Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA NI NA NEBU NI NA ZEMLJI: Policijski parastosi i liturgije

Objavljeno prije

na

Uprava policije još jednom je zabranila sveštenstvu Crnogorske pravoslavne crkve da obavi vjerski obred. Takvu naredbu izdala je prošle nedjelje kada je mitropolit CPC Mihailo namjeravao da održi parastos kralju Nikoli, kraljici Mileni i princezama Kseniji i Vjeri u cetinjskoj crkvi na Ćipuru.

Takva odluka je, saopštila je Uprava policije, donesena iz bezbjednosnih razloga shodno Zakonu o javnim okupljanjima:

,,Kod ckrve su se bile okupile i pristalice Crnogorske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve. Do narušavanja javnog reda i mira nije došlo jer je policija blagovremeno preventivno reagovala, odnosno napravila kordon između pristalica CPC i SPC, nakon čega su se okupljeni mirno razišli”.

Parastos je održan pod vedrim nebom ispred Biljarde pred oko dvije stotine vjernika. Sveštenstvo SPC nesmetano je služilo liturgiju u crkvi na Ćipuru.

,,U toj crkvi počivaju i kralj Nikola i Ivan Crnojević, a Crnogorci ne mogu da uđu u svoju crkvu. I nije to sramota samo Crne Gore. Mi smo ljudi ne druge, nego treće klase koji ne smiju da žive u svojoj državi”, reagovao je poglavar CPC Mihailo.

Iz San Rema su 1989. godine prenijeti posmrtni ostaci crnogorskog kralja Nikole, a 2012. pohranjeni su zemni ostaci gospodara srednjovjekovne države Zete, prvog gospodara Crne Gore i osnivača Cetinja Ivana Crnojevića pronađeni tokom arheoloških iskopavanja na Ćipuru

Posljednji put Crnogorska crkva je služila parastos u crkvi na Ćipuru krajem 1915. godine tako da je to trebala da bude njena prva služba u toj crkvi nakon 103 godine. Crkva na Ćipuru je u vlasništvu crnogorske države kao i Cetinjski manastir, u koji takođe ne mogu da uđu ni sveštenstvo CPC ni njeni vjernici jer ih je okupirala Srpska pravoslavna crkva.

,,Nakon događaja od 1. oktobra ispred Crkve sv. Bogorodice na Ćipuru javnosti je postala očigledna sva dubina crnogorske tragedije i paradoks u kojoj se nalaze Crnogorci pravoslavne vjeroispovijesti, kojima se krše elementarna ljudska prava i slobode. U crkvi koja je vlasništvo Prijestonice Cetinje, Srpska crkva kao strana crkva u Crnoj Gori, koja sebe lažno predstavlja Crnogorsko-primorska mitropolija a u suštini je samo sluganska ekspozitura Beogradske patrijaršije, bez ikakve najave i problema ‘služi’, a nama Crnogorcima kordon policije zabranjuje uredno prijavljen skup, pa smo parastos morali da služimo na livadi”, saopšteno je u utorak iz CPC.

Iz CPC su uputili četiri zahtjeva nadležnim državnim organima Crne Gore. Od njih je zatraženo da se sveštenicima CPC omogući da služe u crkvama i manastirima CPC i po hitnoj proceduri usvoji novi zakon o vjerskim zajednicama i vjerskim slobodama. Takođe, traži se da se po službenoj dužnosti izvrši revizija katastra i ,,nezakonitog upisa nepostojećeg pravnog subjekta tzv. Mitropolije Crnogorsko-primorske SPC, koja nije registrovana pred državnim organima Crne Gore, a upisala je bez ikakvog pravnog osnova i dokumenata 90-tih godina skoro 70-80 odsto crnogorskih manastira i crkava”. CPC traži da MUP Crne Gore utvrdi identitet osoba sa toljagama i motkama, koje su okruživali Cetinjski manastir 1. oktobra, kao broj, identitet i državljanstvo osoba u službi SPC u Crnoj Gori.

Oglasio se i mitropolit SPC Amfilohije. On je kazao da policija ispravno postupila kada vjernicima CPC nije dozvolila da služe u crkvi na Ćipuru.

,,Oni imaju pravo da postoje kao vjerska zajednica u ovoj državi, ali oni nisu pravoslavna crkva. Nemaju pravo da vrše nasilje”, prokomentarisao je Amfilohije događaj na Ćipuru.

U avgustu je policija zabranila sveštenstvu CPC, ali i SPC, da održe liturgije u tamošnjoj crkvi ,,radi objezbjeđenja javnog reda i mira”. To se desilo i prije dvije godine. Čak se u Izvještaju o vjerskim slobodama američkog Stejt departmenta za 2010. godinu podsjeća na slučaj iz 2009, kada su u crkvi na Ivanovim Koritima povrijeđena tri policajaca koji su pokušavali da spriječe sukob između pristalica SPC i CPC.

Kordon policije spriječio je prije nekoliko godina pristalice CPC, predvođene mitropolitom Mihailom, da uđu u Cetinjski manastir, a potom i u Vlašku crkvu.

CPC sebe vidi kao nasljednika Crnogorske crkve, koja je 1918. godine dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića sjedinjena sa Srpskom crkvom. CPC traži povraćaj svih crkava i manastira, crkvenog zemljišta i drugih objekata koji se u katastarskim knjigama vode na SPC. SPC, s druge strane, ne priznaje CPC i takođe tvrdi da je pravi vlasnik crkava i manastira u Crnoj Gori. Prije deset godina protojerej SPC Radivoje Nikčević poručio je da će njegova crkva ,,odbraniti svoje svetinje, bez obzira na cijenu koju ta odbrana podrazumijeva”.

CPC i SPC su ranijih godina i po više puta preuzimale pojedine seoske crkve jedna od druge. Država je prvi put intervenisala u pogledu imovinsko-pravnih pitanja 2008, kada je opštinska filijala Uprave za nekretnine oduzela Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC crkvena zemljišta i zgrade u cetinjskom katastru i prepisala ih na tamošnje pojedinačne crkve i manastire, zbog „ispravljanja grešaka napravljenih tokom devedesetih, kada je ova vjerska zajednica na volšeban način prepisala svu crkvenu imovinu na mitropolita, Mitropoliju, beogradsku patrijaršiju, Srpsku pravoslavnu crkvu i pojedinačne eparhije koje funkcionišu u Crnoj Gori”.

Mitropolit Mihailo najavio je da će liturgiju održati u nedjelju u crkvi Sv. Đorđa na Kruševcu u Podgorici. Da li će ga opet u tome spriječiti policija i Amfilohije sa svojim sljedbenicima, od kojih su neki naoružani tojagama?

STEVO VUČINIĆ, POTPREDSJEDNIK MITROPOLITSKOG SAVJETA CPC: Crnogorska vlast i Beogradska patrijaršija

– U kontinuitetu od 1989. godine, crnogorska admnistracija podupire dominaciju Beogradske patrijaršije i nesporno dijeli suverenitet s njom.To se bjelodano viđelo u neđelju na Ćipuru. Zato je, po ko zna koji put, Crnogorskoj crkvi policija ograničila pravo vršenja službe u crkvi na Ćipuru, kao da smo u srednjem vijeku. Ta slika zorno pokazuje što znači nadmoć svetosavske organizacije, koja je digla ustanak protiv Crne Gore i pretvara je u velikosrpski garnizon dok njihovi politički favoriti iz opozicije streme najvišim dužnostima i častima u našoj zemlji.

Očito, nezadovljni su što je Srbija lišena uprave nad Crnom Gorom od koje je imala veliku korist, jer je s njom i crnogorskim dijelom Jadrana, imala desetostruko uvećan politički kredit na Zapadu, s kojim je trgovala na našu štetu. Instrument za realizaciju tih ciljeva upravo je Beogradska patrijaršija, koja upravlja sa 61 manastirom, sa oko 600 crkava i oko 50 kvadratnih kilometara crkvenog zemljišta u Crnoj Gori. Većina ove imovine je nezakonito upisana u njeno vlasništvo u posljednjih 20 godina. I ne samo što upravlja, nego i prodaje tu imovinu, a na 20 hektara državnog zemljišta u vlasništvu manastira Gradište u Buljarici, namjerava i da gradi hotelski kompleks. To je skandalozno, ali nijedna politička i pravosudna institucija ne pokazuje interes da se ta imovina ponovo uzakoni na državu kojoj je nezakonito uzeta.

Srpska crkva u Crnoj Gori zloupotrebljava vjerska osjećanja ljudi koji se fanatizuju da brane tobožnje pravoslavne interese, iza kojih se krije politika Srbije o izlasku na Jadran. Paramilitarnim organizacijama, kojima se tepa „zaštitari, redari i slično”, radikalizuje situaciju u zemlji, s tendencijom da je uvuče u haos. Zato smo doživjeli da Crnom Gorom krstare razbojnici sa toljagama i oružjem, kojih je bilo i prošle nedjelje oko Cetinjskog manastira. A naša politička elita ćuti, očito nesposobna da odbrani nacionalne i državne interese iz trgovačko-političkih razloga. Posljednji je čas da država stane na put takvoj politici Srpske crkve, dok ne bude kasno.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo