FOKUS
KATNIĆEVO SUĐENJE STOLJEĆA: Specijalni udar

Vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića javnost ovoga puta nije dugo čekala da odluči šta će sa specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem. Istog dana u kom je odbrana optuženih u slučaju državni udar zatražila Katnićevo izuzeće, Stanković je donio odluku da taj zahtjev – odbija. Tako je već sjutradan, u četvrtak 20. jula, nastavljeno suđenje stoljeća, kako se popularno naziva proces koji vodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), a u kome se za terorizam i navodni planirani državni udar u oktobru 2016. godine, na optuženičkoj klupi nalaze i lideri opozicije, odnosno Demokratskog fronta – Andrija Mandić i Milan Knežević. Među optuženima su i devet državljana Srbije, te dvojica državljana Rusije koji su u bjekstvu.
Suđenje stoljeća trebalo bi da otkrije da li je zaista, kako tvrdi specijalno tužilaštvo ali i vlast, na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, postojala namjera nasilnog rušenja vlasti i likvidacije tadašnjeg premijera Mila Đukanovića i da li su u tome učestvovale ruske obavještajno-bezbjednosne službe i dio lidera DF-a. Slučaj je izazvao duboku političku krizu u Crnoj Gori. Kompletna opozicija već devet mjeseci bojkotuje rad Skupštine tvrdeći da „parlamentarni izbori nisu mogli biti slobodni i fer jer su održani u ambijentu pokušaja državnog udara”. Oni zahtijevaju da vlast pristane na ponavljanje izbora, ovoga puta u regularnoj atmosferi. Vlast to odbija.
Zbog svega toga u Crnu Goru su stigle i televizijske ekipe iz regiona, pošto se ovaj proces koji od samog starta budi interesovanje domaće ali i šire javnosti, od ostalih razlikuje i po tome što je u istoriji crnogorskog pravosuđa prvi put omogućeno da se neko suđenje prati uživo preko malih ekrana.
Optuženi opozicioni lideri tvrde da će na kraju, iz cijelog postupka izaći kao pobjednici i dokazati svoju nevinost. Ne vjeruju kažu pravosuđu, ali vjeruju javnosti.
„Nemam povjerenja u pravosuđe, ali imam u crnogorsku javnost. Koja će sada imati priliku da direktno prati suđenje i sama prosudi o ovoj optužnici, o dokazima kojih nema, o zarobljenom tužilaštvu i institucijama, da vidi da živimo opet u 1948. godini. Sve će im biti jasno. Dovoljno će biti da specijalni tužilac pročita optužnicu”, prokomentarisao je za Monitor optuženi lider DF Andrija Mandić početak suđenja, ali i posljednje postupke specijalnog tužioca Milivoja Katnića, koji nastavlja da šokira laičku i stručnu javnost. I dodatno budi sumnje da su tvrdnje opozicije da je udar politička montaža autoritarne vlasti i zarobljenog tužilaštva – tačne.
Samo dan pred početak suđenja na sajtu SDT objavljena je privatna prepiska između sadašnjih i bivših advokata optuženih u ovom procesu, te između njih i njihovih klijenata. To je i bio povod braniocima optuženih da zatraže Katnićevo izuzeće.
„Glavni specijalni tužilac se drznuo da špijunira, ne samo klijente i advokate, nego je komentarisao i špijunirao međusobnu advokatsku korespondenciju. Mi imamo pravo da dogovaramo odbranu bez uznemiravanja, da razgovaramo na koji ćemo način pribaviti dokumentaciju. Od Vrhovnog državnog tužioca očekujemo samo da se kratko i jasno izjasni da li podržava prisuškivanje i špijuniranje advokata i klijenata i prisluškivanje međusobne komunikacije advokata”, kazao je Miroje Jovanović , branilac Andrije Mandića na samom početku suđenja, koje je potom zbog zahtjeva da se Katnić izuzme iz slučaja, prekinula Snežana Mugoša, sutkinja koja će voditi ovaj proces. To nije prvi ,,veliki slučaj” u njenim rukama. Ona je sudila u slučaju Zavala, u kojem su optuženi bili čelnici Opštine Budva Rajko Kuljača, Dragan Marović, poslanik Đorđije Pinjatić, ali i u procesima visoke korupcije protiv bivšeg nikšićkog gradonačelnika Nebojše Radojičića, te Orhanu Šahmanoviću. To su sve slučajevi u kojima je vlast sređivala statistiku za Brisel i koji se u javnosti nerijetko vide kao slučajevi selektivne pravde.
Branilac Andrije Mandića još se prošle sedmice obratio diplomatskim predstavništvima u Crnoj Gori uoči početka suđenja, saopštivši da su u ovom predmetu napravljene ,,brojne zloupotrebe i nezakonitosti”, i saopštio da čak strahuje za vlastitu bezbjednost.
Objavljivanje privatne korespondencije advokata i optuženih, do koje je Katnić došao pretresom kancelarije Gorana Rodića, u to vrijeme branioca optruženog Milana Kneževića, nijesu osudili samo branioci optuženih. Advokatska komora Crne Gore ocijenila je da je ponašanje SDT neprihvatljivo, a HRA da je to presedan kojim je prekršeno pravo na privatnost i odbranu u krivičnom postupku
Predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović, saopštio je da se objavljivanjem sadržaja telefonskih razgovora između advokata Rodića i klijenata narušavaju elementarni odnosi advokata i klijenata. ,,Advokatura, kao ustavni nosilac pružanja pravne pomoći građanima, osuđuje ovakve grube atake na osnovne principe advokatske profesije i prava građana. Na ovaj način narušavaju se elementarni odnosi advokata i klijenata, koji počivaju na odnosu punog povjerenja, posvećenosti zaštite prava klijenta i zakonskoj obavezi čuvanja profesionalne tajne”, navodi se u saopštenju Komore, iz koje je još ranije, kada je Katnić naredio pretresanje Rodićeve kancelarije saopšteno da je takav pretres bio nezakonit jer nije bilo predstavnika Advokatske komore, što propisi nalažu.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da je Katnić objavljujući transkripte razgovora advokata Rodića posegao za neprihvatljivim sredstvom.
,,Izgleda da je zloupotrebljeno ovlašćenje tužioca, i da je izvršen uvid u sadržaj prepiske advokata Rodića koja nije u vezi sa predmetom zbog koga je protiv njega pokrenut postupak. Ovo je presedan kojim je prekršeno Rodićevo pravo na privatnost i odbranu u krivičnom postupku, tako što je mimo bilo kakve krivične procedure, tužilaštvo objavilo djelove te prepiske i to uz svoju interpretaciju “, kazala je ona i ocijenila da postupci Katnića izazivaju opštu nesigurnost.
Advokat Goran Rodić saopštio je da mu dostojanstvo i profesija ne dozvoljavaju da otpiše Katniću na njegov način: ,,Da komentarišem objavljivanje ciljano iskidane privatne prepiske sa klijentima, saradnicima i prijateljima, nema svrhe. Posebno zbog toga što objavljena prepiska sadrži i interne šale, opaske, privatna razmišljanja i komentare. Javnost uvijek vjeruje u ono što želi, a istinu znamo samo glavni specijalni tužilac i ja. Pozadinu svega ovoga, međutim, ne znamo samo nas dvojica. Suviše je očigledna”.
Ne zabrinjava samo posljednje ponašanje specijalnog tužioca. Javnosti su do sada, kad je u pitanju državni udar, predočena kontradiktorna svjedočenja, pa i saopštenja tužilaštva, a nijesu predočeni ozbiljni materijalni dokazi. Proces se bazira u najvećem na svjedočenjima kontroverznih osoba, kojima je nerijetko u interesu da sebe spasu optužbi u ovom, ili u nekim drugim slučajevima. To što zakon kaže da niko ne može biti optužen samo na osnovu iskaza, nije previše utješno, imajući u vidu da tužilaštvo stručna javnost već optužuje za nezakonito djelovanje. I da ni povjerenje u sudove nije na visokom nivou.
Specijalno tužilaštvo je, kako bi izgradilo slučaj, sklopilo više sporazuma sa optuženima u slučaju državni udar koji su potom potvrdili tvrdnje tužilaštva da je pripreman državni udar u oktobru 2016. i da su u tome pored ruskih obavještajaca učestvovali i lideri opozicije. Ima tumačenja da ti sporazumi možda nijesu mogli biti sklopljeni, jer je po zakonu nedozvoljeno sklapanje sporazuma za djelo terorizma. Iako su se oni sa kojima su sklopljeni formalno pravno teretili za kriminalno udruživanje, ima mišljenja da te nagodbe nijesu u skladu sa zakonom jer su se oni udruživali, pa i prema pojašnjenju tužilaštva, radi – terorizma. Sporazumi su za sada nedostupni javnosti. Nema ih ni na sajtu Specijalnog tužilaštva, iako se više puta u javnosti govorilo da bi oni morali biti transparentni. Tužilaštvo možda nema kad, od objavljivanja privatnih prepiski.
Takođe, Specijalno tužilaštvo, odnosno sud, dodijelilo je status svjedoka saradnika Saši Sinđeliću, što se takođe tumači spornim. Zakon ne dozvoljava da se taj status dodijeli organizatoru odnosno vođi kriminalne organizacije, za šta je Katnić najprije teretio Sinđelića. Katnić je tvrdio da ima dokaze da je Sinđelić organizator grupe i osoba koja je pripremala oružje i dron.
Advokat Andrije Mandića, koji je zatražio izuzeće Katnića, u pismu diplomatskim predstavništvima tvrdi da je u ,,spisima predmeta dokumentovano da je Sinđelić dugogodišnji saradnik tajnih službi”, te da je vještačenjem dostavljenim sudu utvrđeno da je reč o ,,psihički bolesnoj osobi”. Branilac je podsjetio da je Sinđelić osuđen za teško ubistvo u Hrvatskoj koja je za njim 2002. godine raspisala potjernicu, te da se ,,bavi međunarodnim krijumčarenjem oružja”, što je, prema navodima odbrane, dokumentovano spisima Interpola dostavljenim sudu. Takođe, advokat tvrdi da Sinđelić poznaje Katnića 15 godina, kao i da je i to dokumentovano i dostavljeno sudu. Sinđelić je ključni svjedok crnogorskog tužilaštva u ovom postupku. On je saopštio i da se u spisima dostavljenim sudu nalaze dokazi da je „afera montirana i da je u tome učestvovao Beba Popović”. Vladimir Beba Popović u javnosti se percipira kao koordinator iz sjenke crnogorskih i srpskih medija koji služe Aleksandru Vučiću u Srbiji i Milu Đukanoviću u Crnoj Gori.
Na početku suđenja stoljeća, procesa u kome se za terorizam i navodni planirani državni udar u oktobru 2016. terete i lideri opozicije, jedno je očito – da je specijalni tužilac spreman na štošta da iza rešetaka pošalje optužene u ovom slučaju i ukloni one koji mu se nađu na putu. Pretresi, prisluškivanja, objavljivanje privatnih prepiski samo su neke od Katnićevih specijalnih metoda. Stručna javnost tvrdi da je već prešao crtu zakonitog. A u takvim uslovima sigurno je i da se ne može računati na istinu i pravdu.
Katniću su očito odriješene ruke. Hoće li javnost pomoći, vidjećemo.
Kad Katnić tumači
„Advokat G. R. je putem aplikacije Whats Upp, 20.10. 2016. godine, imao komunikaciju sa advokatom M.P. iz Niša, koji je branilac okrivljenog B.D., u predmetu terorizam u pokušaju, s tim što je iz komunikacije koja je vođena između advokata, jasno da je G.R. zapravo glavni branilac okrivljenog B. D., a da to radi prikriveno, ne dostavljajući punomoćje i ne čineći javnim ovaj svoj angažman”, pojašnjenje je kojim počinje tekst objavljen na sajtu tužilaštva u kom se objavljuju djelovi privatne komunikacije branioca u slučaju državni udar, a koji su u ruke tužioca dospjeli nakon ranijeg pretresa kancelarije advokata Gorana Rodića.
Specijalni tužilac objavljivanjem te prepiske navodno razotkriva da se protiv njega vodi specijalni rat. Taj rat, navodno, između ostalih, vode advokat Rodić i branioci optuženih u slučaju državni udar. Međutim, kako je i samom je tužiocu valjda jasno da se pukim čitanjem privatne prepiske advokata ne vdii ono što bi tužilaštvo željelo, objavljenu privatnu korespodenciju tužilaštvo svako malo dopunjuje tumačenjima, pokušavajući javnost da ubijedi da je on meta nekakve advokatske organizovane kriminalne grupe.
Tužilac pojašnjava motive Rodića. ,,Cilj medijskog eksponiranja advokata G.R. bio je njegov izbor na mjesto Vrhovnog državnog tužioca, o čemu je postojao i dogovor sa, za sada, nepoznatim licima”. Dokazi za tu tvrdnju, po Katniću, proizilaze iz sljedeće prepiske: „M.P.: Gledao sam emisiju, super je bila, sad si već ozbiljan kandidat za zamjenu Stankovića. Moramo to neko veče u proširenom sastavu da protresemo u ponedjeljak… G.R.: Ha, ha raspliće se, S…… pa V……., a ostale čekaju do april”. Po Katniću se valjda u specijalni rat ubraja i kad u šali kažeš da možeš postati državni tužilac.
A bogami i kad kritikuješ tužilaštvo na TV-u. ,,G.R.i saopštava da je, gostujući na TV-u, problematizovao sporazume o priznanju krivice, koje je do sada zaključilo Specijalno državno tužilaštvo, a sve kako bi se kompromitovao rad SDT i omalovažili uspjesi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kroz netačno i tendeciozno prikazivanje rezultata sporazuma koji su zaključeni u tzv. ,,budvanskim predmetima”, pri čemu G.R. potencira da su sporazumi zaključeni isključivo u korist okrivljenih, a ne u korist zakona i pravde”, navodi grijeh advokata Rodića specijalni tužilac.
U ostatku objavljenog saopštenja tužilaštva strategija odbrane se predstavlja kao krivično djelo i borba protiv tužilaštva.
,,Ne vodim nikakav ‘specijalni rat’ protiv glavnog specijalnog tužioca, niti mi pada na pamet da oduzimam nekome mjesto u tužilačkoj organizaciji. Nikada nijesam opstruisao tužilačke i sudske postupke. U odbrani klijenata koristim isključivo zakonom dozvoljena sredstva. To vrlo dobro zna i Specijalno tužilaštvo, kao i javnost koja je pratila nemali broj predmeta u kojima sam postupao kao branilac”, saopštio je povodom objavljivanja prepiske Goran Rodić.
Iz DF su Katnića nazvali ,,SMS voajerom” optužujući ga da je SDT pretvorio u medijski centar DPS. Oni su pozvali specijalnog tužioca da upozna crnogorsku javnost sa transkriptima svojih razgovora sa bivšim premijerom Milom Đukanovićem, i svjedocima saradnicima u predmetu državni udar Sašom Sinđelićem i Mirkom Pajom Velimirovićem.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
FOKUS
POPIS POČINJE TREĆEG DECEMBRA: Pobjeda bez poraženih

Mnogo je toga što govori da popis u Crnoj Gori nije bio i neće biti samo tehničko/statističko pitanje prikupljanja podataka neophodnih za planiranje budućih javnih politika. Zato je još važnije da u taj proces uđemo uz najveći mogući dogovor o načinu prikapljanja, unosa i upotrebe dobijenih podataka
U nedjelju koja prva dođe počeće popis stanovnika, domaćinstava i stanova. Valjda. Nakon odlaganja od, ukupno, dvije godine i trideset tri dana. Prilično je izgledno da će popis trajati duže od planiranih 15 dana. Razloge znamo: manjak popisivača i moguće vremenske neprilike uobičajene za ovo doba godine.
U srijedu ujutro govorilo se o tome da su svi uslovi iz prošlonedjeljnog sporazuma vlade, opozicije i nacionalnih savjeta ispunjeni i da popis počinje u četvrtak 30. novembra. Čak je i Monstat (Uprava za statistiku) počeo podjelu popisnog materijala popisivačima.
Popisivači sjutra izlaze na teren, saopštio je direktor Monstata Miroslav Pejović pozivajući građane „da im otvore vrata“. On je insistirao da se popis može sprovesti sa postojećih 3.300 popisivača (Monstat je, u nekoliko puta ponavljanim, konkursima tražio njih 3.800) a da su svi uslovi iz Sporazuma o popisu ispunjeni. “Posljednji preduslov je specifikacija za softver (za kontrolu unijetih podataka – prim. Monitora) koji se najavljuje. Specifikacija je pripremljena od strane Uprave za statistiku. Sopstvenim kapacitetima, samoinicijativno, izradili smo ovu specifikaciju i dostavićemo je vladinoj komisiji, koja će biti formirana u narednim danima”, kazao je Pejović.
Iza podna saznajemo da ništa nije gotovo. Iz DPS – a su poručili da dogovoreno u Sporazumu nije realizovano, iako „nema sporenja oko uslova koje treba ispuniti“. Po njihovom tumačenju, manjak popisivača u odnosu na priželjkivani broj i „činjenica da do danas nemamo specifikaciju projektnog rješenja softvera“ su dovoljan razlog da od vlade zatraže da se popis odloži za još nekoliko dana. U suprotnom, zaprijetili su iz DPS, oni neće učestvovati u popisnom procesu „nego će ga obesmisliti“.
Danijel Živković, v.d. predsjednika te partije, tražio je od vlade da početak popisa još jednom odloži “za pet ili sedam dana” kako bi do kraja završili započeti posao. “Šta je problem da sjednu komisije, pripreme specifikaciju softvera, da vidimo šta nedostaje i na kraju završimo sve kako dolikuje ozbiljnim ljudima”, poručio je Živković ne osvrćući se na činjenicu da opozicija, do tog trenutka, nije imenovala predstavnika koji bi, prema postignutom dogovoru, bio i predsjednik vladine Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za kontrolu popisnih podataka.
Pokazalo se da zahtjev DPS-a “nije problem”. I da kucaju na otvorena vrata. U srijedu poslije podne premijer Milojko Spajić izlazi sa konačnom ponudom: “Ja ću danas obaviti razgovor sa predstavnicima partija skupštinske većine i u cilju inkluzivnosti koju Crna Gora nikada nije vidjela, a mislim da smo jako blizu tome, poslao bih poruku DPS-u, odnosno predstavnicima opozicije, da (popis) odložimo na tri dana, odnosno do 3. decembra i da vidimo da li su njihove namjere dobre ili loše. Ovo je mjera kompromisa i da se stvarno svi kao društvo okupimo da taj popis prođe kao jedna tehnička stvar. Ukoliko se ne prihvati 3. decembar kao početak, mi počinjemo sjutra”, saopštio je Spajić uz najavu da će nekoliko sati kasnije izaći sa konačnim rješenjem.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću, nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost. Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena” koji su bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića
Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.
Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.
Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta Mićunović i Davidović mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.
Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.
Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.
“Najpoznatiji je po ilegalnom švercu cigareta” preko kojeg je korumpirao i podrivao nezavisnost crnogorskih institucija ali i šire po Zapadnom Balkanu. Dovodi se u vezu sa “zloupotrebom javne imovine, eksproprijacijom privatne imovine”, sve “radi lične dobiti ili političkih ciljeva, ili mita”.
Ovi navodi nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost, Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima Mićunovića i Davidovića, koji su bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića. Oni su i lični prijatelji sa doskorašnjim vladarom zemlje uprkos Davidovićevom formalno opozicionom angažmanu nakon raskola u DPS-u. Mićunovića veže sa Đukanovićem i zajednička optužnica talijanskog tužilaštva za šverc cigareta sa mafijom na drugoj strani Jadrana koja nije dokazana na sudu. Davidović je i kum bivšeg predsjednika Crne Gore pokojnog Momira Bulatovića koji ga je pred kraj svog mandata abolirao od optužbi za manipulacije u trgovini cigaretama kojima je navodno oštetio tadašnju republičku kasu za više od deset miliona njemačkih maraka i zbog čega je na kratko uhapšen.
Za razliku od Mićunovića koji je uvijek slovio za žestokog momka i stajao sa one strane zakona (iako to sudski nikada nije dokazano) Davidović je bio načelnik nikšićke policije, ministar trgovine u tzv. Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Hercegovina koju je osnovala Srpska demokratska stranka (SDS) Radovana Karadžića pred početak sukoba 1991. godine. Vlasnik je i firme Neksan koja se bavi proizvodnjom alkoholnih i bezalkoholnih pića, trgovinom gorivom i građevinskim poslovima. Davidović je nekoliko puta uskakao sa svojim resursima da spasi Željezaru Nikšić, u kojoj je nekada radio kao ekonomista, od stečaja i bankrotstva što mu je kod običnog stanovništva donijelo određene simpatije. Mediji su izvještavali da se Neksan, zajedno sa još nekim državnim i privatnim firmama bliskim vrhu režima, bavio fiktivnim izvozom goriva na Kosovo 2009. godine dok je gorivo istakano i prodavano u zemlji bez plaćenih aksciza državi. Nije bilo demantija ali ni provjera pravosudnih organa, a kamoli optužnice.
Dakin pokušaj samostalnog političkog organizovanja kroz Narodni pokret je neslavno prošao. Poznat je i kao veliki ktitor Srpske crkve (SPC) i često viđan u društvu episkopa i drugih poglavara. Preživio je i atentat u Beogradu 2019. godine upravo kada je bio u društvu tadašnjeg episkopa nikšićko-budimljankog i sadašnjeg crnogorsko – primorskog mitropolita Joanikija Mićovića.
Mićunović se uvijek držao podalje od istupa u javnosti i nikada nije odgovarao direktno na optužbe protiv njega. To je po pravilu prepuštao ljudima iz bezbjednosnog sektora, kao što su bivši direktor policije Veselin Veljović ili medijima pod kontrolom DPS-a. Osnovana je i Facebook grupa Brano Micunović – Ponos Crne Gore gdje su svi kritičari dotičnog označavani “saradnicima stranih službi i neprijateljima Crne Gore”, prije svega tadašnji poslanik Nebojša Medojević. Veljović je na prozivke u Skupštini javno rekao da “Mićunović nema nikakve povezanosti sa Šarićem ili sa konkretnom operacijom Balkanski ratnik” u kojoj je zaplijenjeno 5.7 tona kokaina u Južnoj Americi. Odmah nakon toga, da li slučajno, otpao je i projekat izgradnje prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare koju je trebao graditi odavno bankrotirani splitski Konstruktor.
Srpsko tužilaštvo za organizovani kriminal je u slučaju Darka Šarića pominjalo Mićunovića kao osobu sa kojom je Šarić u bliskim odnosima. Srbijanski tužiltelji su u zahtjevu za prisluškivanje Šarića naveli Mićunovića kao organizatora šverca droge i cigareta u međunarodnim razmjerama ali optužnica nikada nije dizana protiv njega. Štaviše, na suđenju Šariću i njegovoj grupi, na zahtjev advokata odbrane Borivoja Borovića, Mićunovićevo ime je zatamnjeno, jer on “nije bio predmet ni optužnice ni istrage”.
Mićunović je, kada se radi o crnogorskom pravosuđu, takođe rođen pod sretnom zvijezdom. Maratonsko suđenje za ubistvo iz bezobzirne osvete na nosilima voženog i već ranjenog Radovana Raca Kovačevića ispred Urgentnog bloka Kliničkog centra CG, završeno je oslobađajućom presudom i to dva puta. Vrhovni sud je tada kao drugostepena instanca ukinula prvu presudu i vratila je sudiji Radomanu Mandiću na ponovno odlučivanje usljed brojnih propusta i mijenjanja izjava svjedoka koji su simultano oboljeli od amnezije i samo mogli primijetiti “dlakavu ruku” koja puca ali ne i osobu. Kada je Mandić po drugi put oslobodio Mićunovića, nevoljno tužilaštvo predvođeno Vesnom Medenicom (takođe bliskom prijateljicom vladarske porodice Đukanović) se opet formalno žalilo. Umjesto tada “nekooperativnog” Vrhovnog suda, žalbu je dočekalo vijeće novoosnovanog Apelacionog suda čiji izvjestilac Milivoje Katnić je pripremio opravosnaženje oslobađajuće presude Mićunoviću nakon što je “vještačenjem utvrđeno da je oštećeni Kovačević već bio mrtav na nosilima”. Prema tome nije ni moglo biti ubistva.
Mjesec dana po finalno oslobađajućoj presudi Medenica se preselila na čelo Vrhovnog suda i riješila svaki budući nedostatak kooperativnosti tamošnjih sudija sa vladajućom partijom. Istražni sudija u slučaju ubistva Kovačevića, Mušika Dujović je postao predsjednik Apelacionog suda dok će Milivoje Katnić postati šef novoosnovanog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koje je formirano tobože radi borbe protiv kriminala i korupcije, i na zahtjev EU. Katnić će kasnije nemilosrdno progoniti sve neprijatelje vlasti i zaobići one koje treba zaobići, između ostalog i Daku Davidovića, bilo da se radi o tzv. Državnom udaru ili nečemu drugom.
Nakon američke objave sankcija reakcije crnogorske javnosti su veoma uzdržane. Osim ministra pravde Andreja Milovića koji je rekao da nadležni trebaju ispitati američke navode (uz isticanje da njegovo ministarstvo nije nadležno) maltene da nije bilo reakcije ni političkih partija ni pojedinaca iz bilo kog tabora. Iz vana se samo glasnuo bivši crnogorski diplomata i sada univerzitetski profesor Vesko Garčević koji je rekao da su Amerikanci “poslali jasne poruke sadašnjim i bivšim vlastima” te da je ovo prilika “za dalje jačanje saradnje sa SAD u pravosudnoj oblasti” jer je to u saglasju “sa našom ambicijom da budemo članica EU u bliskoj budućnosti”.
Ako saradnja bude ista kao između Katnića i američkih vlasti dok je “istraživao” Aferu Telekom u kojoj se indirektno pominje Đukanović, sve će se završiti na ćutanju. Na to je crnogorska javnost odavno navikla.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
FOKUS
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje

Krajem oktobra, prestižni američki list Vol Strit Žurnal je objavio opširnu priču o Lovu na najpoznatijeg kripto bjegunca. U razgovoru sa američkim novinarima, tada mandatar Milojko Spajić je rekao: „ Iza (Kvonovog zatvorskog) pisma stoje njegovi politički protivnici i srpska tajna služba“. Srpska BIA nije odgovorila na zahtjev Vol Strit Žurnala na komentar Spajićeve izjave. Nisu zabilježene bilo kakve reakcije na Spajićeve navode ni iz Vlade Srbije ni od medijski svuda prisutnog predsjednika Aleksandra Vučića
Lansiranje Afere Kvon u susret parlamentarnim izborima 11. juna ove godine, kako bi se urušio očekivani rezultat Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića, je dobio nastavak po izboru 44. Vlade. Premijer i PES su uzvratili udarac odmah nakon konstitutivne sjednice Vlade. Na prvoj narednoj sjednici 9. novembra Vlada je u odlukama o kadrovskim rješenjima u posljednjoj , 26. tački navela da je donijela „Rješenje o razrješenju Artana Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB)“. Radi se o osobi koja je, po ranijem saopštenju PES-a, imala važnu ulogu u Aferi Kvon i koja je, navodno, stajala iza famoznog pisma koje je korejski prevarantski kralj kripto valuta i međunarodni bjegunac Do Kvon poslao iz Istražnog zatvora u Spužu na adresu tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i šefa Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vladimira Novovića – u predvečerje izbora.
U pismu je Kvon pomenuo Spajića u negativnom kontekstu gdje mu je navodno Spajić tražio da se uključi u finansiranje njegove izborne kampanje i tvrdio da „ima dokaze o komunikacijama i uplatama od drugih lica“ te da „stoji na raspolaganju za dalji kontakt, ukoliko su potrebna dodatna objašnjenja“. Nakon tog pisma Abazović je teatralno sazvao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost i, po Monitorovim izvorima, tražio od Novovića da uhapsi i procesuira Spajića što je ovaj odbio. O sadržaju pisma i nepotkrijepljenim i/ili sumnjivim navodima zatočenog i pritiješnjenog Kvona Monitor je već ranije pisao.
Prije smjene Kurtija, krajem oktobra, prestižni američki list Vol Strit Žurnal (Wall Street Journal –WSJ) je objavio opširnu priču o Lovu na najpoznatijeg kripto bjegunca na kojoj su radili mjesecima 4 novinara i još 4 novinarska saradnika. U razgovoru sa američkim novinarima, tada mandatar za sastav 44. Vlade Crne Gore Milojko Spajić je rekao: „ Iza (Kvonovog zatvorskog) pisma stoje njegovi politički protivnici i srpska tajna služba“. Srpska Bezbedonosno informativna agencija (BIA) nije odgovorila na zahtjev Vol Strit Žurnala na komentar Spajićeve izjave. Nijesu zabilježene bilo kakve reakcije na Spajićeve navode ni iz Vlade Srbije ni od medijski svuda prisutnog predsjednika Aleksandra Vučića.
Treba se podsjetiti da su se Vučićeve vlasti angažovale protiv Spajića i tokom predsjedničke nominacije. Tada je prvi put Srbija podijelila sa crnogorskom Državnom izbornom komisijom (DIK) podatke o Spajićevom srbijanskom državljanstvu i prebivalištu. Nakon toga je on diskvalificiran iz predsjedničke trke i data podrška Vučićevom prijatelju i savezniku Milu Đukanoviću da opet pokuša da zasjedne kao predsjednik.
Spajić je uvjerenja da je Kvon prevaren da napiše pismo u nadi da će ga zatim crnogorske vlasti vođene Abazovićem pustiti uz kauciju i dozvoliti mu da pobjegne iz zemlje – vjerovatno nešto slično kako je izašao iz Srbije.
WSJ navodi da je Kvon početkom septembra 2022. godine pobjegao iz Singapura, gdje mu se počeo zatvarati krug zbog velikih prevara, i da je preko Dubaija stigao u Beograd i uselio se u stan u blizini Knez Mihajlove, svega nekoliko dana prije nego će južnokorejske vlasti izdati nalog za njegovo hapšenje. Ubrzo će slijediti i Crvena potjernica Interpola. Međutim, Kvon je u online razgovorima sa svojim partnerima i saradnicima koje je vodio iz Beograda tvrdio da ima dogovor sa lokalnim vlastima dok je u jednom drugom razgovoru tvrdio da mu je od srpske policije dopušteno da ostane i nakon što su saznali za Interpolov nalog za hapšenje. Štaviše. 12. oktobra prošle godine, Kvon je zajedno sa Čang Džun Hanom, koji će kasnije takođe biti uhapšen u Crnoj Gori , u Srbiji osnovao kompaniju Codokoj22 D.O.O. dok katastarski podaci pokazuju da je decembra 2022. godine Han posjedovao stan od 400 kvadrata u elitnom dijelu Beograda. Na zahtjeve Vol Strita za intervju nije bilo nikakvih odgovora iz srbijanskog MUP-a, Ministarstva pravde ni iz Vrhovnog javnog tužilaštva.
Spajić je novinarima WSJ rekao da ga je Kvon pozvao u posjetu i da su kafenisali oko sat vremena. Spajić tvrdi da nije u to doba znao da je Kvon u bjekstvu. Vlasti Južne Koreju su preko Interpolovih kanala locirale Kvona u Srbiji a zvanični zahtjev za ekstradicijom je poslat Beogradu krajem decembra prošle godine. Interesantno je da srbijanske vlasti nisu uhapsile Kvona ali je zato Kvon, vjerovatno dobivši obavijest od lokalnih vlasti da je lociran, prekinuo svu aktivnost na drustvenoj mreži twitter. Krajem januara, kako Vučićeve vlasti nisu odgovarale na zahtjeve Interpola i Južne Koreje, u Beograd je stigla delegacija korejskih tužilaca i zvaničnika Ministarstva pravde. Tokom nekoliko dana razgovora sa srbijanskim kolegama, istražitelji su dobili podatke o Kvonovoj srpskoj kompaniji kao i internet adresu. Srbi su takođe „obećali da će isporučiti Kvona ako ga uhvate“ po riječima tužioca Dena Sung-hana koji je dao intervju američkim novinarima. Polovinom februara je i američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEEC) podigle tužbu protiv Kvona zbog prevare i laganja rekavši da je izvukao 100 miliona dolara iz kompanije poslije kraha. U martu ove godine i američko Ministartvo pravde je krenulo u istragu protiv Kvona. Do hapšenja je došlo, ali tek krajem marta i to na podgoričkom aerodromu u pokušaju Kvona i njegovog saradnika da se ukrcaju na privatni let za Dubai. Kvonov ulazak u Crnu Goru nije registrovan od strane granične policije.
Istog dana uveče kada je Vlada razriješila Kurtija sa pozicije u ANB-u, Mportal je objavio vijest da je ministar pravde Andrej Milović dostavio dokument Glavnom specijalnom tužiocu (GST) Vladimiru Novoviću u kome iznosi da su službenici Ministarstva pravde Nataša Radonjić i Tanja Popović nezakonito očistile kaznenu evidenciju Kurtija rješenjem od 08.06.2020. godine. To je urađeno uprkos „činjenici da je molba osuđenog za brisanje ove osude, pravosnažno odbijena kao neosnovana od strane Višeg suda u Podgorici“. Stoga Milović traži od SDT-a da ispita da li su pomenute „izvršile neko od krivičnih djela protiv službene dužnosti“ Takođe, od SDT-a traži i da „ispita i razloge zbog kojih prethodni ministar g. Marko Kovač …u vremenu imenovanja generalnog inspektora u ANB i pored indicija da je (Kurti) nezakonito brisan iz Registra kaznene evidencije i zahtjeva javnosti da se utvrdi istina u ovom slučaju“, nije preduzeo zakonom propisane radnje da se nedvosmisleno utvrdi da li Kurti ispunjava zakonske uslove za tu važnu poziciji. Naime Kurti je dva puta pravosnažno osuđen, jednom kao maloljetnik 2004. godine na 10 mjeseci zatvora, i jednom kao punoljetno lice 2009. godine, opet na 10 mjeseci zatvora zbog pokušaja ubistva Rikarda Oroša u Ulcinju.
I pored toga Vlada Dritana Abazovića ga je postavila za generalnog inspektora ANB-a 22.07.2022. dok je na tadašnje primjedbe potpredsjednika Raška Konjevića premijer odgovorio „prema njegovim informacijama ničega nema u kaznenoj evidenciji vezano za Kurtija“ te da je to „jedino relevantno“. Dodao je da Crnoj Gori treba takav profil ličnosti – kao kontrolor za ANB. Abazovićevo pokrivanje i zalaganje za Kurtija je ukazivalo na činjenicu da je on osoba od njegovog povjerenja i da će uraditi sve što se od njega traži kao „profil koji treba Crnoj Gori“, tj. u prijevodu njemu lično, i u skladu sa praksom privatnih institucija iz doba Mila Đukanovića i DPS-a.
Dva dana nakon predstavke ministra Milovića SDT-u oglasio se i Kurti rekavši da je SDT-u podnio krivičnu prijavu protiv novog ministra pravde zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj jer je ranije Mportal integralno objavio sadržaj dopisa SDT-a, pretpostavljajući/sugerirajući da je sam ministar poslao dokument ovom miloističkom portalu. Kurti je rekao da Milović ima lični animozitet prema njemu jer je „objavom podataka iz kaznene evidencije prekoračio granice svog ovlašćenja direktnim umišljajem” i da je cilj bio njegova „diskreditacija i ocrnjivanje ličnosti“.
Dan poslije Kurtijeve reakcije, portal javnog servisa RTCG će objaviti dopis tadašnjeg državnog sekretara ministarstva pravde Bojana Zekovića iz kraja juna 2022. godine gdje traži od ministra Kovača provjere o brisanju Kurtija iz kaznene evidencije „zbog naglašenog interesovanja medija“ jer bi provjerom „otklonili sumnje i odbacili optužbe za nezakonito postupanje Minstarstva“. Zeković je tražio i da ukoliko se utvrdi greška da se ispravi i utvrdi odgovornost u slučaju zloupotrebe. Od toga nije bilo ništa. RTCG navodi da Kovač nije odgovorio na njihova pitanja glede navoda Zekovića iako mu je ostavljeno dovoljno vremena. Dan nakon objave RTCG, oglasio se i bivši ministar Kovač zbog „pokušaja lične diskreditacije, najprije od Mportala a zatim …Pobjede u sadejstvu sa ministrom pravde (Milovićem), i funkcionerom SDP-a g. Zekovićem“. Kovač tvrdi da je sam inicirao provjeru nakon medijskih izvještaja i da je utvrdio da se „donijelo rješenje o brisanju navedene osude i da se tadašnja generalna direktorica Nataša Radonjić rukovodila „jednakim postupanjem prema svim punoljetnim licima u skladu sa odredbama KZCG i ZKP“ i da je to u skladu sa odlukom Ustavnog suda iz polovine juna 2019. i praksom sudova u postupcima rehabilitacije. Stoga je ministar Kovač „ocijenio da ne postoje razlozi zbog kojih bi trebalo pokrenuti postupak poništenja rješenja o brisanju osude“ i pozvao tužilaštvo da sve ispita. Kovač se nije osvrnuo na pravosnažnu sudsku presudu kojom je odbijena rehabilitacija Kurtija kao i naknadno obavještenje Kurtija Ministarstvu pravde od 20.02.2018. da odustaje od pokretanja postupka rehabilitacije.
Ostaje da se vidi kako će se Afera Kvon odvijati i da li će njen glavni crnogorski akter, po navodima PES-a, Dritan Abazović, proći bez posljedica. Abazović je u nedavnom intervjuu za Novu pitao „šta je trebalo, da se pismo čuva, stavi u fioku i da se njime ucjenjuje poslije Milojko Spajić?“ umjesto da se šalje Novoviću. Zaključio je da „bi volio da stvari izađu na vidjelo“. Novović i SDT su na potezu.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS1 sedmica
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO2 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
DRUŠTVO3 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU3 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično