Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKE SKICE: Ambasadori, premijer i amajlija iz Podgorice

Objavljeno prije

na

Dan nakon što je najavljeno da je u završnu fazu ušla Studija zaštite Solane i najavljeno potpisivanje peticije za zaštitu uvale Valdanos, u Ulcinj je stiglo deset ambasadora evropskih zemalja predvođenih šefom Delegacije Evropske unije u Podgorici Aivom Oravom. Oni su posjetili ta dva lokaliteta potvrđujući značaj koji imaju za evropski kontinent.

Posebno se to odnosi na Solanu gdje je, kako ističe autor Studije, poznati slovenački ornitolog Andrej Sovinc, registrovano 250 vrsta ptica od ukupno 500 koliko ih ima u Evropi. On ističe: „Solana je najvažnije mjesto za razvoj halofitne vegetacije. Identifikovana su tri tipa staništa sa Aneksa EU Direktive o staništima, što ih čini potencijalnim Natura 2000 područjem, a što zahtijeva posebne mjere zaštite i očuvanja”.

Studija je potvrdila da je opstanak staništa i vrsta gotovo u potpunosti zavistan od održavanja vodnog režima, koji se upotrebljavao kod tradicionalne proizvodnje soli. Nje nema već četiri godine, pa je rezultanta toga otpuštanje solara, urušavanje nasipa i smanjenje broja ptica na prostoru od preko 15 miliona metara kvadratnih, koje od slankastog ubrzano postaje slatkovodno područje.

Onakvo kakvo je bilo prije devet decenija kada je počela gradnja ove najveće solane na Jadranu, firme koja je, uz Ulcinjsku rivijeru, izgradila moderni Ulcinj.

Sada predstoji sličan, vizionarski posao, ali je preduslov za to da se ona zaštiti na nacionalnom i na međunarodnom nivou, što je Vlada godinama odbijala, jer bi to značio kraj za planove njoj bliskih osoba o izgradnji turističkog kompleksa sa marinom na Solani. Sovinc je kao najadekvatnije kategorije predložio park prirode i rezervat prirode, a uz upis na Ramsarsku listu močvarnih područja od međunarodnog značaja, to bi spriječilo betonizaciju Solane.

Sličan scenario bio je namijenjen uvali Valdanos. Čini se da je prihvatanjem zaključaka Skupštine opštine Ulcinj za izradu Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Ulcinj, koji je finansirala i izradila Vlada Crne Gore, bar na neko vrijeme to izbjegnuto. To rješenje je unijeto i u prijedlog Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. No, Skupština Crne Gore je usvojila Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim se Vladi ostavlja apsolutno pravo da upravlja prostorom.

,,Bitka za Valdanos nije završena. Nova opasnost se nadvila nad našim prostornim resursima. Novi zakon razobličava ambicije onih koji su upropastili ulcinjsku privredu, da sa našim resursima raspolažu bez uticaja građana i lokalne samouprave”, kaže izvršni direktor Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemal Perović. On smatra da je neophodno da čitava ta uvala, uključujući i njeno podmorje, bude proglašena zaštićenim područjem. Perović najavljuje da će uskoro početi prikupljanje potpisa građana Ulcinja, a nakon toga će se inicijativa o proglašenju Valdanosa parkom prirode uputiti lokalnom parlamentu.

To je lakmus papir za stranke u Ulcinju, jer će se u toj opštini u januaru naredne godine održati izbori. U uvali tišine se nalazi oko 18 hiljada stabala stoljetnih maslina koje su prije četiri decenije oduzete od građana Ulcinja. I pored sporazuma DPS-a i koalicije Albanci odlučno nema najava da će se bivši vlasnici uskoro vratiti u svoje posjede. Iz opštinske uprave je, nakon ovonedjeljne posjete premijera Duška Markovića tek saopšteno da je „postupak povraćaja u proceduri”. Raniji dogovor da će se do 1. juna ove godine ta procedura okončati, niko ne spominje. Ponovna igra na kartu Valdanosa, mogla bi se nekim strankama vratiti kao bumerang.

Marković je bio konkretniji oko rješavanja nevolja na Bojani. To se posebno odnosi na odluku o dodjeli oko 4,9 miliona eura za trajnu sanaciju i održavanje rječnog korita kojim protiče trećina vode manje nego prije tri decenije. Jedan od razloga za to su i gotovo 600 kućica na desnom kraku Bojane, od kojih Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, odnosno Vlada, i Opština Ulcinj prikupe godišnje preko 300 hiljada eura. Do sada na tom prostoru nije praktično bilo nikakvih investicija.

Da centralna vlast i njene institucije djeluju po principu ,,toplo-hladno” pokazuje odluka Uprave za vode koja je raspisala ,,Javni oglas za izbor najpovoljnijeg ponuđača za uklanjanje i kupovinu viška materijala iz prostora desnog rukavca rijeke Bojane”. Upravo su nanosi pijeska stvorili i Veliku plažu i Adu. Zbog gradnje u Albaniji četiri hidrocentrale na rijeci Drim, glavnoj pritoci Bojane, i izvlačenja pijeska u okolini Skadra, do mora je već četiri decenije dolazilo znatno manje nanosa što je suzilo plažu u delti Bojane. Na pojedinim djelovima Ade širina plaže je tek nekoliko metara! Umjesto da se obavi tzv. ,,prihranjivanje plaža”, vladine institucije nastoje da rasprodaju oko 100.000 metara kubnih pijeska koji se nataložio na desnom ušću Bojane.

Poznati stručnjak dr Sava Petković ranije je saopštio, a to usvojeno na sjednici Vlade početkom ovog mjeseca, da se radovi na bagerisanju ,,trebaju obustaviti kada porastu proticaji Bojane, to jest u momentu kada je tok vode sam sposoban da pronese naslage pijeska u more”.

Ovo se ne razumije ni u ulcinjskoj lokalnoj vlasti, čija instalirana većina opstaje samo uz podršku Podgorice. Da se ogromne razlike ne mogu sakriti pokazuje i to što su u srijedu odbornici Nove demokratske snage – Forca, sa liderom Nazifom Cunguom, gradonačelnikom Ulcinja, napuštili zasjedanje opštinske Skupštine. Optužili su predsjednika tog doma Ljora Nrekića, šefa lokalnog DPS-a, da nije tačno prebrojao izjašnjavanje odbornika o jednoj odluci koju je predložila njegova stranka.

„Kada je tu bio premijer Marković, uvjeravani smo da je u vladajućoj koaliciji sve idealno. Biće da su vas urekli”, našalio se predsjednik Kluba odbornika opozicione SDP Skender Elezagić. Dodajući: „Sada pomaže samo amajlija iz Podgorice”.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo