Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKE SKICE: Ambasadori, premijer i amajlija iz Podgorice

Objavljeno prije

na

Dan nakon što je najavljeno da je u završnu fazu ušla Studija zaštite Solane i najavljeno potpisivanje peticije za zaštitu uvale Valdanos, u Ulcinj je stiglo deset ambasadora evropskih zemalja predvođenih šefom Delegacije Evropske unije u Podgorici Aivom Oravom. Oni su posjetili ta dva lokaliteta potvrđujući značaj koji imaju za evropski kontinent.

Posebno se to odnosi na Solanu gdje je, kako ističe autor Studije, poznati slovenački ornitolog Andrej Sovinc, registrovano 250 vrsta ptica od ukupno 500 koliko ih ima u Evropi. On ističe: „Solana je najvažnije mjesto za razvoj halofitne vegetacije. Identifikovana su tri tipa staništa sa Aneksa EU Direktive o staništima, što ih čini potencijalnim Natura 2000 područjem, a što zahtijeva posebne mjere zaštite i očuvanja”.

Studija je potvrdila da je opstanak staništa i vrsta gotovo u potpunosti zavistan od održavanja vodnog režima, koji se upotrebljavao kod tradicionalne proizvodnje soli. Nje nema već četiri godine, pa je rezultanta toga otpuštanje solara, urušavanje nasipa i smanjenje broja ptica na prostoru od preko 15 miliona metara kvadratnih, koje od slankastog ubrzano postaje slatkovodno područje.

Onakvo kakvo je bilo prije devet decenija kada je počela gradnja ove najveće solane na Jadranu, firme koja je, uz Ulcinjsku rivijeru, izgradila moderni Ulcinj.

Sada predstoji sličan, vizionarski posao, ali je preduslov za to da se ona zaštiti na nacionalnom i na međunarodnom nivou, što je Vlada godinama odbijala, jer bi to značio kraj za planove njoj bliskih osoba o izgradnji turističkog kompleksa sa marinom na Solani. Sovinc je kao najadekvatnije kategorije predložio park prirode i rezervat prirode, a uz upis na Ramsarsku listu močvarnih područja od međunarodnog značaja, to bi spriječilo betonizaciju Solane.

Sličan scenario bio je namijenjen uvali Valdanos. Čini se da je prihvatanjem zaključaka Skupštine opštine Ulcinj za izradu Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Ulcinj, koji je finansirala i izradila Vlada Crne Gore, bar na neko vrijeme to izbjegnuto. To rješenje je unijeto i u prijedlog Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. No, Skupština Crne Gore je usvojila Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim se Vladi ostavlja apsolutno pravo da upravlja prostorom.

,,Bitka za Valdanos nije završena. Nova opasnost se nadvila nad našim prostornim resursima. Novi zakon razobličava ambicije onih koji su upropastili ulcinjsku privredu, da sa našim resursima raspolažu bez uticaja građana i lokalne samouprave”, kaže izvršni direktor Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemal Perović. On smatra da je neophodno da čitava ta uvala, uključujući i njeno podmorje, bude proglašena zaštićenim područjem. Perović najavljuje da će uskoro početi prikupljanje potpisa građana Ulcinja, a nakon toga će se inicijativa o proglašenju Valdanosa parkom prirode uputiti lokalnom parlamentu.

To je lakmus papir za stranke u Ulcinju, jer će se u toj opštini u januaru naredne godine održati izbori. U uvali tišine se nalazi oko 18 hiljada stabala stoljetnih maslina koje su prije četiri decenije oduzete od građana Ulcinja. I pored sporazuma DPS-a i koalicije Albanci odlučno nema najava da će se bivši vlasnici uskoro vratiti u svoje posjede. Iz opštinske uprave je, nakon ovonedjeljne posjete premijera Duška Markovića tek saopšteno da je „postupak povraćaja u proceduri”. Raniji dogovor da će se do 1. juna ove godine ta procedura okončati, niko ne spominje. Ponovna igra na kartu Valdanosa, mogla bi se nekim strankama vratiti kao bumerang.

Marković je bio konkretniji oko rješavanja nevolja na Bojani. To se posebno odnosi na odluku o dodjeli oko 4,9 miliona eura za trajnu sanaciju i održavanje rječnog korita kojim protiče trećina vode manje nego prije tri decenije. Jedan od razloga za to su i gotovo 600 kućica na desnom kraku Bojane, od kojih Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, odnosno Vlada, i Opština Ulcinj prikupe godišnje preko 300 hiljada eura. Do sada na tom prostoru nije praktično bilo nikakvih investicija.

Da centralna vlast i njene institucije djeluju po principu ,,toplo-hladno” pokazuje odluka Uprave za vode koja je raspisala ,,Javni oglas za izbor najpovoljnijeg ponuđača za uklanjanje i kupovinu viška materijala iz prostora desnog rukavca rijeke Bojane”. Upravo su nanosi pijeska stvorili i Veliku plažu i Adu. Zbog gradnje u Albaniji četiri hidrocentrale na rijeci Drim, glavnoj pritoci Bojane, i izvlačenja pijeska u okolini Skadra, do mora je već četiri decenije dolazilo znatno manje nanosa što je suzilo plažu u delti Bojane. Na pojedinim djelovima Ade širina plaže je tek nekoliko metara! Umjesto da se obavi tzv. ,,prihranjivanje plaža”, vladine institucije nastoje da rasprodaju oko 100.000 metara kubnih pijeska koji se nataložio na desnom ušću Bojane.

Poznati stručnjak dr Sava Petković ranije je saopštio, a to usvojeno na sjednici Vlade početkom ovog mjeseca, da se radovi na bagerisanju ,,trebaju obustaviti kada porastu proticaji Bojane, to jest u momentu kada je tok vode sam sposoban da pronese naslage pijeska u more”.

Ovo se ne razumije ni u ulcinjskoj lokalnoj vlasti, čija instalirana većina opstaje samo uz podršku Podgorice. Da se ogromne razlike ne mogu sakriti pokazuje i to što su u srijedu odbornici Nove demokratske snage – Forca, sa liderom Nazifom Cunguom, gradonačelnikom Ulcinja, napuštili zasjedanje opštinske Skupštine. Optužili su predsjednika tog doma Ljora Nrekića, šefa lokalnog DPS-a, da nije tačno prebrojao izjašnjavanje odbornika o jednoj odluci koju je predložila njegova stranka.

„Kada je tu bio premijer Marković, uvjeravani smo da je u vladajućoj koaliciji sve idealno. Biće da su vas urekli”, našalio se predsjednik Kluba odbornika opozicione SDP Skender Elezagić. Dodajući: „Sada pomaže samo amajlija iz Podgorice”.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo