Povežite se sa nama

OKO NAS

KINEZI NAPRAVILI PLAN ZA ZAŠTITU TARE: Mutna suza Evrope

Objavljeno prije

na

Mutna Tara, puna otpadnih voda, promijenjen tok, mehanizacija u koritu, samo je dio posljedica radova na dionici auto puta Bar – Boljare, tvrde tamošnji mještani Mateševa i Jabuke. Oni su više puta tokom ljeta obavještavali novinare da je “suza Evrope” ugrožena radovima kineske kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC) i firmi podizvođača. Društvene mreže su u više navrata bile preplavljene fotografijama rijeke koja je skoro presušila, a zamućenu vodu autori snimaka objašnjavali su uticajem fabrike betona, koja se nalazi pet kilometara od Mateševa, odnosno ispuštanjem otpadnog materijala prilikom izrade cementa. Mještane brine i to što izvođači radova peru građevinske mašine u Tari, što dodatno ugrožava rijeku.

,,Kakva je Tara sada i kakva je bila cijelo ljeto, lako je vidjeti. Nikada ovako bilo nije. Nikad rijeka nije bila mutnija i ugroženija. Tek ćemo se suočiti s katastrofalnim posljedicama, kad se sve ovo završi. Niko ne spori važnost auto puta, ali niko odgvoran ne može osporiti ni važnost rijeke. Nažalost, do sada naše riječi nijesu ni do koga od nadležnih doprle” – kažu u Mateševu.

Nezvanično, kolašinski ekolozi i ribolovci izražavali su zabrinutost i za riblji fond. Izbjegavajući da ,,imenom i prezimenom” stanu iza svojih izjava, sportski riboloci su više puta novinarima govorili kako je Tara nepovratno promijenjena, a živi svijet u njoj ugrožen.

Kako su ljetos ocijenili iz Flaj fišing kluba Maniro, u rijeci je uginulo više od polovine ribe i to su, navodno, prijavili svim nadležnim inspekcijama u državi. U tom klubu su očekivali da Biohemijski institut obavi analizu vode.

Kinezi su više puta demantovali takve tvrdnje. Oni kažu da rade sve u skladu sa zakonom i dozvolama koje su dobili od crnogorskih nadležnih institucija. Njihovi predstavnici sadržaje s društvenih mreža nazvali su senzacionalističkim i laičkim.

Da o Tari brinu, pojašnavaju u toj kompaniji, pokazuju i još nefinalizovanim predlogom mjera remedijacije i programom praćenja životne sredine na rijeci u dijelu “Sekcije 4” . Time je obuhvaćena lokacije kampa Jabuka, Jabučki krš i most Pajkov vir, uzvodno i nizvodno 100 metara od mosta. Predlog mjera obuhvataju tri osnovna postupka – sprječavanje zagađenja, otklanjanje uticaja i poboljšanje životne sredine.

U tom predlogu stoji da će se voditi računa da voda koja nastane usljed atmosferskih uslova ne ostvari negativan uticaj na životnu sredinu – kroz obezbjeđivanje privremenih kanala za odvodnjavanje. Takođe, pejzaž će biti sređen ozelenjavanjem, planirana su redovna laboratorijska ispitivanja otpadnih voda, a u predlogu mjera nalazi se i poribljavanje po završetku radova na auto putu. Plan podrazumijeva i posrednu zaštitu terena od nestabilnosti i erozije, kao i nekontrolisanog dejstva bujičnih voda rijeke Tare.

Kako najavljuju iz kineske kompanije, u narednoj fazi komisija Agencije za zaštitu prirode i životne sredine obaviće reviziju predloga. Nakon usaglašavanja, dokument će biti finalizovan i predstavljaće osnovu za implementaciju mjera zaštite rijeke Tare u toku i nakon izvođenja radova na autoputu. Cilj dokumenta je da se ,,uticaj radova kroz redovnu kontrolu svede na minimum”.

Iz onog što su Kinezi predložili moguće je vidjeti da je dio glavnog projekta petlje Mateševo i regulacija rjeke u tom dijelu. Mehanizacija će imati mnogo posla u samom koritu, iskopavaće se riječni materijal koji će biti korišten za ,,izradu nasipa i popunjavanje okolnih depresija”. Sastavni dio regulacionih radova je, piše u dokumentu, i preusmjeravanje rijeke ,,kako bi se nastavilo s radovima u ,,suvom dijelu”. No, efekti tih radova, kako su procijenili eksperti angažovani od kineske kompanije, samo su kratkoročni i ne mogu se smatrati ugrožavanjem životne sredine. Poslije prestanka radova očekuju da se poboljša kvalitet prostora na tom dijelu.

Autori predloga mjera tvrde i da je zamućenost Tare mnogo veća zbog velikih padavina, nego zbog zamućenosti iz sedimentacionih bazena. Ipak, da bi zaštitili rijeku od zemljanih i radova na iskopavanju, predlažu izgradnju privremenih kanala za odvodnjavanje.

Iz CRBC tvrde da je negativan uticaj otpadnih voda od izrade betona spriječen recikliranjem otpadnih voda tokom proizvodnog procesa.

,,CRBC redovno čisti kanale, koji se nalaze u okviru kampa Jabuka i platforme postrojenja za proizvodnju betona. Na platformama je zabranjeno pranje mašina hemikalijama, a smanjen je i broj mašina koje se na toj platformi peru. Po nalogu ekološke inspekcije, postavljena su dva dodatna taložnika, što omogućava dodatno prečišćavaje voda prije ulaska u separator i ispuštanja u Taru” – stoji u predlogu mjera kineske kompanije.

Pored sprječavanja i otklanjanja loših uticaja na životnu sredinu, dokumentom kojeg su predložili Kinezi, planirana je i ,,popravka pejzaža” na dionici gdje rade. Te popravke se, kako je precizirano, odnose na uređenje ambijenta doline i poribljavnje rijeke. Biće izvedeno ,,uređenje i specijalno ozelenjavanje, haotični ambijent će postati kultivisani pejzaž”.

Iz CRBC objašnjavaju i kako su riješili prelaz preko rijeke. Tvrde da su u avgustu uveli zabranu prelaska preko Tare dok ne dobiju potrebne saglasnosti. Navodno, našli su rješenje, postavljanjem pet cijevi, što im je dozvolila Uprava za vode. Kažu i da su zabranili radove u koritu, osim onih koji se izvode prema glavnom projektu.

Početkom oktobra predstavnici Agencije za zaštitu prirode i životne sredine zajedno s predstavnicima kompanije i konsultantima za životnu sredinu posjetili su ,,Sekciju 4″. Cilj im je bio, ,,upoznavanje s ekološkom situacijom na terenu i radovima u zoni petlje Mateševo i rijeke Tare.

Iz CRBC objašnjavaju da je u izradu predloga mjera za zaštitu Tare uključeno osam stručnjaka, među kojima su specijaisti za životnu sredinu, ihtiolog, specijalisti građevine… Obiman dokument na više desetina strana, zaista detaljno opisuje planirane radove, sadašnje stanje životne sredine, ali i mjere zaštite. Ukoliko sve napisano i planirano bude primijenjeno, stiče se utisak da Tara neće mnogo trpjeti. No, ostaje svakako prostora i za sumnju, jer je jasno da će za svaki dio posla oko rijeke i u rijeci biti potrebna ažurna, odgovorna i nepristrasna kontrola nadležnih domaćih institucija.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo