FOKUS
KATNIĆEVO SUĐENJE STOLJEĆA: Specijalni udar

Objavljeno prije
8 godinana
Objavio:
Monitor online
Vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića javnost ovoga puta nije dugo čekala da odluči šta će sa specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem. Istog dana u kom je odbrana optuženih u slučaju državni udar zatražila Katnićevo izuzeće, Stanković je donio odluku da taj zahtjev – odbija. Tako je već sjutradan, u četvrtak 20. jula, nastavljeno suđenje stoljeća, kako se popularno naziva proces koji vodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), a u kome se za terorizam i navodni planirani državni udar u oktobru 2016. godine, na optuženičkoj klupi nalaze i lideri opozicije, odnosno Demokratskog fronta – Andrija Mandić i Milan Knežević. Među optuženima su i devet državljana Srbije, te dvojica državljana Rusije koji su u bjekstvu.
Suđenje stoljeća trebalo bi da otkrije da li je zaista, kako tvrdi specijalno tužilaštvo ali i vlast, na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, postojala namjera nasilnog rušenja vlasti i likvidacije tadašnjeg premijera Mila Đukanovića i da li su u tome učestvovale ruske obavještajno-bezbjednosne službe i dio lidera DF-a. Slučaj je izazvao duboku političku krizu u Crnoj Gori. Kompletna opozicija već devet mjeseci bojkotuje rad Skupštine tvrdeći da „parlamentarni izbori nisu mogli biti slobodni i fer jer su održani u ambijentu pokušaja državnog udara”. Oni zahtijevaju da vlast pristane na ponavljanje izbora, ovoga puta u regularnoj atmosferi. Vlast to odbija.
Zbog svega toga u Crnu Goru su stigle i televizijske ekipe iz regiona, pošto se ovaj proces koji od samog starta budi interesovanje domaće ali i šire javnosti, od ostalih razlikuje i po tome što je u istoriji crnogorskog pravosuđa prvi put omogućeno da se neko suđenje prati uživo preko malih ekrana.
Optuženi opozicioni lideri tvrde da će na kraju, iz cijelog postupka izaći kao pobjednici i dokazati svoju nevinost. Ne vjeruju kažu pravosuđu, ali vjeruju javnosti.
„Nemam povjerenja u pravosuđe, ali imam u crnogorsku javnost. Koja će sada imati priliku da direktno prati suđenje i sama prosudi o ovoj optužnici, o dokazima kojih nema, o zarobljenom tužilaštvu i institucijama, da vidi da živimo opet u 1948. godini. Sve će im biti jasno. Dovoljno će biti da specijalni tužilac pročita optužnicu”, prokomentarisao je za Monitor optuženi lider DF Andrija Mandić početak suđenja, ali i posljednje postupke specijalnog tužioca Milivoja Katnića, koji nastavlja da šokira laičku i stručnu javnost. I dodatno budi sumnje da su tvrdnje opozicije da je udar politička montaža autoritarne vlasti i zarobljenog tužilaštva – tačne.
Samo dan pred početak suđenja na sajtu SDT objavljena je privatna prepiska između sadašnjih i bivših advokata optuženih u ovom procesu, te između njih i njihovih klijenata. To je i bio povod braniocima optuženih da zatraže Katnićevo izuzeće.
„Glavni specijalni tužilac se drznuo da špijunira, ne samo klijente i advokate, nego je komentarisao i špijunirao međusobnu advokatsku korespondenciju. Mi imamo pravo da dogovaramo odbranu bez uznemiravanja, da razgovaramo na koji ćemo način pribaviti dokumentaciju. Od Vrhovnog državnog tužioca očekujemo samo da se kratko i jasno izjasni da li podržava prisuškivanje i špijuniranje advokata i klijenata i prisluškivanje međusobne komunikacije advokata”, kazao je Miroje Jovanović , branilac Andrije Mandića na samom početku suđenja, koje je potom zbog zahtjeva da se Katnić izuzme iz slučaja, prekinula Snežana Mugoša, sutkinja koja će voditi ovaj proces. To nije prvi ,,veliki slučaj” u njenim rukama. Ona je sudila u slučaju Zavala, u kojem su optuženi bili čelnici Opštine Budva Rajko Kuljača, Dragan Marović, poslanik Đorđije Pinjatić, ali i u procesima visoke korupcije protiv bivšeg nikšićkog gradonačelnika Nebojše Radojičića, te Orhanu Šahmanoviću. To su sve slučajevi u kojima je vlast sređivala statistiku za Brisel i koji se u javnosti nerijetko vide kao slučajevi selektivne pravde.
Branilac Andrije Mandića još se prošle sedmice obratio diplomatskim predstavništvima u Crnoj Gori uoči početka suđenja, saopštivši da su u ovom predmetu napravljene ,,brojne zloupotrebe i nezakonitosti”, i saopštio da čak strahuje za vlastitu bezbjednost.
Objavljivanje privatne korespondencije advokata i optuženih, do koje je Katnić došao pretresom kancelarije Gorana Rodića, u to vrijeme branioca optruženog Milana Kneževića, nijesu osudili samo branioci optuženih. Advokatska komora Crne Gore ocijenila je da je ponašanje SDT neprihvatljivo, a HRA da je to presedan kojim je prekršeno pravo na privatnost i odbranu u krivičnom postupku
Predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović, saopštio je da se objavljivanjem sadržaja telefonskih razgovora između advokata Rodića i klijenata narušavaju elementarni odnosi advokata i klijenata. ,,Advokatura, kao ustavni nosilac pružanja pravne pomoći građanima, osuđuje ovakve grube atake na osnovne principe advokatske profesije i prava građana. Na ovaj način narušavaju se elementarni odnosi advokata i klijenata, koji počivaju na odnosu punog povjerenja, posvećenosti zaštite prava klijenta i zakonskoj obavezi čuvanja profesionalne tajne”, navodi se u saopštenju Komore, iz koje je još ranije, kada je Katnić naredio pretresanje Rodićeve kancelarije saopšteno da je takav pretres bio nezakonit jer nije bilo predstavnika Advokatske komore, što propisi nalažu.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da je Katnić objavljujući transkripte razgovora advokata Rodića posegao za neprihvatljivim sredstvom.
,,Izgleda da je zloupotrebljeno ovlašćenje tužioca, i da je izvršen uvid u sadržaj prepiske advokata Rodića koja nije u vezi sa predmetom zbog koga je protiv njega pokrenut postupak. Ovo je presedan kojim je prekršeno Rodićevo pravo na privatnost i odbranu u krivičnom postupku, tako što je mimo bilo kakve krivične procedure, tužilaštvo objavilo djelove te prepiske i to uz svoju interpretaciju “, kazala je ona i ocijenila da postupci Katnića izazivaju opštu nesigurnost.
Advokat Goran Rodić saopštio je da mu dostojanstvo i profesija ne dozvoljavaju da otpiše Katniću na njegov način: ,,Da komentarišem objavljivanje ciljano iskidane privatne prepiske sa klijentima, saradnicima i prijateljima, nema svrhe. Posebno zbog toga što objavljena prepiska sadrži i interne šale, opaske, privatna razmišljanja i komentare. Javnost uvijek vjeruje u ono što želi, a istinu znamo samo glavni specijalni tužilac i ja. Pozadinu svega ovoga, međutim, ne znamo samo nas dvojica. Suviše je očigledna”.
Ne zabrinjava samo posljednje ponašanje specijalnog tužioca. Javnosti su do sada, kad je u pitanju državni udar, predočena kontradiktorna svjedočenja, pa i saopštenja tužilaštva, a nijesu predočeni ozbiljni materijalni dokazi. Proces se bazira u najvećem na svjedočenjima kontroverznih osoba, kojima je nerijetko u interesu da sebe spasu optužbi u ovom, ili u nekim drugim slučajevima. To što zakon kaže da niko ne može biti optužen samo na osnovu iskaza, nije previše utješno, imajući u vidu da tužilaštvo stručna javnost već optužuje za nezakonito djelovanje. I da ni povjerenje u sudove nije na visokom nivou.
Specijalno tužilaštvo je, kako bi izgradilo slučaj, sklopilo više sporazuma sa optuženima u slučaju državni udar koji su potom potvrdili tvrdnje tužilaštva da je pripreman državni udar u oktobru 2016. i da su u tome pored ruskih obavještajaca učestvovali i lideri opozicije. Ima tumačenja da ti sporazumi možda nijesu mogli biti sklopljeni, jer je po zakonu nedozvoljeno sklapanje sporazuma za djelo terorizma. Iako su se oni sa kojima su sklopljeni formalno pravno teretili za kriminalno udruživanje, ima mišljenja da te nagodbe nijesu u skladu sa zakonom jer su se oni udruživali, pa i prema pojašnjenju tužilaštva, radi – terorizma. Sporazumi su za sada nedostupni javnosti. Nema ih ni na sajtu Specijalnog tužilaštva, iako se više puta u javnosti govorilo da bi oni morali biti transparentni. Tužilaštvo možda nema kad, od objavljivanja privatnih prepiski.
Takođe, Specijalno tužilaštvo, odnosno sud, dodijelilo je status svjedoka saradnika Saši Sinđeliću, što se takođe tumači spornim. Zakon ne dozvoljava da se taj status dodijeli organizatoru odnosno vođi kriminalne organizacije, za šta je Katnić najprije teretio Sinđelića. Katnić je tvrdio da ima dokaze da je Sinđelić organizator grupe i osoba koja je pripremala oružje i dron.
Advokat Andrije Mandića, koji je zatražio izuzeće Katnića, u pismu diplomatskim predstavništvima tvrdi da je u ,,spisima predmeta dokumentovano da je Sinđelić dugogodišnji saradnik tajnih službi”, te da je vještačenjem dostavljenim sudu utvrđeno da je reč o ,,psihički bolesnoj osobi”. Branilac je podsjetio da je Sinđelić osuđen za teško ubistvo u Hrvatskoj koja je za njim 2002. godine raspisala potjernicu, te da se ,,bavi međunarodnim krijumčarenjem oružja”, što je, prema navodima odbrane, dokumentovano spisima Interpola dostavljenim sudu. Takođe, advokat tvrdi da Sinđelić poznaje Katnića 15 godina, kao i da je i to dokumentovano i dostavljeno sudu. Sinđelić je ključni svjedok crnogorskog tužilaštva u ovom postupku. On je saopštio i da se u spisima dostavljenim sudu nalaze dokazi da je „afera montirana i da je u tome učestvovao Beba Popović”. Vladimir Beba Popović u javnosti se percipira kao koordinator iz sjenke crnogorskih i srpskih medija koji služe Aleksandru Vučiću u Srbiji i Milu Đukanoviću u Crnoj Gori.
Na početku suđenja stoljeća, procesa u kome se za terorizam i navodni planirani državni udar u oktobru 2016. terete i lideri opozicije, jedno je očito – da je specijalni tužilac spreman na štošta da iza rešetaka pošalje optužene u ovom slučaju i ukloni one koji mu se nađu na putu. Pretresi, prisluškivanja, objavljivanje privatnih prepiski samo su neke od Katnićevih specijalnih metoda. Stručna javnost tvrdi da je već prešao crtu zakonitog. A u takvim uslovima sigurno je i da se ne može računati na istinu i pravdu.
Katniću su očito odriješene ruke. Hoće li javnost pomoći, vidjećemo.
Kad Katnić tumači
„Advokat G. R. je putem aplikacije Whats Upp, 20.10. 2016. godine, imao komunikaciju sa advokatom M.P. iz Niša, koji je branilac okrivljenog B.D., u predmetu terorizam u pokušaju, s tim što je iz komunikacije koja je vođena između advokata, jasno da je G.R. zapravo glavni branilac okrivljenog B. D., a da to radi prikriveno, ne dostavljajući punomoćje i ne čineći javnim ovaj svoj angažman”, pojašnjenje je kojim počinje tekst objavljen na sajtu tužilaštva u kom se objavljuju djelovi privatne komunikacije branioca u slučaju državni udar, a koji su u ruke tužioca dospjeli nakon ranijeg pretresa kancelarije advokata Gorana Rodića.
Specijalni tužilac objavljivanjem te prepiske navodno razotkriva da se protiv njega vodi specijalni rat. Taj rat, navodno, između ostalih, vode advokat Rodić i branioci optuženih u slučaju državni udar. Međutim, kako je i samom je tužiocu valjda jasno da se pukim čitanjem privatne prepiske advokata ne vdii ono što bi tužilaštvo željelo, objavljenu privatnu korespodenciju tužilaštvo svako malo dopunjuje tumačenjima, pokušavajući javnost da ubijedi da je on meta nekakve advokatske organizovane kriminalne grupe.
Tužilac pojašnjava motive Rodića. ,,Cilj medijskog eksponiranja advokata G.R. bio je njegov izbor na mjesto Vrhovnog državnog tužioca, o čemu je postojao i dogovor sa, za sada, nepoznatim licima”. Dokazi za tu tvrdnju, po Katniću, proizilaze iz sljedeće prepiske: „M.P.: Gledao sam emisiju, super je bila, sad si već ozbiljan kandidat za zamjenu Stankovića. Moramo to neko veče u proširenom sastavu da protresemo u ponedjeljak… G.R.: Ha, ha raspliće se, S…… pa V……., a ostale čekaju do april”. Po Katniću se valjda u specijalni rat ubraja i kad u šali kažeš da možeš postati državni tužilac.
A bogami i kad kritikuješ tužilaštvo na TV-u. ,,G.R.i saopštava da je, gostujući na TV-u, problematizovao sporazume o priznanju krivice, koje je do sada zaključilo Specijalno državno tužilaštvo, a sve kako bi se kompromitovao rad SDT i omalovažili uspjesi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kroz netačno i tendeciozno prikazivanje rezultata sporazuma koji su zaključeni u tzv. ,,budvanskim predmetima”, pri čemu G.R. potencira da su sporazumi zaključeni isključivo u korist okrivljenih, a ne u korist zakona i pravde”, navodi grijeh advokata Rodića specijalni tužilac.
U ostatku objavljenog saopštenja tužilaštva strategija odbrane se predstavlja kao krivično djelo i borba protiv tužilaštva.
,,Ne vodim nikakav ‘specijalni rat’ protiv glavnog specijalnog tužioca, niti mi pada na pamet da oduzimam nekome mjesto u tužilačkoj organizaciji. Nikada nijesam opstruisao tužilačke i sudske postupke. U odbrani klijenata koristim isključivo zakonom dozvoljena sredstva. To vrlo dobro zna i Specijalno tužilaštvo, kao i javnost koja je pratila nemali broj predmeta u kojima sam postupao kao branilac”, saopštio je povodom objavljivanja prepiske Goran Rodić.
Iz DF su Katnića nazvali ,,SMS voajerom” optužujući ga da je SDT pretvorio u medijski centar DPS. Oni su pozvali specijalnog tužioca da upozna crnogorsku javnost sa transkriptima svojih razgovora sa bivšim premijerom Milom Đukanovićem, i svjedocima saradnicima u predmetu državni udar Sašom Sinđelićem i Mirkom Pajom Velimirovićem.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
IZDVOJENO
FOKUS
OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije
4 danana
7 Februara, 2025
Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta
Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i budvanskom parlamentu, iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.
Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika, čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine drži kao taoca. Neki opozicioni poslanici znak protesta zatvorili su put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.
Istovremeno, u Budvi je u ponedeljak izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića, i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića. Ipak, na tome se stalo.
Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima. Ljepota poroka.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije
1 sedmicana
31 Januara, 2025
Podstaknuti primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene
Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.
Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.
Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.
Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine, u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona. Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.
Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.
Ima i jedna ozbiljnija razlika između Hrvatske i Slovenije. Dok su zvaničnici u Zagrebu bojkot trgovina podržali ili prećutali, u Ljubljani su se čuli i glasovi protivljenja. Slovenački Ombudsman za lanac snabdevanja hranom, Branko Ravnik je upozorio da bi, s obzirom na to da su primarni proizvođači i prehrambeno-prerađivačka industrija u ozbiljnim problemima, aktuelni bojkot mogao predstavljati uvod u „crni scenario“.
Istovremeno su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i prehrane saopštili da nijesu za bojkot slovenačkih trgovaca, smatraju da je to ekstremna mjera i da potrošači u takvim situacijama mogu osećati kako su prisiljeni da učestvuju a akcijama koje, možda, ni ne podržavaju. Iz istog Ministarstva su pokušali objasniti zašto su neke cijene u Italiji niže nego u Sloveniji (dok Hrvati dolaze kod njih, Slovenci, zbog jeftinije trgovine, idu u Italiju). Po njima, stvar je u tome da je slovenačko tržište malo, a proizvodnja manja i skuplja. “Italija ima puno veću masovnu proizvodnju i ponudu na tržištu, pa u skladu sa tim cene mogu da budu niže”.
Insirisani primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.
Društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini širi se poziv na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana 31.januara, „kao izraz nezadovoljstva zbog visokih cijena i niskog životnog standarda“. Inicijatori akcije pozivaju građane da „tog dana ne kupuju ništa, da unaprijed osiguraju potrebne namirnice, kuhaju kod kuće i izbjegavaju potrošnju u ugostiteljskim objektima“. Cilj akcije je, objašnjavaju organizatori, pritisnuti vlasti i poslodavce da preduzmu konkretne mjere za smanjenje inflacije, povećanje minimalne plate i poboljšanje ukupnog životnog standarda građana.
U Srbiji je Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva pozvalo građane na bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak. Na njihovom popisu su četiri trgovinska lanca koja su, zbog dogovaranja cijena, obuhvaćena postupkom Komisije za zaštitu konkurencije (Delez, Merkator S, DIS i Univereksport). Listi zrelih za bojkot pridodat je Lidl, za koji iz Efektive tvrde da se, takođe, priklonio politici visokih cijena. „Poenta nije da se u četvrtak kupe namirnice za dva dana ili da se u subotu kupi ono što nedostaje. Ako postoji prijeka potreba (za kupovinom – prim. Monitora), bolje je nabaviti kod malog trgovca ili na pijaci, samo ne u ovim velikim trgovinskim lancima“, objašnjavaju organizatori bojkota. „Kako objasniti situaciju da je proizvod koji se pravi u Srbiji jeftiniji u SAD, Nemačkoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori nego u Srbiji? Nije inflacija krivac, krivi su i trgovinski lanci koj imaju visoke marže. Delez ima maržu preko 40, svi ostali imaju 32, 35, 37 odsto marže.“
I u Sjevernoj Makedoniji je potrošačima upućen poziv da ovog petka bojkotuju velike supermarkete ali i manje tržnice/pijace, „kao reakciju na drastično povećanje cijena“. Uz sindikate i udruženja potrošača, poziv na bojkot podržao je i premijer Hristijan Mickoski, ocjenivši da se pojedini trgovci i trgovinski lanci ponašaju neodgovorno neopravdano podižući cijene. “Imam jasna saznanja da određeni subjekti špekulativno pokušavaju da ostvare ogroman profit na račun građana. Ovo je nedopustivo i neće se tolerisati”, napisao je Mickoski.
Slično je i na ovdašnji poziv na bojkot trgovačkih lanaca, koji je stigao od organizacije Alternativa Crna Gora, reagovao premijer Milojko Spajić. On je, uz odgovor da, na svom profilu na mreži X podijelio anketu sa pitanjem: „Smatrate li da i mi u Crnoj Gori treba da se organizujemo i, recimo, sljedeći petak bojkotujemo sve supermarkete, kao i ostale prodavnice prehrambenih proizvoda?” Naknadno je, za RTCG, pojasnio da „u svojstvu građanina u potpunosti podržavam takvu akciju”. Ponavljajući očekivanja da će, sve izvjesniji, dolazak trgovinskog lanca Lidl riješiti problem visokih cijena i trgovačkih marži. “Lidl intenzivno radi na tome (na dolasku u Crnu Goru – prim. Monitora). Ukoliko domaći trgovci ne budu radili na fer odnosu prema lokalnim potrošačima, naravno da će ih potrošači napustiti”, saopštio je Spajić.
Nijesu svi ministri u Spajićevoj Vladi u potpunosti saglasni sa izrečenom podrškom bojkotu trgovina. Počev od potpredsjednika vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja. “Ohrabrujem građane da svoj novac troše u Crnoj Gori, u našim trgovinama i kupuju samo domaće proizvode“, saopštio je Đeljošaj. „Koristim priliku da predložim da fokus nevladinih organizacija i svih društvenih aktera bude bojkot uvoznih proizvoda u trgovinama i da se kao društvo organizujemo da odredimo jedan dan u nedjelji (npr. 31. januar) ili više dana u mjesecu, kako bismo ujedinjeni i složni kupili samo domaće proizvode u našim trgovinama.”
Na sličnom fonu bili su i zvaničnici Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i Privredna komora CG. „Bojkotom sopstvene trgovine ne pomažemo nego odmažemo sebi. Neće biti prvi put da se iz plemenitih motiva, a u ime opšteg dobra nanosi šteta i postiže upravo suprotno od željenog“, ocijenili su iz CUP-a.
Iz Privredne komore su, pozivajući se na prošlogodišnju Analizu koju su naručili od Ekonomskog fakulteta, saopštili da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje privreda ne utiče. Upirući, indirektno, prst odgovornosti i u aktuelnu Vlade, a dijelom i na njene prethodnike. „Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti. Zato je generatore inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike“, navodi se u saopštenju PKCG.
“Trgovačke marže u regionu 2023. godine bile su najniže u Bosni i Hercegovini, 15 odsto, dok su u Srbiji 24-26 odsto, Hrvatskoj iznad 30 odsto, a u Njemačkoj čak 37 odsto“, predočili su iz PKCG rezultate pomenute Analize poslovanja trgovinskih preduzeća (veliki trgovački lanci, veleprodaje, mikro i mala preduzeća). „Prosječna neponderisana stopa bruto marže za trgovinska preduzeća u Crnoj Gori (uzorak analiziran u ovoj studiji) u 2023. godini iznosila je 17,9 odsto, što je čini nižom u odnosu na sve zemlje iz regiona izuzev BiH”.
Ti podaci nijesu utješili građane koji idu u trgovinu i iz nje, za sve više novca, u cegerima donose sve manje. Rast cijena i smanjenje kupovne moći, bez obzira na nominalni rast plata i penzija, podstakao je i predsjednicu Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Olgu Nikčević da podrži bojkot trgovina. “Na ovaj način potrošači šalju poruku da trenutna situacija nije održiva i da je neophodno hitno reagovati na sistemske probleme. Bojkot marketa može poslužiti kao privremena mjera za vršenje pritiska, ali za dugoročne rezultate potrebno je sprovesti strukturne promjene u ekonomiji, uključujući jačanje domaće proizvodnje, bolje uređenje tržišta i podsticanje veće konkurencije”, kazala je ona.
Bojkot su podržali i sindikati. Izvršni odbor Unije slobodnih sindikata Crne Gore pozvao je članstvo da se pridruži bojkotu koji je, kažu, „izraz građanskog revolta zbog enormno visokih cijena proizvoda“ i ugrađivanja trgovaca kroz neutemeljeno visoke marže, koje nijesu formirane na realnim osnovama, već su rezultat povećanja zarada i penzija kroz efekte programa Evropa sad 1 i 2.
„Ukoliko se građani/ke odazovu pozivu na bojkot i ukoliko bojkot uspije, biće to snažna poruka trgovcima da građani/ke imaju mehanizam kako da se zaštite od daljeg „divljanja“ cijena“, navodi se u saopštenju USSCG.
I iz Saveza sindikata Crne Gore su pozvali članstvo da daju pun doprinos bojkotu. „Jer sve što smo postigli u dogovoru sa Vladom vezano za povećanje plata, trgovinski lanci nam to uzmu cijenama. Savez sindikata će osmisliti i dalje korake kako bismo postigli cilj, a to je smanjenje cijena“, poručio je generalni sekretar SSCG Duško Zarubica.
No, čuju se glasovi ekonomskih analitičara koji pozivaju na oprez. Rast cijena, nesporno, jede (nesrazmjerno) uvećane zarade i penzije, pa je kupovna moć građana Crne Gore, prema podacima Eurostata, približno ista danas kao i 2019. godine (51:50 odsto prosjeka EU). A taj rast, pored ostalog, plaćamo manjim ulaganjima u penzione fondove. Odnosno, pozajmljujemo od samih sebe u budućnosti. .
Mišljenja se razlikuju oko toga šta je uzrok a šta posljedica takvog stanja. I ko je odgovoran. Neki analitičari upozoravaju da, zemlje bivše SFR Jugoslavije danas imaju različite ekonomije, zbog čega ni poslovanje maloprodajnih lanaca u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji nije uporedivo. Zajednički problem skupoće ne može se rješavati na isti način, jer nema iste uzroke. Drugi upozoravaju da maloprodavci ne mogu biti jedini odgovorni za dešavanja u lancu u kome su i proizvođači, uvoznici, veleprodavci i, možda najvažnije, država/vlada kao kreator pravila i neko ko određuje visinu carinskih, akciznih, poreskih stopa koje i te kako utiču na visinu cijena koju plaćaju potrošači. Svi mi. U konačnom, nije teško shvatiti da bi ozbiljan bojkot, ili njime uzrokovan značajniji pad cijena, donio velike nevolje aktuelnim vlastima u Crnoj Gori. Planirani prihodi od PDV-a i akciza ne bi se realizovali pa bi država trebala dodatna zaduženja.
Potrošači ne žele da glavoboljaju oko takvih dilema. Njih interesuje to što su za tri godine cijene osnovnih životnih namirnica porasle preko 35 odsto, da je ukupna inflacija u tom periodu iznosila 26,8 odsto, da je najveći rast cijena zabilježen je u kategoriji hrana i bezalkoholna pića (37,5 odsto) – baš tamo gdje ode većina novca prosječnog stanovnika Crne Gore. Sve navedeno su zvanični podaci Monstata. Uz to su, možda još više, poskupjeli stanovi i stanarine, odjeća i obuća, sve vrste usluga (od frizera do računa telekomunikacionih i kablovskih provajdera), komunalije (uz najavljeno poskupljenje struje)… a konačno, ili prije svega, akcize i poreske stope.
Ne može se , naravno, sve to ispeglati jednodnevnim bojkotom trgovina. Zato petak u kome nekadašnji Jugosloveni bojkotuju kupovinu treba razumjeti kao pokaznu vježbu nekih budućih akcija. Ne moraju biti sinhronizovane, važno je da budu korisne.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
FOKUS
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?

Objavljeno prije
2 sedmicena
24 Januara, 2025
Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem, kako tvrdi DPS, preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski. Penzionisanjem Dragane Đuranović došlo je do promjene odnosa snaga : DPS-2, URA-1, DF-1, Demokrate – 1. Matematika kaže: opozicija – 3, vlast – 2. No, izgleda da sudija Faruk Resulbegović, koji slovi za kandidata URA, iako je ta partija sada u opoziciji, za DPS predstavlja veliki rizik
Demokratska partija socijalista uz dio opozicije blokirala je opet početkom sedmice sjednicu parlamenta, na kojoj je trebalo glasati o budžetu. Insistiraju da „parlamentarna većina ruši državu“, te da je razlog njihove blokade Skupštine – odbrana Ustava.
„Dok god se ne poništi odluka Ustavnog odbora, neće biti sjednica. To je jedinstven zahtjev opozicije“, poručio je lider DPS Danijel Živković.
Dodatno je proširio spisak zahtjeva: „Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Dragane Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu. Finalno, premijera Spajića sam upozorio da ukoliko parlamentarna većina sa državnog nivoa spriječi formiranje vlasti u Budvi i time još jednom sruši ustavni poredak, da će odgovor opozicije biti blokada svih lokalnih skupština i potpuna paraliza društveno-političkog života”.
DPS-a i stranke opozicije tvrde da je penzionisanjem sutkinje Đuranović izvršen “ustavni puč”, te da je parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom kako bi “srušila državu” i između ostalog progurala zakon o dvojnom državljanstvu. Problem sa tim DPS- ovim narativom ima više nivoa. Za početak, neobično je da se protiv političke kontrole Ustavnog suda bori partija koja ga je pretvorila u partijski i uništila njegov integritet. Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem, kako tvrdi DPS, preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.
Zašto DPS onda želi da vrati sud „u pređašnje stanje“, kako je to nakon razgovora opozicije sa Martom Kos definisao Živković? Dio odgovora je u hronologiji promjena snaga unutar partijskog Ustavnog suda.
Nakon višegodišnje blokade Ustavnog suda, početkom 2023. godine, postavgustovska vlast je, kako bi odblokirala evropski proces, konačno uspjela da dobije poene od Brisela i popuni dio praznih mjesta u Ustavnom sudu. Uz neophodnu saradnju opozicije, pošto se sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom. U to vrijeme premijer je bio Dritan Abazović koji danas stoji uz DPS, a predsjednik države Milo Đukanović. Parlament i predsjednik po zakonu imaju značajnu ulogu u procesu izbora sudija Ustavnog suda. Na žalost, sud je popunjen po odavno uspostavljenom đukanovićevskom principu, po kom su sudije Ustavnog suda bile ishod politčke trgovine, a ne radnih biografija i referenci. U tom smjeru nova vlast nije napravila nikakav pomak. Sud je bio i ostao partijski, ali sa malo drugačijim odnosom snaga.
U februaru 2023. godine, nakon više poništenih konkursa i neprincipijelnog glasanja svih partija, koje su mijenjale odnos prema kandidatima u zavisnosti od trenutnog partijskog interesa, izabrano je troje sudija – Snežana Armenko, koja je bila predlog Demokratskog fronta i koja je u rođačkim odnosima sa Predragom Bulatovićem, savjetnikom Andrije Mandića, Miomirka Tešić, koju su predložile Demokrate i Dragana Đuranović koju je predložio DPS, a čije je penzionisanje krajem godine DPS natjeralo na bacanje dimne bombe na sjednici Ustavnog odbora, a danas na blokadu parlamenta. Đuranović se tokom intervjua pohvalila partijskom knjižicom DPS. Kazala je da je ima od 2017. i da „za sudiju Ustavnog suda nije neophodno da ne bude član partije“.
Tada za sudiju Ustavnog suda nije izabran Faruk Ruselbegović, zbog toga što za njega nijesu glasali DPS i Bošnjačka stranka. DPS je u to vrijeme još manjinski podržavao Abazovićevu vladu, ali nije glasao za Resulbegovića, koji slovi za kandidata URA, uz objašnjenje da želi to mjesto da ostavi dogovoru unutar manjinskih partija. U prevodu, DPS je bio radiji kandidatu kog bi predložile manjinske partije iz korpusa tada DPS – u vjernih partnera. Prije svega Bošnjačka stranka. Ruselbegović je ipak izabran u novembru 2023. godine. Ni tada DPS nije glasao za njega, ali su njegov izbor omogućili glasovi URA, koja je u to vrijeme već postala opozicija, i Socijaldemokrata (SD).
Izborom Resulbegovića kompletiran je Ustavni sud. Pored novoizabranih sudija, u Ustavnom sudu tada su bili još Budimir Šćepanović, predsjednik suda, Desanka Lopičić i Milorad Gogić, danas savjetnik Andrije Mandića. Šćepanović i Lopičić izabrani su u vrijeme DPS-a, i važe za njihove odane vojnike pravosuđa. Šćepanović, Lopičić, kao i penzionisana sutkinja Đuranović, nalaze se na spisku sudija koji su od DPS vlada dobili stanove po povoljnim uslovima, što je danas predmet pravosuđa .
Lopičić je od Vlade dobila stan 2009. godine od 75 hiljada eura, koji je otplaćivala u mjesečnim ratama od 79,8 eura. Od 2014. do 2017. bila je predsjednica Ustavnog suda, a svojevremeno je nezakonito izabrana za predsjedavajuću sudiju, što je potvdio i sam Ustavni sud. Sutkinja Dragana Đuranović je dobila stan u Siti kvartu od Vlade 2016. godine, dok je bila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države za svega 15.445 eura. Sudija Šćepanović je uz pomoć Vlade dobio stan od 90 kvadrata za nešto više od 13 hiljada eura u Univerzitetskom centru u Podgorici.
Dakle, da pritvrdimo- kada je u novembru 2023. kompletiran, Ustavni sud bio je izvan sumnje partijski. Prema podacima Monitorovih dobro upućenih izvora, u njemu je važio ovaj odnos snaga: DPS 3, DF -2, Demokrate – 1, URA – 1. Pošto je URA tada bila u opoziciji, moglo bi se reći da je opozicija i dalje imala kontrolu nad sudom, 4:3. Mđutim, DPS očito nikad Resulbegovića nije računao kao dio opozicione snage, pa je takav sud smatrala sudom u pat poziciji. Tri naspram tri.
Nakon što je penzionisan Gogić, koji je završio u Mandićevom kabinetu, neprincipijelno mijenjajući stavove o penzionisanju sudija Ustavnog suda spram sopstvenog interesa, ustanovljen je ovaj odnos: DF- 1, Demokrate – 1, URA -1, DPS -3. Opozicija je imala tri sugurna i jedan za DPS očio nesiguran glas. To je pređašnje stanje u koje danas DPS sa sve evropskom retorikom, želi da vrati Ustavni sud.
Penzionisanjem Đuranović došlo je do promjene – DPS-2, URA- 1, DF-1, Demokrate – 1. Matematika kaže: vlast – 2, opozicija – 3. DPS međutim, dok blokira parlament s URA, i dalje istrajno ne računa njihove “nesigurne” glasove u sudu. Pritom, nakon penzionisanja Đuranović, u Ustavnom sudu je neparan broj sudija, pa odluke više ne mogu biti zaustavljane pat pozicijom, tri na spram tri. Sada Resulbegović za njih predstavlja još opasniju razliku. Zato DPS želi stvari da vrati u sigurno. Pređašnje stanje, za njih znači pat pozicija. DPS se u stvari bori za – blokadu.
Priča o Ustavnom sudu, o čemu je Monitor već pisao, je priča o borbi vlasti i opozicije oko nadmoći u pravosuđu. Priča o penzionisanju sudija tog suda, je priča i o tome kako su i vlast i opozciija, ali i većina sudija Ustavnog suda, Ustav tumačile spram sopstvenih, partijskih i ličnih interesa. DPS danas traži da se nastavi sa kršenjem Ustava, i sudije penzionišu po starom receptu, za koji eksperti odavno ukazuju da je sporan. Vlast je taj recept koristila kad joj je odgovaralo, a odlučila s njim da raskrsti, opet kad joj odgovara. Sudije, isto. Doprinoseći tako opštoj haotizaciji, u kojoj je očigledno da je Ustav tek pogodan zaklon. Ili ruža na reveru. Što bi rekao Andrija Mandić potpredsjedniku skupštine Borisu Pejoviću, dok se nadgornjavao sa poslanicima opozicije: „Pridrži mi ovaj Ustav“.
Zanimljivo, trenutno je penzionisana samo sutkinja Đuranović, iako je još dvoje sudija ispunilo uslove za penziju, kako je to u obraćanju Parlamentu navela i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko. Predsjednik Jakov Milatović izbor to dvoje sudija ostavio je otvorenim, i rezervisanim za amin sudija Ustavnog suda. Milatović je tako odigrao i za DPS. Ubrzo je prešao na podešavanja iz avgusta 2020. A o tome kako dvoje sudija ne idu u penziju, a jedan da, iako su svi ispunili uslov, više ne priča niko. Toliko o Ustavu.
Nevinih u priči o Ustavnom sudu nema, ali je očigledano nastojanje DPS-a, da blokira taj sud. Da ga vrati u pređašnje stanje, ali i onemogući dalji razvoj događaja. Šta ako bi se nakon sutkinje Đuranović penzionisalo i dvoje njihovih sudija? Ko bi ih zamijenio?
Dimne bombe na Ustavnom odboru, pojavljivanje Đukanovića nakon tragedije na Cetinju sa zahtjevom da se smijeni policijski vrh, blokada parlamenta kojom se navodno brani Ustav, a koja je, po pravnim stručnjacima neustavna i nelegitimna, za razliku od bojkota, prijetnje da će blokirati i lokalne parlamente… Sve su to detalji koji nameću pitanje: čega se to plaši Đukanović?
Vlast tvrdi da je penzionisanje Đuranović spriječilo izlazak iz pritvora bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog bezbjednosnog funkcionera Zorana Lazovića. Šta bi mogao još Ustavni sud koji nije u „pređašnjem stanju“, a koje specijalnim dodacima podmićuje nova vlast?
Zanimljivo je da DPS ne umiruje ni miješanje Venecijanske komisije, u kojoj između ostalih sjede nekadašnji ministri DPS vlada, profesor Srđan Darmanović i Zoran Pažin. Ili se sjećaju kako je lako ne uvažiti VK s pozicije vlasti. Kako god, nervoza DPS-a je očigledna.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 4 dana
Povratak onoga koji nije ni otišao
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Paralelni univerzumi
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Ovi i oni
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Cilj anti-estetske hirurgije jezika
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Voz
Milena Perović

Novi broj


TEOFIL PANČIĆ: Život kao legat borbe za ličnu i opšteljudsku slobodu

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije
Izdvajamo
-
Izdvojeno2 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
Izdvojeno2 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
-
DRUŠTVO3 sedmice
SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje
-
FOKUS2 sedmice
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
-
Izdvojeno3 sedmice
PREKID VATRE NA BLISKOM ISTOKU: Ima li mira za Gazu?
-
INTERVJU3 sedmice
DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CDT: Kod nas se nije desila promjena, nego zamjena vlasti
-
HORIZONTI3 sedmice
SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo