u toj zemlji, ali ni podesnost Albanaca, da budu izgovor za ujedinjavanje nacionalističkih potencijala ostalih aspiranata na makedonsku teritoriju.

Makedoniji prijeti naredna kriza. Očekuje se da se zbog nasilja u Kumanovu opoziciji 17. maja pridruže i mnogi Albanci. Posmatrači misle da bi to moglo da dovede do nove destabilizacije prilika, a neki strahuju i od građanskog rata. Požar se ovdje ne lokalizuje lako. Balkan opet podrhtava.

Susret Vučić – Rama

Usred velike napetosti u regionu poslije oružanih sukoba u Kumanovu, objavljeno je da će premijer Srbije Aleksandar Vučić otputovati 27. maja u Tiranu u zvaničnu posjetu Albaniji. To će biti prva takva posjeta srpskog zvaničnika na najvišem nivou ikad.

Domaćin Vučiću biće premijer Albanije Edi Rama, koji je 10. novembra 2014. boravio u Beogradu u prvoj zvaničnoj posjeti najvišeg albanskog zvaničnika u posljednjih 68 godina.

Premijer Rama je otkazao zvaničnu posjetu Makedoniji koja je bila predviđena za 14. maj, javili su prištinski mediji. Takođe će biti odložena zajednička sjednica vlada Kosova i Makedonije, zakazana za ovaj mjesec.

,,Ukoliko je za šest ili sedam mjeseci ispravljeno ono što je cijeli prošli vijek propušteno, to je velika stvar, ne samo u albansko-srpskim odnosima, već i za cio region”, istakao je Škeljzen Malići, savjetnik premijera Albanije Edija Rame. Po Malićiju, poznatom intelektualcu iz Prištine, premijeri Rama i Vučić ,,trasiraju važnu prekretnicu na putanju koja će biti osovina mira i stabilnosti u regionu.”

Udruženi neprijatelji slobode

Nikola Gruevski nije, prema medijima na njemačkom jeziku, jedini balkanski lider koji okreće leđa demokratiji. I drugi lideri balkanskih država formalno podržavaju demokratiju, ali je svojim djelovanjem podrivaju, prenose ti mediji. Prepoznatljiva je šema djelovanja koja se zasniva na difamiranju političkih protivnika i nezavisnih medija, i slavljenju poteza vlade, pisao je NZZ.

NZZ postavlja i pitanje kako ljudi poput Aleksandra Vučića u Srbiji, Nikole Gruevskog u Makedoniji, Milorada Dodika u RS ili Mila Đukanovića u Crnoj Gori pobjeđuju na izborima? Odgovor je jednostavan: glasovi se kupuju. Zbog krize je 50 ili 100 eura danas vrednije nego prije nekoliko godina. Postoji direktna veza između radnih mjesta i podrške vladajućoj stranci. Za dobijanje posla u javnim preduzećima u državama bivše Jugoslavije, danas je važnije biti član partije nego što je to bilo u doba komunizma, naveo je NZZ.

Autor članka u NZZ primijetio je kako se partije programski i ideološki jedva razlikuju pa se od Sarajeva do Beograda može čuti – svi su isti. ,,Stoga izgleda racionalno glasati za one koji vama lično donose makar i malu prednost. Iza nacionalističko-populističke fasade stoji klijentelistička mreža uz čiju pomoć stranke osiguravaju svoju vlast.”

Po NZZ, takvo stanje odgovara državama i strankama unutar Evropske unije (EU) koje su protiv proširenja. ,,Postoji simbioza između protivnika proširenja i autoritarnih političara Balkana”, zaključeno je u listu iz Švajcarske.

EU mora da pošalje jasnu poruku čitavom regionu da je nedemokratsko ponašanje nedopustivo, ocijenio je Florijan Biber, politikolog i profesor na univerzitetu Karl Francens u Gracu, Austrija. ,,Smatram da je riječ o autoritarnom obrascu: konstantna kampanja, kontrola medija, apsurdni ‘spomenici”. Biber koji rukovodi Centrom za jugoistočne studije na univerzitetu u Gracu, smatra da postoje slične situacije u Srbiji, Mađarskoj, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Turskoj…. ,,Vlade tih drugih zemalja, balansiraju između represije i sopstvenih tvrdnji da su proevropske i demokratske.”

Povodom zbivanja u Kumanovu, advance.hr podsjeća da je Makedonija danas jedna od najsiromašnijih zemalja Europe. Nezaposlenost se kreće oko 30 odsto. a isti toliki postotak ljudi živi ispod granice siromaštva; 20 odsto živi ispod apsolutne razine siromaštva, dok sedam odsto populacije ne može u sebe unijeti niti minimalnu dnevnu količinu kalorija – gladuju.

Klasne razlike u Makedoniji, navodi advance. hr postaju sve ekstremnije, iz godine u godinu. Makedonija ima najveći jaz između bogatih i siromašnih u Evropi. 20 odsto najbogatijih ima ukupno 42 odsto raspoloživih sredstava, dok najsiromašnijih 20 odsto u Makedoniji raspolaže sa svega pet odsto sredstava. Kriminal je takođe visok, naročito krijumčarenje preko Grčke i Bugarske na čemu su se obogatili lokalni moćnici.

Advance.hr podsjeća da je Gruevski bio neko vrijeme ,,dobar”… On se 2007. godine u Tirani susreće s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushem i tadašnjim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom. Da, dvojica su bila u dobrim odnosima, kako međusobno, tako i sa SAD-om.

Gruevski 2010. dolazi na megalomansku ideju, pokreće grandiozan projekt pod nazivom Skoplje 2014. Cilj je bio renovirati glavni grad (do 2014.) po uzoru na političku ideologiju vladajuće stranke VMRO-DPMNE. Počela je masovna izgradnja muzeja, spomenika, novih vladinih zgrada… Projekt je, navodi, predviđao izgradnju ukupno 20 novih zgrada i preko 40 spomenika. ,,Potrošeni su milijuni eura za ovaj nacionalistički i historicistički kič u zemlji gdje siromaštvo može svaki trenutak buknuti u socijalne nemire.”

Sumirajmo: ogromne socijalne razlike u državi , progon neistomišljenika, uzurpacija sudstva, manipulacije žrtvama, kontrola medija… Dugo, miljenik Zapada. Ako se zanemare neki lokalni predznaci i koloriti neko bi mogao pomisliti da je Nikola Gruevski pseudonim Mila Đukanovića.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo