Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKE SKICE: Ambasadori, premijer i amajlija iz Podgorice

Objavljeno prije

na

phoca_thumb_l_pic5

Dan nakon što je najavljeno da je u završnu fazu ušla Studija zaštite Solane i najavljeno potpisivanje peticije za zaštitu uvale Valdanos, u Ulcinj je stiglo deset ambasadora evropskih zemalja predvođenih šefom Delegacije Evropske unije u Podgorici Aivom Oravom. Oni su posjetili ta dva lokaliteta potvrđujući značaj koji imaju za evropski kontinent.

Posebno se to odnosi na Solanu gdje je, kako ističe autor Studije, poznati slovenački ornitolog Andrej Sovinc, registrovano 250 vrsta ptica od ukupno 500 koliko ih ima u Evropi. On ističe: „Solana je najvažnije mjesto za razvoj halofitne vegetacije. Identifikovana su tri tipa staništa sa Aneksa EU Direktive o staništima, što ih čini potencijalnim Natura 2000 područjem, a što zahtijeva posebne mjere zaštite i očuvanja”.

Studija je potvrdila da je opstanak staništa i vrsta gotovo u potpunosti zavistan od održavanja vodnog režima, koji se upotrebljavao kod tradicionalne proizvodnje soli. Nje nema već četiri godine, pa je rezultanta toga otpuštanje solara, urušavanje nasipa i smanjenje broja ptica na prostoru od preko 15 miliona metara kvadratnih, koje od slankastog ubrzano postaje slatkovodno područje.

Onakvo kakvo je bilo prije devet decenija kada je počela gradnja ove najveće solane na Jadranu, firme koja je, uz Ulcinjsku rivijeru, izgradila moderni Ulcinj.

Sada predstoji sličan, vizionarski posao, ali je preduslov za to da se ona zaštiti na nacionalnom i na međunarodnom nivou, što je Vlada godinama odbijala, jer bi to značio kraj za planove njoj bliskih osoba o izgradnji turističkog kompleksa sa marinom na Solani. Sovinc je kao najadekvatnije kategorije predložio park prirode i rezervat prirode, a uz upis na Ramsarsku listu močvarnih područja od međunarodnog značaja, to bi spriječilo betonizaciju Solane.

Sličan scenario bio je namijenjen uvali Valdanos. Čini se da je prihvatanjem zaključaka Skupštine opštine Ulcinj za izradu Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Ulcinj, koji je finansirala i izradila Vlada Crne Gore, bar na neko vrijeme to izbjegnuto. To rješenje je unijeto i u prijedlog Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. No, Skupština Crne Gore je usvojila Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim se Vladi ostavlja apsolutno pravo da upravlja prostorom.

,,Bitka za Valdanos nije završena. Nova opasnost se nadvila nad našim prostornim resursima. Novi zakon razobličava ambicije onih koji su upropastili ulcinjsku privredu, da sa našim resursima raspolažu bez uticaja građana i lokalne samouprave”, kaže izvršni direktor Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemal Perović. On smatra da je neophodno da čitava ta uvala, uključujući i njeno podmorje, bude proglašena zaštićenim područjem. Perović najavljuje da će uskoro početi prikupljanje potpisa građana Ulcinja, a nakon toga će se inicijativa o proglašenju Valdanosa parkom prirode uputiti lokalnom parlamentu.

To je lakmus papir za stranke u Ulcinju, jer će se u toj opštini u januaru naredne godine održati izbori. U uvali tišine se nalazi oko 18 hiljada stabala stoljetnih maslina koje su prije četiri decenije oduzete od građana Ulcinja. I pored sporazuma DPS-a i koalicije Albanci odlučno nema najava da će se bivši vlasnici uskoro vratiti u svoje posjede. Iz opštinske uprave je, nakon ovonedjeljne posjete premijera Duška Markovića tek saopšteno da je „postupak povraćaja u proceduri”. Raniji dogovor da će se do 1. juna ove godine ta procedura okončati, niko ne spominje. Ponovna igra na kartu Valdanosa, mogla bi se nekim strankama vratiti kao bumerang.

Marković je bio konkretniji oko rješavanja nevolja na Bojani. To se posebno odnosi na odluku o dodjeli oko 4,9 miliona eura za trajnu sanaciju i održavanje rječnog korita kojim protiče trećina vode manje nego prije tri decenije. Jedan od razloga za to su i gotovo 600 kućica na desnom kraku Bojane, od kojih Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, odnosno Vlada, i Opština Ulcinj prikupe godišnje preko 300 hiljada eura. Do sada na tom prostoru nije praktično bilo nikakvih investicija.

Da centralna vlast i njene institucije djeluju po principu ,,toplo-hladno” pokazuje odluka Uprave za vode koja je raspisala ,,Javni oglas za izbor najpovoljnijeg ponuđača za uklanjanje i kupovinu viška materijala iz prostora desnog rukavca rijeke Bojane”. Upravo su nanosi pijeska stvorili i Veliku plažu i Adu. Zbog gradnje u Albaniji četiri hidrocentrale na rijeci Drim, glavnoj pritoci Bojane, i izvlačenja pijeska u okolini Skadra, do mora je već četiri decenije dolazilo znatno manje nanosa što je suzilo plažu u delti Bojane. Na pojedinim djelovima Ade širina plaže je tek nekoliko metara! Umjesto da se obavi tzv. ,,prihranjivanje plaža”, vladine institucije nastoje da rasprodaju oko 100.000 metara kubnih pijeska koji se nataložio na desnom ušću Bojane.

Poznati stručnjak dr Sava Petković ranije je saopštio, a to usvojeno na sjednici Vlade početkom ovog mjeseca, da se radovi na bagerisanju ,,trebaju obustaviti kada porastu proticaji Bojane, to jest u momentu kada je tok vode sam sposoban da pronese naslage pijeska u more”.

Ovo se ne razumije ni u ulcinjskoj lokalnoj vlasti, čija instalirana većina opstaje samo uz podršku Podgorice. Da se ogromne razlike ne mogu sakriti pokazuje i to što su u srijedu odbornici Nove demokratske snage – Forca, sa liderom Nazifom Cunguom, gradonačelnikom Ulcinja, napuštili zasjedanje opštinske Skupštine. Optužili su predsjednika tog doma Ljora Nrekića, šefa lokalnog DPS-a, da nije tačno prebrojao izjašnjavanje odbornika o jednoj odluci koju je predložila njegova stranka.

„Kada je tu bio premijer Marković, uvjeravani smo da je u vladajućoj koaliciji sve idealno. Biće da su vas urekli”, našalio se predsjednik Kluba odbornika opozicione SDP Skender Elezagić. Dodajući: „Sada pomaže samo amajlija iz Podgorice”.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo