Povežite se sa nama

MONITORING

KAŽNJAVANJE PEDOFILA: Presude kao vrijeđanje žrtvi

Objavljeno prije

na

Protekle sedmice je objavljeno da je Kadrija Rizvanović iz Berana, star 46 godina, osuđen na godinu dana zatvora jer je počinio krivično djelo, nedozvoljene polne radnje na štetu desetogodišenje djevojčice iz Rožaja.

U presudi Osnovnog suda u Rožajama napisano je da je Rizvanović, 18. juna ove godine, sreo desetogodišnjakinju sa čijim roditeljima se od ranije poznavao i odveo je na kej pored Ibra, gdje je nad njom izvršio nedozvoljene polne radnje. Potom je odveo na Zelenu pijacu, gdje je na jednoj od tezgi ponovo uradio isto. Rizvanovića je na tom mjestu zatekla Rožajka koja ga je fotografisala i prijavila policiji.

Rizvanović je potom pustio djevojčicu da se vrati svojim roditeljima uz prijetnju da će je, ukoliko se bude požalila roditeljima ubiti.

Policija je dan kasnije okrivljenog zatekla u društvu djevojčice na gradskom trgu, privela ga i podnijela kriviču prijavu protiv njega.

U gotovo svim crnogorskim medijima objavljeni su tekstovi o tome kako su kazne prema pedofilima preblage i kako nešto treba mijenjati.

,,Posljednji slučaj obljube čija je žrtva 13 godišnja djevojčica ponovo je pokrenuo pitanje zašto crnogorski sudovi obljubnicima, ali i silovateljima maloljetnih osoba relativno često određuju blage kazne.

I u pomenutom slučaju počinilac je pravosnažno osuđen na tri godine, iako je maksimalna zaprijećena kazna za nedjelo koje je počinio deset godina zatvora. Danilovgradski slučaj bio je povod da advokati, predstavnici NVO i roditelji ponovo od države zatraže strože kazne za seksualno nasilje nad maloljetnim osobama”, objavio je Radio Slobodna Evropa. Godina je bila 2012. Minimum šest godina – ista meta, isto odstojanje.

Koliko još djevojčica?

U Crnoj Gori nema objedinjenih zvaničnih podataka o tome koliko ima djece žrtava seksualnog nasilja. Mediji uglavnom koriste podatak da ih je u posljednjih desetak godina bilo oko dvije stotine. Nema ni registra pedofila.

U izvještaju državnog tužilaštva za prošlu godinu piše: ,,Smanjen je broj prijavljenih lica zbog krivičnih djela protiv polne slobode za 3,84% ( u 2016. godini protiv 26 lica, u 2015.godini protiv 28 lica, a u 2014.godini protiv 31 lica). Po pojedinim krivičnim djelima i prijavljenim licima, zbog krivičnog djela silovanje prijavljeno je 12 lica (u 2016. godini protiv 5 lica, u 2015.godini 6 lica, a u 2014.godini 7 lica), zbog krivičnog djela obljuba nad nemoćnim licem nije bilo prijavljenih lica (u 2016. godini 1 lice, u 2015.godini 2 lica, a u 2014.godini 2 lica), obljuba sa djetetom 1 lice (u 2016. godini protiv 1 lica, u 2015.godini 1 lice, a u 2014.godini 3 lica), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje 7 lica (u 2016. godini 12 lica, u 2015.godini 8 lica, a u 2014.godini 8 lica), zbog krivičnog djela posredovanje u vršenju prostitucije 1 lice (u 2016. godini 4 lica, u 2015.godini 10 lica, a u 2014.godini 9 lica)”.

Citat, odnosno kvalitet podataka u njemu, dosta govori o instituciji koja ih je prikupila, obradila i prikazala crnogorskom parlamentu koji je, dakako, Izvještaj usvojio.

,,Udruženje Roditelji već neko vrijeme zagovara promjene u ovoj oblasti, a vjerujemo da ćemo uskoro imati konkretne rezultate. Upravo zbog ovakvih presuda smo sa još nekoliko nevladinih organizacija, među kojima su Centar za prava djeteta, Građanska alijansa, Centar za ženska prava, Forum MNE, Mladi Romi tražili izmjene Krivičnog zakona i povećanje minimalne kazne za ova djela Nakon toga smo se sastajali i sa predstavnicima Vrhovnog suda, Tužilaštva, potpredsjednikom Vlade i ministrom pravde Zoranom Pažinom”, kaže za Monitor Kristina Mihailović, izvršna direktorica Udruženja Roditelji. Po njenim riječima u septembru će biti održan veliki sastanak na kojem će biti definisane potrebne promjene.

Primjećuje i da sve skupa ,,jeste proces” ali da je važno da će uskoro biti i konkretnih rezultata: ,,Dakle, promijeniti Krivični zakon, tako što će se pooštriti kazne, ograničiti olakšavajuće okolnosti za počinioce, napraviti registar kako bi se onemogućilo tim osobama koje su osuđivane da dolaze u kontakt sa djecom, obezbijediti podršku žrtvama koje sada nema, a potrebna je. Takođe, potrebno je i baviti se osuđenima za ta djela kako bi bilo što manje povratnika. Iako se iz ugla roditelja teško može razmišljati da tim osobama treba pomoći, ipak je to potrebno prvenstveno, opet zbog djece – i terapeutski rad sa njima i kasnije njihov nadzor”.

Iz Udruženja Roditelji podsjećaju da u vezi sa ovom temom Crna Gora ima i obaveze i preporuke preporuke koje su nam uputile instutucije poput Savjeta Evrope, kao i one definisane konvencijama poput Lanzarot odnosno Istanbulske konvencije.

Crna Gora je među zemljama kojima je Savjet Evrope preporučio da preciznije definišu krivična djela u vezi sa seksualnim zlostavljanjem djece, ali i da pooštre kontrolu zapošljavanja kandidata u onim profesijama koje direktno rade sa djecom.

Komitet Savjeta Evrope koji prati primjenu Konvencije iz Lanzarota podsjeća da ona propisuje obavezu države da osigura medicinsku procjenu kandidata za posao u državnoj upravi, a posebno onih profesija koje uključuju redovne kontakte s djecom kako bi se osiguralo da nijesu osuđivani za djela seksualnog iskorištavanja ili seksualnog zlostavljanja djece.

Svakako je važno provjeriti kandidate koji treba da rade sa djecom, ali bezbroj je prilika koje pedofili mogu iskoristiti. Malo ko bi očekivao da opasnost za dijete može da se krije u – krečenju kuće.

Podgoričanin Slobodan Žujović 2016. je osuđen na deset meseci zbog sumnje da je u avgustu pokušao da obljubi 12-godišnju devojčicu. Žujović je kao moler radio u kući njenih roditelja.

Devojčica je roditeljima ispričala da je Žujović ugurao u kupatilo, zaključao vrata, dodirivao je i ljubio po tijelu. To je uradio i sjutradan. Tad je ispričala majci.

Kako bi bilo dobro kad bi se ta 24 sata, između prvog i drugog napastvovanja, i sve ono što se tada zbivalo u malenoj glavi djevojčice, moglo usaditi direktno u glave nadležnih ministara, premijera, predsjednika i poslanika. Možda bi onda shvatili da im ne trebaju godine da barem izmijene zakon i uljude podatke o onima koji su počinili i koji će, slažu se stručnjaci, najvjerovatnije ponoviti zločin nad najnedužnijima. Znamo kako, kad njima zatreba – zakoni mogu da se stvore i za dva-tri dana.

Krivični zakonik u Crnoj Gori propisuje da će ,,ko izvrši obljubu ili sa njom izjednačen čin sa djetetom”, biti kažnjen zatvorom od tri do dvanaest godina. Za krivično djelo ,,nedozvoljene polne radnje” zaprijećena je novčana kazna ili zatvor do dvije godine. U jednom od članova koji propisuje kazne za silovanje piše da će se učinilac kazniti zatvorom od pet do petnaest godina ako je usljed silovanja ,,nastupila teška tjelesna povreda lica prema kojem je djelo izvršeno ili ako je djelo izvršeno od strane više lica ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način ili prema maloljetniku ili je djelo imalo za posljedicu trudnoću”.

I laicima je jasno da zakon propisuje i stroge kazne, samo ih sudovi ne dosuđuju. Opredjeljuju se najčešće za minimalne kazne, uvažavaju različite olakšavajuće okolnosti, pozivaju na to da optuženi nije ranije kažnjavan. Prema objašnjenjima advokata, sudije obično izriču kazne od godinu ili godinu i nekoliko mjeseci zatvora što zavisi od načina izvršenja i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno.

Kakvog su kvaliteta sudije zbog čije sudske prakse treba mijenjati zakon, ne bi li im se zabranila blagost prema pedofilima – još je jedno ozbiljno pitanje kojim nema ko da se bavi.

U proljeće 2013, nakon skoro dvije godine suđenja, dvojica uglednih Podgoričana osuđeni su na ukupno dvije godine i 10 mjeseci zatvora, zbog krivičnog djela posredovanje u vršenju prostitucije 13-godišnje djevojčice. Ljekar je osuđen na godinu, obućar na godinu i deset mjeseci. Zakon za to krivično djelo predviđa kaznu od dvije do deset godina zatvora. Još jedan doktor, u istom slučaju, oslobođen je krivice za krivično djelo obljuba sa djetetom. Sva trojica tada su imala po 60 godina.

Doktor, u čijem je automobilu policija zatekla djevojčicu, oslobođen je jer ,,nije došlo do seksualnog odnosa”. Pored toga, vještak medicinske struke istakao je u nalazu da djevojčica, iako ima 13 godina, po fizičkim karakteristikama izgleda kao punoljetna osoba, tako da optuženi doktor nije mogao da pretpostavi koliko ima godina.

U jednom filmu, branilac crnca, optuženog za to što je na američkom jugu, ubio dvojicu bijelaca koji su silovali i ubili njegovu malu ćerku, zamoli porotu da zažmuri dok on prepričava detalje zločina i na kraju kaže – sad zamislite da je bila bijela.

Riječi za sudije u Crnoj Gori su: zamislite da je bila vaša.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo