Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA NI NA NEBU NI NA ZEMLJI: Policijski parastosi i liturgije

Objavljeno prije

na

Uprava policije još jednom je zabranila sveštenstvu Crnogorske pravoslavne crkve da obavi vjerski obred. Takvu naredbu izdala je prošle nedjelje kada je mitropolit CPC Mihailo namjeravao da održi parastos kralju Nikoli, kraljici Mileni i princezama Kseniji i Vjeri u cetinjskoj crkvi na Ćipuru.

Takva odluka je, saopštila je Uprava policije, donesena iz bezbjednosnih razloga shodno Zakonu o javnim okupljanjima:

,,Kod ckrve su se bile okupile i pristalice Crnogorske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve. Do narušavanja javnog reda i mira nije došlo jer je policija blagovremeno preventivno reagovala, odnosno napravila kordon između pristalica CPC i SPC, nakon čega su se okupljeni mirno razišli”.

Parastos je održan pod vedrim nebom ispred Biljarde pred oko dvije stotine vjernika. Sveštenstvo SPC nesmetano je služilo liturgiju u crkvi na Ćipuru.

,,U toj crkvi počivaju i kralj Nikola i Ivan Crnojević, a Crnogorci ne mogu da uđu u svoju crkvu. I nije to sramota samo Crne Gore. Mi smo ljudi ne druge, nego treće klase koji ne smiju da žive u svojoj državi”, reagovao je poglavar CPC Mihailo.

Iz San Rema su 1989. godine prenijeti posmrtni ostaci crnogorskog kralja Nikole, a 2012. pohranjeni su zemni ostaci gospodara srednjovjekovne države Zete, prvog gospodara Crne Gore i osnivača Cetinja Ivana Crnojevića pronađeni tokom arheoloških iskopavanja na Ćipuru

Posljednji put Crnogorska crkva je služila parastos u crkvi na Ćipuru krajem 1915. godine tako da je to trebala da bude njena prva služba u toj crkvi nakon 103 godine. Crkva na Ćipuru je u vlasništvu crnogorske države kao i Cetinjski manastir, u koji takođe ne mogu da uđu ni sveštenstvo CPC ni njeni vjernici jer ih je okupirala Srpska pravoslavna crkva.

,,Nakon događaja od 1. oktobra ispred Crkve sv. Bogorodice na Ćipuru javnosti je postala očigledna sva dubina crnogorske tragedije i paradoks u kojoj se nalaze Crnogorci pravoslavne vjeroispovijesti, kojima se krše elementarna ljudska prava i slobode. U crkvi koja je vlasništvo Prijestonice Cetinje, Srpska crkva kao strana crkva u Crnoj Gori, koja sebe lažno predstavlja Crnogorsko-primorska mitropolija a u suštini je samo sluganska ekspozitura Beogradske patrijaršije, bez ikakve najave i problema ‘služi’, a nama Crnogorcima kordon policije zabranjuje uredno prijavljen skup, pa smo parastos morali da služimo na livadi”, saopšteno je u utorak iz CPC.

Iz CPC su uputili četiri zahtjeva nadležnim državnim organima Crne Gore. Od njih je zatraženo da se sveštenicima CPC omogući da služe u crkvama i manastirima CPC i po hitnoj proceduri usvoji novi zakon o vjerskim zajednicama i vjerskim slobodama. Takođe, traži se da se po službenoj dužnosti izvrši revizija katastra i ,,nezakonitog upisa nepostojećeg pravnog subjekta tzv. Mitropolije Crnogorsko-primorske SPC, koja nije registrovana pred državnim organima Crne Gore, a upisala je bez ikakvog pravnog osnova i dokumenata 90-tih godina skoro 70-80 odsto crnogorskih manastira i crkava”. CPC traži da MUP Crne Gore utvrdi identitet osoba sa toljagama i motkama, koje su okruživali Cetinjski manastir 1. oktobra, kao broj, identitet i državljanstvo osoba u službi SPC u Crnoj Gori.

Oglasio se i mitropolit SPC Amfilohije. On je kazao da policija ispravno postupila kada vjernicima CPC nije dozvolila da služe u crkvi na Ćipuru.

,,Oni imaju pravo da postoje kao vjerska zajednica u ovoj državi, ali oni nisu pravoslavna crkva. Nemaju pravo da vrše nasilje”, prokomentarisao je Amfilohije događaj na Ćipuru.

U avgustu je policija zabranila sveštenstvu CPC, ali i SPC, da održe liturgije u tamošnjoj crkvi ,,radi objezbjeđenja javnog reda i mira”. To se desilo i prije dvije godine. Čak se u Izvještaju o vjerskim slobodama američkog Stejt departmenta za 2010. godinu podsjeća na slučaj iz 2009, kada su u crkvi na Ivanovim Koritima povrijeđena tri policajaca koji su pokušavali da spriječe sukob između pristalica SPC i CPC.

Kordon policije spriječio je prije nekoliko godina pristalice CPC, predvođene mitropolitom Mihailom, da uđu u Cetinjski manastir, a potom i u Vlašku crkvu.

CPC sebe vidi kao nasljednika Crnogorske crkve, koja je 1918. godine dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića sjedinjena sa Srpskom crkvom. CPC traži povraćaj svih crkava i manastira, crkvenog zemljišta i drugih objekata koji se u katastarskim knjigama vode na SPC. SPC, s druge strane, ne priznaje CPC i takođe tvrdi da je pravi vlasnik crkava i manastira u Crnoj Gori. Prije deset godina protojerej SPC Radivoje Nikčević poručio je da će njegova crkva ,,odbraniti svoje svetinje, bez obzira na cijenu koju ta odbrana podrazumijeva”.

CPC i SPC su ranijih godina i po više puta preuzimale pojedine seoske crkve jedna od druge. Država je prvi put intervenisala u pogledu imovinsko-pravnih pitanja 2008, kada je opštinska filijala Uprave za nekretnine oduzela Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC crkvena zemljišta i zgrade u cetinjskom katastru i prepisala ih na tamošnje pojedinačne crkve i manastire, zbog „ispravljanja grešaka napravljenih tokom devedesetih, kada je ova vjerska zajednica na volšeban način prepisala svu crkvenu imovinu na mitropolita, Mitropoliju, beogradsku patrijaršiju, Srpsku pravoslavnu crkvu i pojedinačne eparhije koje funkcionišu u Crnoj Gori”.

Mitropolit Mihailo najavio je da će liturgiju održati u nedjelju u crkvi Sv. Đorđa na Kruševcu u Podgorici. Da li će ga opet u tome spriječiti policija i Amfilohije sa svojim sljedbenicima, od kojih su neki naoružani tojagama?

STEVO VUČINIĆ, POTPREDSJEDNIK MITROPOLITSKOG SAVJETA CPC: Crnogorska vlast i Beogradska patrijaršija

– U kontinuitetu od 1989. godine, crnogorska admnistracija podupire dominaciju Beogradske patrijaršije i nesporno dijeli suverenitet s njom.To se bjelodano viđelo u neđelju na Ćipuru. Zato je, po ko zna koji put, Crnogorskoj crkvi policija ograničila pravo vršenja službe u crkvi na Ćipuru, kao da smo u srednjem vijeku. Ta slika zorno pokazuje što znači nadmoć svetosavske organizacije, koja je digla ustanak protiv Crne Gore i pretvara je u velikosrpski garnizon dok njihovi politički favoriti iz opozicije streme najvišim dužnostima i častima u našoj zemlji.

Očito, nezadovljni su što je Srbija lišena uprave nad Crnom Gorom od koje je imala veliku korist, jer je s njom i crnogorskim dijelom Jadrana, imala desetostruko uvećan politički kredit na Zapadu, s kojim je trgovala na našu štetu. Instrument za realizaciju tih ciljeva upravo je Beogradska patrijaršija, koja upravlja sa 61 manastirom, sa oko 600 crkava i oko 50 kvadratnih kilometara crkvenog zemljišta u Crnoj Gori. Većina ove imovine je nezakonito upisana u njeno vlasništvo u posljednjih 20 godina. I ne samo što upravlja, nego i prodaje tu imovinu, a na 20 hektara državnog zemljišta u vlasništvu manastira Gradište u Buljarici, namjerava i da gradi hotelski kompleks. To je skandalozno, ali nijedna politička i pravosudna institucija ne pokazuje interes da se ta imovina ponovo uzakoni na državu kojoj je nezakonito uzeta.

Srpska crkva u Crnoj Gori zloupotrebljava vjerska osjećanja ljudi koji se fanatizuju da brane tobožnje pravoslavne interese, iza kojih se krije politika Srbije o izlasku na Jadran. Paramilitarnim organizacijama, kojima se tepa „zaštitari, redari i slično”, radikalizuje situaciju u zemlji, s tendencijom da je uvuče u haos. Zato smo doživjeli da Crnom Gorom krstare razbojnici sa toljagama i oružjem, kojih je bilo i prošle nedjelje oko Cetinjskog manastira. A naša politička elita ćuti, očito nesposobna da odbrani nacionalne i državne interese iz trgovačko-političkih razloga. Posljednji je čas da država stane na put takvoj politici Srpske crkve, dok ne bude kasno.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo