Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: OBRAČUN S GRAĐEVINSKIM LOBIJEM: Okupacija gradskog zemljišta

Objavljeno prije

na

Lokalna vlast u Beranama, koju čini koalicija Zdravo Berane (SNP-DF), ušla je u obračun sa građevinskim lobijem i, kako tvrde, već su poremetili planove lokalnih tajkuna i njihovih moćnih skrivenih sponzora.

Ti planovi su značili potpunu okupaciju gradskih površina koje su još ostale slobodne nakon ekspanzije u vrijeme kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista.

Opštinski sekretar za planiranje i uređenje prostora Marko Lalević je potvrdio da će kultni sportski objekat u Beranama, poznat pod nazivom Stadion malih sportova, novim planom biti sačuvan. Detaljnim urbanističkim planom iz 2009, koji je radila bivša lokalna vlast, ovaj objekat bio je predviđen za rušenje.

„Ispravljamo to što je prethodna lokalna vlast radila, najblaže rečeno, na loš način. Kome je moglo pasti na pamet da ruši ovaj sportski objekat kako bi napravio zgradu. To nećemo dozvoliti”, kaže Lalević.

On objašnjava da Stadion malih sportova za Berane ima vrijednost kao što, na primjer za Beograd ima Tašmajdan. „Ni na Tašmajdanu nema redovnih sportskih aktivnosti, ali nikom ne pada na pamet da taj sportski objekat sruši. Za nas u Beranama Stadion malih sportova kultni je sportski objekat”, kaže Lalević.

Stadion malih sportova nalazi se u centru grada, izgrađen je dalekih pedestih godina. Tada je košarkaški klub iz ovog grada bio prvoligaš i na ovom terenu su igrala velika imena jugoslovenske košarke.

„Građevisnkom lobiju ništa nije sveto, pa ni takav istorijat ovog sportskog objekta. Stadion bi vjerovatno bio srušen da nije bilo promjene vlasti. Mi sada mijenjamo DUP koji se se odnosi na lijevu obalu Lima i Mjesnu zajednicu Park”, kaže Lalević.

Za nacrt izmjena i dopuna detaljnih urbanističkih planova „Park” i „Lijeva obala Lima”, iz lokalne uprave tvrde da se radi o dokumentima koji će zaštititi i druge vrijednosti grada.

„Prethodna lokalna vlast je isplanirala da građevinskom lobiju ustupi i zelenu površinu u glavnom gradskom parku pored Lima. Tamo su bile ucrtane dvije stambene zgrade. To nećemo dozvoliti jer se radi o najstarijem parku u gradu, koji je njegov znak prepoznavanja. Izmjenama planova predviđeno je da se taj park sačuva i da se uredi”, tvrdi Lalević.

Lalević naglašava da će se, uz nastavak izgradnje obilaznice sa kružnim tokom do gradskog mosta, dati potpuno drugačiji izgled ovom dijelu grada i mnogo veći kvalitet života stanovnicima Mjesne zajednice Park.

„Na prostoru ove mjesne zajednice u srcu grada ranije smo preduprijedili mnoge tajne planove građevinskog lobija. Radi se uglavnom o lokalnim tajkunima koji su bili u direktnoj vezi s bivšom lokalnom vlasti. Ušli smo odavno u borbu s tom hobotnicom, a ovim Nacrtom DUP Park i Lijeva obala Lima, direktno joj stajemo nogom na glavu”, tvdi Lalević.

Tako je spriječana i izgradnja zgrade u zaleđu glavne gradske ulice, na prostoru koji je bio predviđen za restituciju.

„Oni su promijenili namjenu prostora i tu, odmah iza bivšeg kafea Siti ucrtali zgradu. Zaustavili smo ih u toj namjeri i tu je sada parking prostor. Taj slučaj je predmet jedne krivične prijave”, kaže Lalević.

U Beranama je malo poznato da ni zemljište u najužem gradskom centru, odmah iza zgrada banaka, nikada nije plaćeno.

„To zemljište nekoliko je puta oglašavano na sumnjivim tenderima u vrijeme praznika i obarana mu vrijednost. Na kraju je na namještenom tenderu prodato za samo osamdeset eura po kvadratu. Zgrada je odavno nikla kao pečurka preko noći, a zemljište u vrijednosti od dvjesta hiljada eura, koje je moralo biti plaćeno još 2008. godine, do danas nije plaćenio. Za tu stambenu zgradu Opštini nikada nijesu plaćene ni komunalije”, kaže opštinski resorni sekretar.

U to vrijeme nikla je i zgrada u takozvanom Cvijetnom parku, i taj je slučaj jedan od privatnih preduzetnika kome je na tom mjestu srušen lokal, predao Specijalnom tužilaštvu. Ova atraktivna lokacija je čudnim putevima iz saobraćajnog čvora i parkinga pretvorena u ,,livadu treće klase” i na namještenom tenderu prodata za zgradu koja je brzinski nikla.

Opština Berane je sporno zemljište početkom 2012. godine, tretirajući ga kao livadu treće klase, prodala za 105.000 eura radi izgradnje poslovno stambene zgrade.

Vlasnici malih lokala, koji su porušeni da bi nikla zgrada, su tvrdili da su grubo oštećeni i da je procedura prodaje zemljišta i uklanjanja njihovih objekata sprovedena bez pravnog osnova i utemeljenja u zakonskim propisima.

Javni poziv za prodaju zemljišta raspisan je 30. decembra 2011. godine i to, po šablonu, samo u Pobjedi. Javni poziv trajao je za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika tako da su zainteresovanima faktički ostala samo tri radna dana za prijavljivanje.

Mahinacije bivše lokalne vlasti i građevinskog lobija natjerali su ranije predsjednika opštine Berane Dragoslava Šćekića da pozove glavnog Specijalnog tužioca da preispita rad beranske Područne jedinice Uprave za nekretnine. On je kazao da se brojni predmeti vezani za nezakonito postupanje s državnom imovinom nalaze kod pravosudnih organa i da se iz dana u dan otkrivaju novi slučajevi.

,,Svakodnevno dolazimo do novih saznanja koja ukazuju na neažurnost, a samim tim i na krivična djela odgovornih u beranskom katastru. Neki predmeti se nalaze kod tužilaštva dok drugi čekaju na red, jer ne možemo da postignemo da ih sve pocesuiramo. Odgovorni u beranskom katastru izbjegavaju da postupe i po rješenjima Ministarstva unutrašnjih poslova što pokazuje o kakvom se javašluku radi”, kazao je Šćekić.

Nakon promjene lokalne vlasti u Beranama 2014. godine, koalicija Zdravo Berane podnijela je više krivičnih prijava. Dobar dio prijava odnosi se na mahinacije s gradskim građevinskim zemljištem.

Tek ove godine po nalogu Specijalnog tužilaštva otvorena je istraga protiv nekoliko funkcionera iz redova Demokratske partije socijalista.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo