Povežite se sa nama

FOKUS

KAPITALNE INVESTICIJE IZMEĐU STARIH I NOVIH VLASTI – KONTINUITET NEPRAVDI: Nekom hiljade, nekom euro

Objavljeno prije

na

Kolašin i Mojkovac će iz ovogodišnjeg kapitalnog budžeta dobiti finansijsku injekciju od 1539, odnosno, 846 eura po stanovniku. Država će, istovremeno, u infrastrukturne radove u Ulcinju uložiti jedva jedan, a u Gusinju šest eura po stanovniiku. Da ne bude zabune: očigledna neravnoteža je, dominantno, zasluga prethodne vlade

 

Dočekali smo i peti mjesec tekuće godine bez usvojenog budžeta za 2021. Tvrdnja ministra Milojka Spajića o „najboljem budžetu u istoriji Crne Gore“ naći će se na provjeri početkom naredne sedmice, kada će u parlamentu krenuti rasprava o vladinom prijedlogu zakona o budžetu. Sudeći po najavama, biće to zanimljiva debata uz pregršt ideja o načinima na koji bi se mogao trošiti novac iz državne kase. I makar po neku o tome kako bi se ta kasa mogla popuniti, bez novih zaduženja.

Osvrnimo se, za sad, na onaj dio budžeta koji se tiče (infrastrukturnih) ulaganja u budućnost.

Predloženi kapitalni budžet za 2021. godinu vrijedan je 203,46 miliona (nepunih 8,5 odsto planirane budžetske potrošnje). Skoro dvije trećine tog novca otići će na završetak radova na izgradnji dionice autoputa Smokovac – Mateševo. Ostatak od nepunih 80 miliona podijeliće Uprava za javne radove (45,4 miliona) i Uprava za saobraćaj (30,5 miliona). U Vladi su izračunali da je predloženi kapitalni budžet za 38 miliona veći u odnosu na 2020. godinu, iskazujući tako naum da značajnije investiraju u neophodnu infrastrukturu.

Resorni ministar finansija i socijalnog staranja ipak je, predstavljajući vladin prijedlog, naglasio kako on nije ponosan na predloženo, objašnjavajući da najveći dio planiranih troškova kapitalnog budžeta čine započeti projekti i ugovorene obaveze prethodne vlade. „Takve obaveze dovode do  velike disproporcije, tako da imamo opštinu Kolašin koja će po stanovniku da dobije 1.500 eura kapitalnih investicija, Cetinje oko 700 eura, a Ulcinj će dobiti jedan euro. To je jedno zastiđe i to nije poruka ove Vlade…“, kazao je Spajić.

Računice potvrđuju da neke opštine, mjereno zahvatom u državnoj kasi, imaju privilegovan položaj u odnosu na druge. Tako će Kolašin i Mojkovac, ne bude li promjena u predloženom kapitalnom budžetu, na ime odobrenih investicija iz državne kase dobiti finansijsku injekciju od 1539, odnosno, 846 eura po stanovniku. Na osnovu ranije započetih ali i tek odobrenih projekata čija će realizacije početi ove godine. Na suprotnoj strani liste nalaze se opštine sa jugoistoka države. Tamo će država ove godine u infrastrukturne radove uložiti jedva jedan (Ulcinj) odnosno šest eura po stanovniku (Gusinje). Tek nešto veću pomoć iz državne kase, mada su u odnosu na Ulcinj i Gusinje sve crnogorske opštine u neuporedivo boljoj poziciji, imaće Bar (20), Budva (26), Plav (27) i Herceg Novi (33 eura po stanovniku).

Vladini podaci o kapitalnim investicijama per capita Petnjicu, Plužine i Šavnik ne prepoznaju kao zasebne opštine, već daju njihov zbirni prosjek. On iznosi  22 eura po stanovniku. Ili 70 puta manje nego u Kolašinu.

Država će u Nikšić, Tivat, Andrijevicu, Žabljak i Podgoricu na ime infrastrukturnih radova (ulice, saobraćajnice, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura, zdravstvene i obrazovne ustanove…) ove godine investirati između 40 i 100 eura po stanovniku. Od 100 do 500 eura po stanovniku dobiće Bijelo Polje, Tuzi, Kotor, Berane, Pljevlja i Danilovgrad.  A Rožaje i Cetinje između 600 i 700.

Prikupljeni podaci bi se mogli analizirati prema regionalnoj uravnoteženosti, nacionalnoj pripadnosti ili političkom opredjeljenju stanovnika opština koje su favorizovane ili zanemarene u vladinim razvojnim projekcijama. Uz napomenu da je očigledna neuravnoteženost, dominantno, zasluga prethodne vlade Duška Markovića. Možda zato što je bivši premijer naglašeno ulagao u zavičaj i bliže okruženje, favorizujući srodne privredne aktivnosti, i pored njihove upitne samoodrživosti.

Marković se u aprilu prošle godine pohvalio: „Uprkos izazovima izazvanim epidemijom kovid 19, sva gradilišta na sjeveru Crne Gore, koja su tokom zime bila konzervirana, nastavljaju rad. Na gradilištima na sva tri skijališta – Ski centar Kolašin, Žarski i Cmiljača – investicije iznose blizu 70 miliona eura“. Njegova vlada se, u istom mandatu, skoro pa nije osvrtala na probleme sa kojima se godinama suočava Ada Bojana, iako oni prijete da unište jedan od dva najprepoznatljivija simbola (uz Sveti Stefan) crnogorskog ljetnjeg turizma.

Bivša vlast bi se Ulcinja sjetila samo u predizbornoj kampanji. Tako je i ljetos bivši premijer svratio do Velike i Male plaže da se pohvali: „Ohrabruje me ono što sam danas vidio u Ulcinju… Mijenja se i lice Velike Plaže, a nova Vlada će se fokusirati i za iznalaženje najboljeg rješenja za valorizaciju Ada Bojane“. Čim je Marković krenuo za Podgoricu zaključan je navodno završeni objekat koji je on pustio u rad, a novu vladu je formirala većina u kojoj nije bilo  DPS-a.  Ulcinj je i pored toga ostao bez novca iz kapitalnog budžeta.

Na očiglednu nesrazmjeru državnih ulaganja u pojedine crnogorske opštine značajno je uticala i nesposobnost bivših vlasti da planirane projekte završi u predviđenom roku. Da je dionica autoputa Smokovac – Mateševo, skupa sa pristupnim saobraćajnicama, završena u predviđenom roku – do 21. maja 2019,  onda bi aktuelni kapitalni budžet namijenjen ulaganjima u opštinu Kolašin bio manji za makar 5,2 miliona, namijenjenih rekonstrukciji puta od Mateševa do Kolašina.

Nije trebalo čekati mnogo da, sa lokala, stignu glasovi nezadovoljstva.

Sa Cetinja kažu da je dio kapitalnog budžeta namijenjen njima  – nezakonit. Pozivajući se na odredbe Zakona o Prijestonici, u kabinetu gradonačelnika Cetinja izračunali su da im iz kapitalnog budžeta Crne Gore za 2021. godinu pripada 5,7 miliona. A ne 3,8 koliko je predloženo. Od tog novca skoro 3,6 miliona treba da ode za izgradnju stadiona, dok bi država sa preostalih 210.000 finansirala tri od 14 projekata planiranih Programom razvoja Prijestonice. Predviđeni novac, tvrdi gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan, nije dovoljan ni da se plate ugovoreni i već realizovani radovi. „To bi dovelo do pokretanja tužbi od izvođača za izvedene i ugovorene poslove koji nijesu plaćeni. U ovom trenutku mi imamo ugovorenih i realizovanih oko 1,1 miliona eura koji moraju doći na naplatu. Sa odobrenim kapitalnim budžetom za 2021. godinu, to nije moguće”, tvrdi on.

Stav Ministarstva očekujemo tokom rasprave u Skupštini.

Primjedbe su stizale i sa sjevera. Predloženim budžetom za ovu godinu za investicije na Žabljaku predviđeno je oko 100.000 eura, za skijalište Savin kuk. „Imajući u vidu vrijednost započetih projekata na tom prostoru, možemo reći da su ovo minorna sredstva“, saopštili su iz Opštine Žabljak. „U Predlogu Zakona postoje i kumulativne stavke, ali nije definisano da li je i koliko sredstava sa tih stavki opredijeljeno za Žabljak”. Slično su reagovali i predstavnici SO Bijelo Polje.

„Predlogom Zakona o budžetu za 2021. godinu nisu dovoljno planirana finansijska sredstva za nastavak realizacije kapitalnih projekata kao što su Ski centar Cmiljača i Đalovića pećina. S obzirom na to da su već zaključeni ugovori za nastavak radova na navedenim projektima, po kojima je ugovorena vrijednost mnogo veća od one koja je planirana Predlogom Zakona o budžetu, odbornici Skupštine opštine Bijelo Polje, bez obzira na političku pripadnost, upućuju oštar protest na predlog Zakona o budžetu za 2021. godinu…“.

Nezadovoljstvo predloženim budžetom  je, nakon sastanka sa potpredsjednikom vlade Dritanom Abazovićem, iskazao i predsjednik Opštine Plav Nihad Canović. „Na sastanku sam upoznao potpredsjednika Vlade o kapitalnim investicijama koje su realizovane u prethodne tri godine (šest miliona eura) zahvaljujući podršci prošle Vlade, i istakao sam nezadovoljstvo Nacrtom  Budžeta za 2021“, objavio je Canović.

U ljutnji je najdalje otišao predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj. „Vlada Dritana Abazovića u predlogu budžeta za 2021. godinu nije planirala ni centa ulaganja u opštinu Tuzi iako nam pripada po zakonu“, saopšteno je iz Albanska alternative kojoj je Đeljošaj predsjednik, uz tvrdnju da Vlada ima za cilj „ekonomsku degradaciju autohtonih albanskih naselja“. Uz prijetnju koju, sudeći prema izostanku komentara, nijesu ozbiljno shvatili ni vlast ni opozicija na državnom nivou: „Ne preostaje nam ništa drugo (autohtonoj albanskoj zajednici), nego ozbiljno moramo razmisliti i nastojati da postanemo dio budžeta Albanije i Kosova“.

I ako se manemo politizacije, priča o kapitalnom budžetu je dovoljno komplikovana. Na stranu i to što para nema za sve. Suština je – ovo je u najvećoj mogućoj mjeri kapitalni budžet prošle vlade.

„Kapitalni budžet za narednu godinu je već napravljen i čeka novu Vladu“, upozorili su iz NVO Institut alternativa (IA) još u novembru prošle godine. „Projekti su predloženi, bodovani, izabrani i nova Vlada može napraviti svoj izbor od ponuđenih. Za predlaganje novih je prekasno – metodologija izrade prijedloga projekata zahtijeva mjesece rada na analizama i procjenama. Naknadno uključivanje nerazrađenih ideja bi bilo mimo procedura, populistički i neozbiljno.“

Da pojasnimo pomenutu proceduru: Postupak, rokovi i kriterijumi za izradu kapitalnog budžeta utvrđeni su Odlukom za izbor kapitalnih projekata koju je, 2018, donijela Markovićeva Vlada. Odluka predviđa da se lista prioritetnih projekata za narednu godinu utvrđuje najkasnije do 1. jula. Ranije započeti projekti ne podliježu proceduri novog kandidovanja i bodovanja.

Ministarstvo finansija je u januaru prošle godine (u mandatu ministra Darka Radunovića) izdalo uputstvo za pripremu kapitalnog budžeta prema kome su sve potrošačke jedinice (korisnici budžeta) bile u prilici da potencijalne projekte kandiduju do 15. marta. Potom je, 4. juna 2020, Vlada imenovala Komisiju za vrednovanje projekata. Nju su činili po dva predstavnika Uprave javnih radova, Uprave za saobraćaj, Ministarstva finansija i jedan predstavnik kabineta predsjednika Vlade (njihova imena nijesu navedena u Predlogu liste prioritetnih kapitalnih projekata za 2021).

„Od 60 novih predloženih projekata, 39 je odbijeno – zato što predloženi projekti nisu bili povezani sa strateškim dokumentima, nisu urađene potrebne analize i procjene ili projekti nisu dostavljeni na propisan način“, sumirali su izvještaj predstavnici IA, „samo je 20 organa predložilo kapitalne projekte – od toga samo 6 od 17 ministarstava, 9 od 24 opštine. Od tih devet opština koje su uspjele da predaju projekte, samo su projekti Kolašina i Mojkovca prihvaćeni – nijedna druga opština nije uspjela da zadovolji kriterijume.“

Te kriterijume, izgleda, nije lako zadovoljiti. Ili, barem, to nije svima jednako lako. Pogledali smo izvještaj. I ustanovili kako su, recimo, svi kapitalni projekti koje su kandidovale opštine Tuzi i Ulcinj, i skoro svi iz Berana (jedan je odbijen uz drugačije obrazloženje) odbijeni uz identično obrazloženje – nije povezan sa strateškim dokumentima. To, zapravo, znači da projekat mora biti ranije predviđen strateškim dokumentom Skupštine ili Vlade (član 4 Odluke o kriterijumima za izbor kapitalnih projekata). Odnosno, da ono što je važno za život građana neke opštine može biti finansirano državnim novcem samo u slučaju da ima podršku aktuelne većine na državnom nivou. Ko pogrešno glasa ima i da trpi. Ili postoji neko drugo objašnjenje za to što Kolašinci mogu da uređuju i rekonstruišu ulice (tri) finansirajući te radove novcem iz kapitalnog budžeta, a Ulcinjani ne mogu, na isti način, da završe ni bulevar kroz centar grada.

Politička prolaznost nije dovoljna. Svih pet projekata koji su prošle godine kandidovani od fakulteta Univerziteta Crne Gore  (Pomorski, Metalurško-tehnološki, Elektrotehnički, Mašinski i Arhitektonski fakultet) odbijeni su sa istim obrazloženjem: zahtjev nije dostavljen u skladu sa obrascem.

Suština i(li) forma, odlučite sami. Izvjesno je samo da u državnoj kasi para za razvoj infrastrukture nema dovoljno.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

POLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neformalni diplomatski krugovi imaju riječi pohvale i za Aleksandra Radovića izabranog vd direktora policije, i za Lazara Šćepanovića kojeg je za tu funkciju predlagao ministar unutrašnjuh poslova. Oni nemaju nikakvih rezervi  prema njihovim profesionalnim biografijama. Kako stvari stoje, biografije ovih policajaca  najviše mogu biti uprljane usljed političarenja stranaka na vlasti i njihovim dovođenjem  u vezu sa partijama

 

 

Na nedavnoj maratonskoj i burnoj sjednici Vlade,  u 3 sata iza ponoći izabran je Aleksandar Radović za vršioca dužnosti (v.d.) direktora Policije tako što su ministri iz redova Demokrata preglasani od strane drugih, prevashodno Pokreta Evropa sad (PES). Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je imao svog kandidata – Lazara Šćepanovića, za koga je tvrdio da je prošao (zakonom neobavezujuće) poligrafsko ispitivanje i shodno svojim ovlastima ga predložio za v.d.-a. Radović navodno nije prošao poligraf, dok on tvrdi da jeste.

Ozbiljna kriza Vlade i međusobna optuživanja PES-a i Demokrata o tome ko krši zakon sa izborom v.d. direktora su gurnuli u stranu ozbiljne probleme sa kojima se suočava Uprava policije Crne Gore, ali i čitav bezbjednosni sektor. Iako je prva post-DPS Vlada formirana još početkom decembra 2020. godine, osim što su uklonjeni i procesuirani bivši direktori policije i (samo) neki njihovi pomoćnici, sveobuhvatna reforma i depolitizacija ogromnog aparata nije ni počela niti se nazire. Dosadašnje upravljanje Policijom i Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP) od strane Građanskog pokreta URA i bivšeg koordinatora službi bezbjednosti, i kasnije premijera Dritana Abazovića se uglavnom sastojalo od ubacivanja svojih kadrova ili pridobijanja onih koji su služili bivšem režimu za potrebe novih političkih igrača. Istina, u vrijeme Abazovića je ponovo uspostavljena saradnja i razmjena informacija sa Europolom i drugim strateški važnim zapadnim službama što je, uz promjene u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dovelo do brojnih hapšenja pripadnika policijsko-kavačkog narko kartela u službi prethodnog režima.

Međutim, profesionalizacija policije i sređivanje MUP-a (pogotovo biračkog spiska), osim verbalnih izjava, se nisu očitovali na terenu. Pompezno obznanjena akcija hapšenja nekoliko službenika MUP-a i Granične policije na početku mandata Vlade Zdravka Krivokapića nije  se pomakla sa mrtve tačke čak ni u vrijeme kad su Abazović i njegov ministrar unutrašnjih poslova Filip Adžić imali potpunu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom za vrijeme 43. Vlade. Nakon hapšenja devet osoba u martu 2021. godine, Abazović je na pressu izjavio da je ta „akcija dokaz da svi možemo da radimo“ dok se tadašnji državni sekretar u MUP-u Rade Milošević pohvalio da za „manje od 30 dana imamo epilog,“ te je označio bivšeg DPS ministra Mevludina Nuhodžića kao osobu koja snosi odgovornost jer „ništa ne može da se desi bez znanja ministra“. Iz podgoričkog tužilaštva akciju je vodio Vukas Radonjić koji će kasnije preći u SDT. I dalje se ne zna ko je odgovoran za malverzacije tokom nabavke elektronske opreme za nadzor granice, niti ko je sa milion i sto hiljada eura (donacija EU) platio pet puta jeftinije uređaje od predviđenih i na njih stavljao lažne oznake. Od „dokaza da svi možemo da radimo“ i „epiloga“ nije bilo ništa kao ni od mnogih kasnijih hvalisanja istih ljudi. Nije bilo ni proširenja istrage, niti optužnice za aferu Granica. Kasnije će i sam Milošević biti hapšen  i biti pod istragom  za navodno članstvo u kriminalnoj organizaciji i šverc cigareta sa pozicije direktora Uprave carina i prihoda. Šverc cigareta je navodno uspješno prekinut za vrijeme Abazovića. Mnogi iz opozicije i pozicije će reći da je šverc samo preuzet od ranije postave, ili u najbolju ruku donekle reduciran zbog pritiska i nadzora zapadnih službi.

Interesantno je da je na dan kada je priveden Rade Milošević, u njegovom društvu uslikan Šaranovićev kandidat za v.d. direktora policije. Fotografiju Lazara Šćepanovića je decembra prošle godine objavio M-portal kojeg finansira Milu Đukanoviću i DPS-u bliska kompanija Bemax. Šćepanović je, kako javlja lokalna štampa, prošao poligrafsko ispititivanje na kome su postavljena dva pitanja od strane poligrafista kojima je lično on nadređeni u Sektoru za borbu protiv kriminala (SBPK)Jedan od ispitivača, kako Monitor saznaje, ima samo Ugovor o djelu sa UP, pa se postavlja legitimno pitanje konflikta interesa, pogotovo ako se zna da poligraf u ovakvim situacijama nije predviđen propisima dok su nalazi dostavljeni Vladi sa oznakom stepena tajnosti –interno. Navodno postavljena pitanja su bila:  „da li si u dosluhu sa nekim iz privatnog miljea“ i „da li si u dosluhu sa nekim političarem ili ljudima bliskim njima“.

Šćepanović je dobar dio svoje karijere proveo na raznim pozicijama Centra bezbjednosti (CB) u Nikšiću. Rade Milošević je živio u Nikšiću i kao maloljetnik je nekoliko puta privođen po više osnova u isti CB. Kasnije se Šćepanović uzdigao do načelnika Regionalnog centra bezbjednosti – Zapad (koji pokriva Nikšić, Pjevlja, Šavnik, Plužine i Žabljak). Krajem novembra 2023. godine je stupio na dužnost v.d. pomoćnika direktore za pomenuti Sektor za borbu protiv kriminala. U ranijem periodu je uspješno obučavan od strane američkih i francuskih specijalnih jedinica dok je u Crnoj Gori nagrađivan kao uzoran policajac. Po saznanjima Monitora prošlost Šćepanovića nema mrlja u smislu poslovnih i drugih sumnjivih veza sa tadašnjim kriminalizovanim vrhom policije. Mediji naklonjeni šefu bivšeg režima  nisu mogli iskopati ništa protiv njega osim fotografije sa Radem Miloševićem.

Aleksandar Radović, izabrani kandidat predložen od strane premijera, takođe ima impozantnu biografiju. Ovaj 44-godišnjak je 2003. diplomirao pravo dok je istovremeno radio kao pozornik. Nakon 10 godina je postao i magistar prava. Vlada je, nakon imenovanja, takođe pohvalila njegovu biografiju istaknuvši da je Radović „krajem prošle godine dao ključni doprinos da Crna Gora izbjegne sivu listu Moneyval-a”. Radi se o tijelu Savjeta Evrope (SE) za stalni nadzor primjene mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Vlada je takođe navela da Radovića preporučuje i „šestogodišnje iskustvo u Europol-u, na osnovu čijih informacija iz SKY prepiski se procesuiraju brojni slučajevi protiv organizovanog kriminala i korupcije“. 

 Vlada Mila Đukanovića ga je 2015. godina zaista poslala u Hag ,kao oficira za vezu Uprave policije pri Europolu  i tamo je ostao sve do (nespecificiranog) datuma 2021. . Međutim, saopštenjem sadašnje Vlade se, makar indirektno, sugerira i uloga Radovića u pomoći oko SKY prepiski na osnovu kojih je došlo do impozantnih procesuiranja krupnih riba iz tadašnjeg državno-kriminalnog miljea oko Đukanovića. Problematično u ovoj pohvali Vlade je to što  SKY aplikacija nije bila dekodirana dok je Radović bio u Europolu, niti je time mogao imati ikakav pristup ili pružiti pomoć oko sadržaja. Aplikacija SKY je probijena i dekodirana početkom februara 2021. godine,  u Evropi je ugašena 9. marta 2021. a u Americi 19. marta iste godine. Podaci sa SKY-a su tek nekoliko mjeseci kasnije počeli da stižu u Crnu Goru i zaglavili u fiokama Milivoja Katnića.

Raniji pomoćnik direktora i načelnik SBPK Dejan Knežević će nakon izlaska iz istražnog zatvora krajem godine izjaviti da je nedugo nakon što je, u martu 2021. godine, stupio na dužnost v.d. pomoćnika direktora UP „bio jedini policajac u Crnoj Gori i regionu, koji je od istražnog tima Europola dobijao uživo podatke sa SKY aplikacije”. Takođe je rekao da „ako sam radio za kriminalce, zašto ih nijesam upozorio da ugase Skaj?”. Po informacijama Monitora, Knežević zaista jeste bio jedina osoba koja je dobijala podatke iz Europol-a (dok je Radović već otišao ili se spremao da ode). Međutim, Knežević nije mogao dobijati „uživo podatke“ kada je SKY već bio ugašen. Takođe, sve i da je htio, nije mogao upozoriti kriminalce da ugase SKY kad je već bio ugašen, a sva prepiska na serverima već snimljena u Europolu. Ostaje nejasno da li je Vladina pohvala oko SKY-ja i Europolai nespretno sročena ili pak ciljana.

Kasnije će Radović u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) postati kordinator Grupe za istrage krivičnih djela visoke korupcije i pranja novca. Ovo odjeljenje je nesumnjivo imalo ozbiljne uspjehe. Kada je postavljen za v.d. pomoćnika direktora policije, isto kada i Šćepanović, na mjesto šefa Sektora za finansijsko – obavještajne poslove nije bilo nikakvih primjedbi od strane Demokrata. Međutim, oni će ga kasnije optužiti da je „kadar Veselina Veljovića“ bez ijedne druge specifične optužbe. Neformalni diplomatski krugovi takođe imaju riječi pohvale i za Radovića i za Šćepanovića bez ikakvih rezervi prema njihovim biografijama. Kako stvari stoje, njihove biografije najviše mogu biti uprljane usljed političarenja stranaka na vlasti i dovođenjem njih u vezu sa partijama.

Advokat Vladan Bojić je nedavno komentarisao na RTCG-u izbor v.d. šefa policije i naglasio da je ovakva situacija „posljedica manjkavosti Zakona o unutrašnjim poslovima donijetog 2021. (već dva puta mijenjanog)“ i „neprihvatljivi nedostatak Zakona o VladiZakona o Skupštini i druge korelativne pravne regulative“. Kada se svi „uzroci uvežu“ sa zaostavštinom višedecenijskog autokratskog sistema lične vlasti i pretjeranim entuzijazmom i ambicijama novih vlasti (uz partijska trvenja), onda je ovo što sada imamo   „prirodna rezultanta“.

          Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAD PARTNERI BIRAJU VD ŠEFA POLICIJE: Kao tuča 4B i 4C ispred škole

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim poštovanja procedura i zakona, što je i ovog puta izostalo, podrazumijeva se da odluci o izboru privremenog šefa Uprave policije  prethodi politički dogovor unutar same Vlade. No, i prije konačne odluke na ovonedjeljnoj sjednici Vlade, bilo je jasno ne samo da partneri u izvršnoj vlasti nijesu postigli dogovor, nego i da će se sjednica pretvoriti u odmjeravanje snaga.  Nalik, doduše, na tuču dva razreda u školskom dvorištu

 

 

Uprava policije dobila je u srijedu ove sedmice, u gluvo doba noći, novog vršioca dužnosti Uprave policije Aleksandra Radovića, pravosuđe potencijalni novi predmet zloupotrebe službenog položaja i kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima,  a crnogorska javnost novu sagu o krizi vlasti nakon još jednog očitog sukoba Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata oko toga ko će kontrolisati bezbjednosni sektor.  Iako je taj sektor tokom formiranja Vlade premijer Milojko Spajić ležerno prepustio Demokratama Alekse Bečića, sukobi oko kadrovanja u policiji između PES-a i Demokrata krenuli su ubrzo po formiranju vlasti. Kulminiralo je na ovonedjeljnoj sjednici Vlade na kojoj se birao vd direktora Uprave policije.

Radović je izabran na predlog premijera Spajića, većinom ministarskih glasova, mahom iz njegove vladajuće partije. Prethodno je Vlada odbila predlog ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića da na tu poziciju bude izabran kandidat Lazar Šćepanović. Sjednica je trajala satima, više puta je prekidana, a medijski izvještaji o tome šta se na sjednici tačno dešavalo zavise uglavnom od naklonjenosti jedne od dvije partije u vlasti. Zanimljivo je da  ministar pravde Andrej Milović koji je nedavno isključen iz PES-a, a koji je prvi dok je bio u vladajućoj partiji  otvorio front sa Demokratama oko bezbjednosnog sektora, predstavljajući se kao „politička kičma“ Spajića, nije glasao za Spajićev predlog, odnosno Radovića. Navodno je obrazložio da nije želio da gazi Zakon o unutrašnjim poslovima.

Ono što je  posve jasno je da su partneri u vlasti, punih usta Evrope, legalnosti i „profesionalizacije policije“, na primjeru izbora vd direktora pokazali sve samo ne ono u šta se zaklinju.  Pravnici osporavaju više aspekata ovako donesene odluke. Najprije, ukazuje se na to da u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima kandidata za vd direktora Uprave policije predlaže ministar unutrašnjih poslova, dakle Šaranović,  te da to ne može učiniti premijer, kako se desilo.  To što je Vlada tokom sjednice ovlastila aktom premijera Spajića da donese takvu odluku, odnosno predloži kandidata, upozoravaju, nije pravno valjano, jer je takav akt niže snage od zakona,plus mora biti u skladu sa njim.

Istovremeno, međutim, ukazuje se i da Vlada nema obavezu da prihvati predlog ministra unutrašnjih poslova. Iz PES-a tvrde da je Šaranović bio dužan,  nakon što Vlada nije prihvatla njegovog kanidata, da predloži drugog, što on zvanično nije učinio. Navodno, prema nekim medjima, u jednoj od pauza sjednice, a nakon što je odbijen Šaranovićev jedini kandidat, ministar policije je rekao da će predložiti drugog kandidata sa liste, ukoliko „ima prohodnost“. Koju navodno nije dobio.  Taj drugi kandidat navodno je trebao da bude komandant Posebne jedinice Miloš Peković, jedini preostali prijavljeni na javni poziv koji je, pored Šćepanovića, prošao poligrafsko testiranje. Vlada je u konkursu za privremenog šefa Uprave policije ostavila mogućnost kandidatima da budu testirani poligrafom, kako bi dokazali da nemaju veze sa organizovanim kriminalom. Ta odluka svakako je priča za sebe, i možda  više od svega govori o nemoći vlasti i o tome šta je urađeno po pitanju reforme bezbjednosnog sektora. Šaranović je svakako insistirao na stavu da ne bi predložio kandidata koji nije prošao poligraf.  Nakon završenog konkursa objavljeno je da su od sedam kandidata dva prošla testiranje. Četiri nijesu,  jednog je zbog zdravstvenog stanja bilo nemoguće testirati, plus nije ispunjavao sve formalne uslove konkursa.  Osim Šćepanovića i Pekovića, koji su jedini prošli poligrafsko testiranje, na konkurs su se prijavili  na kraju izabrani Aleksandar Radović, rukovodilac Sektora za finansijsko-obavještajne poslove,  Milutin Vasiljević, vršilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora granične policije, Zoran Braunović, načelnik kolašinske policije, aktuelni načelnik Regionalnog centra granične policije “Centar” Petar Šestović i službenik policije iz Nikšića Milentije Doderović. Stručna javnost osporava i samo testiranje poligrafom tokom konkursa.

Akcija za ljudska prava (HRA) protestovala je  „zbog partijske borbe za kontrolu nad Upravom policije i kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima u postupku izbora vršioca dužnosti direktora Uprave policije“. Iz te su organizacije ukazali da premijer nije imao pravo da predloži kandidata za ovu poziciju po zakonu, kao i da ne postoji propis koji Vladi daje pravo da za to ovlasti premijera.

„Ono što je Vlada sinoć jedino mogla da uradi je da ne izabere vršioca dužnosti, a premijer da od ministra zatraži ostavku ili da predloži Skupštini da ga razriješi. Niz improvizacija, neutemeljenih u zakonu, pokrenut je još ranije odlukom ministra unutrašnjih poslova da raspiše konkurs za v.d. direktora i sprovede poligrafsko testiranje prijavljenih kandidata, iako takav postupak zakon ne poznaje“, saopštila je HRA.

U principu,  osim poštovanja procedura i zakona, podrazumijeva se da odluci o izboru privremenog šefa Uprave policije  prethodi politički dogovor unutar same Vlade. No, i prije konačne odluke na ovonedjeljnoj sjednici Vlade, bilo je jasno ne samo da partneri u izvršnoj vlasti nijesu postigli dogovor, nego i da će se sjednica pretvoriti u odmjeravanje snaga.  Nalik, doduše, na tuču IV b i IV c ispred škole.

Da ove dvije partije imaju svoje preferirane kandidate, i prije sjednice objavljivali su mediji. Konačno, Šaranović je prije  konačne Vladine odluke uputio pismo premijeru Spajiću, koje je objavljeno u medijima, u kom ga upozorava  na posljedice ukoliko bude neko drugi izabran umjesto kandidata kog je on predložio.

” Upoznao sam sve članove Vlade da ukoliko se večeras bude odlučivalo o bilo kom licu osim o Lazaru Šćepanoviću, to bi bilo gaženje zakona i vladavine prava i svaki član Vlade koji bi se odlučio na tako nešto bi ušao u zonu krivične odgovornosti. Uz ovo upozorenje dostavio sam i detaljnu informaciju sa biografijama preostalih šest lica, uz jasnu naznaku da nijesu kandidati za direktora Uprave policije”.

Nakon izbora Radovića, Šaranović je najavio da će „obavijestiti nadležne državne organe o sumnji da su na ovoj sjednici izvršena krivična djela”“.

Dodatno, nakon što je izabran, Demokrate su javno ustvrdile da je Radović kadar bivšeg šefa Uprave policije Veselina Veljovića.  To se nije ranije čulo, pa ni kada ga je Abazovićeva vlada, odnosno bivši ministar policije Filip Adžić postavio na poziciju sa koje je izabran za vd direktora policije. Na sjednici na kojoj je izabran samo je bivši ministar pravde Marko Kovač „izrazio određenu rezervu“, bez preciziranja. S druge strane PES insistira da je izabran najbolji kandidat besprekorne biografije.

Priča o izboru Radovića nije jedina o kojoj bi pravosuđe moglo dati riječ. Radović je izabran  tri sata pošto je dotadašnjem šefu Uprave policije Zoranu Brđaninu prestala funkcija, jer ga je Vlada i treći put razriješila sa te funkcije.  Sud je već dva puta utvrdio da je prethodna vlada Dritana Abazovića Brđanina smijenila  nezakonito, a doskorašnji  šef Uprave policije najavio je i treću tužbu Upravnom sudu protiv Spajićeve vlade. Po mišljenjima dijela stručne javnosti, Brđanin bi pred tim sudom opet mogao izvojevati pobjedu, obzirom da je smijenjen na osnovu zakašnjele negativne ocjene njegovih izvještaja o radu od strane parlamenta, za koje je sud već konstatovao da su prihvaćeni.  Otuda ima i onih koji smatraju da bi se Brđanin i četvrti put mogao vratiti na mjesto direktora UP.

A upravo je inicijativa za smjenu Brđanina koju je uputio Šaranović još krajem prošle godine, a koja je mjesecima čekala zeleno svjetlo Spajića, jasno pokazala da se PES i Demokrate bore oko kontrole nad ovim sektorom. Nakon što je na Vladi konačno prihvaćena Šaranovićeva inicijativa i Brđanin smijenjen, sproveden je konkurs za vršioca dužnosti šefa policije.

Iza priče o izvještajima i procedurama, Brđaninu u stvari vlast stavlja na teret  skaj prepisku u kojoj se on pominje kao neko ko je bio u kontaktu sa odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem, koji se tereti između ostalog za veze sa kavačkim klanom.   U izvještaju Europola navodi se međutim da nema dokaza da je Brđanin umiješan u bilo kakve kriminalne aktivnosti.

Kakve su političke posljedice izbora vd šefa UP još nije najjasnije. Demokrate su nakon sporne sjednice Vlade, tražile i prekid sjednice parlamenta zbog, kako su rekli, „krize vlasti“.

Na sjednici Vlade koja je dan kasnije organizovana, nijesu prisustvovali potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, kao ni ministar policije Danilo Šaranović. Bečić, koji je usput i potpredsjednik za pitanja bezbjednosti, nije se ovim povodom još oglašavao, dok iz PES-a javnost uvjeravaju da izbor vd direktora UP neće izazvati krizu izvršne vlasti. Kao i da je sve što je Vlada uradila zakonito.

Premijer Milojko Spajić rekao je da na  sjednici Vlade zakazanoj nakon izbora vd šefa UP, nijesu bili potpredsjednik Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. “Oće li izaći (iz Vlade) Demokrate je pitanje za njih”, odgovorio je Spajić na pitanje novinara nakon sjednice.

Umjesto profesionalizacije i depolitizacije policije na djelu je ne samo pokušaj njene kontrole od strane vlasti i unutrašnji sukob zbog toga, već i političko diskreditovanje kandidata i onih na visokim policijskim funkcijama, iako za to nema institucionalnih potvrda. Ili pak favorizovanje onih za koje se vjeruje da su politički podobni. Nasuprot tome, vlast je bila dužna da obezbijedi sistem u kom će upravo kroz institucije reformisati ovaj sektor, depolitizovati ga i očistiti od korumpiranih i drugih kadrova. Na ovaj način, taj sektor je baš kao i prije pada DPS-a, zavistan od političke volje.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

750 MILIONA DOLARA NOVOG DUGA ZA VRAĆANJE STAROG: Uzmi da vratiš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade nije saopšteno koliko godina važi ugovoreni hedžing. Finansijski stručnjaci kažu da je gotovo sigurno da on ne pokriva svih sedam godina. Zato bi nas, na kraju, ovonedjeljni aranžman skupa sa kamatama mogao koštati i znatno više od projektovanih 1,13 milijardi eura

 

 

Prema službenim podacima Londonske berze, Crna Gora je u srijedu emitovala državne obveznice u vrijednosti 750 miliona dolara, uz godišnju kamatu od 7,25 odsto. Izdate obveznice dospijevaju na naplatu za sedam godina, u martu 2031.

Nezvanično, preko društvene mreže X, premijer Milojko Spajić javnosti je ponudio drugačije upakovane brojke. “Upravo je zaključena 7-godišnja transakcija na londonskoj berzi u iznosu od 650 miliona eura i kamatnom stopom 5.8%!!!”, skuckao je zadovoljni premijer: “Najbitnije da je sve uspješno završeno sa nevjerovatnim rezultatima zahvaljujući sjajnom timu Ministarstva finansija. Svaka vam čast ljudi, moj duboki naklon.”

Nešto kasnije se ispravio, zamjenivši prvoupisani iznos novog državnog zajma brojkom od 687 miliona eura. Dodatna pojašnjenja ponudio je ministar finansija Novica Vuković. Država se preko berze u Londonu zadužila u dolarima, ali je istog dana sa još uvijek nepoznatim partnerima sklopljen ugovor o hedžingu (zaštita od valutnog rizika). Krajnji ishod tih finansijskih operacija je, prema ministru Vukoviću, kreditni priliv od 687 miliona eura uz kamatnu stopu od 5,88 odsto.

Dakle, ni godišnja kamata nije, kao što je to objavio premijer, 5,8 nego 5,88 odsto. Zaboravljenih 0,08 odsto kamate Crnu Goru će koštati oko 550.000 eura godišnje, odnosno, skoro četiri miliona u konačnom sedmogodišnjem aranžmanu. Pod uslovom da ugovorena pravila hedžinga ostanu nepromijenjena. Samo što to nije sasvim izvjesno.

Iz Vlade nije saopšteno koliko godina važi ugovoreni hedžing aranžman koji će Crnu Goru štititi od nepovoljnih izmjena valutnog odnosa dolar- euro (jačanje američke valute u odnosu na evropsku). Finansijski stručnjaci kažu da je gotovo sigurno da on ne pokriva svih sedam godina (uobičajeno je, kažu, 2-4 godine). Zato bi nas, na kraju, ovonedjeljni aranžman skupa sa kamatama mogao koštati i znatno više od projektovanih 1,13 milijardi eura.

Očekivano, opozicija je novo državno zaduženje dočekala na nož.

Poslanik DPS Nikola Milović piše: “2024. godina i istorijski najskuplje zaduženje Crne Gore.” Milović, očigledno, kalkuliše sa osnovnom kamatom od 7,25 odsto koja je dio dolarske pozajmice u Londonu. Ali, ni u tom slučaju ovonedjeljni kreditni aranžman 44. Vlade nije najskuplji (najveća kamata).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo