Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: OBRAČUN S GRAĐEVINSKIM LOBIJEM: Okupacija gradskog zemljišta

Objavljeno prije

na

Lokalna vlast u Beranama, koju čini koalicija Zdravo Berane (SNP-DF), ušla je u obračun sa građevinskim lobijem i, kako tvrde, već su poremetili planove lokalnih tajkuna i njihovih moćnih skrivenih sponzora.

Ti planovi su značili potpunu okupaciju gradskih površina koje su još ostale slobodne nakon ekspanzije u vrijeme kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista.

Opštinski sekretar za planiranje i uređenje prostora Marko Lalević je potvrdio da će kultni sportski objekat u Beranama, poznat pod nazivom Stadion malih sportova, novim planom biti sačuvan. Detaljnim urbanističkim planom iz 2009, koji je radila bivša lokalna vlast, ovaj objekat bio je predviđen za rušenje.

„Ispravljamo to što je prethodna lokalna vlast radila, najblaže rečeno, na loš način. Kome je moglo pasti na pamet da ruši ovaj sportski objekat kako bi napravio zgradu. To nećemo dozvoliti”, kaže Lalević.

On objašnjava da Stadion malih sportova za Berane ima vrijednost kao što, na primjer za Beograd ima Tašmajdan. „Ni na Tašmajdanu nema redovnih sportskih aktivnosti, ali nikom ne pada na pamet da taj sportski objekat sruši. Za nas u Beranama Stadion malih sportova kultni je sportski objekat”, kaže Lalević.

Stadion malih sportova nalazi se u centru grada, izgrađen je dalekih pedestih godina. Tada je košarkaški klub iz ovog grada bio prvoligaš i na ovom terenu su igrala velika imena jugoslovenske košarke.

„Građevisnkom lobiju ništa nije sveto, pa ni takav istorijat ovog sportskog objekta. Stadion bi vjerovatno bio srušen da nije bilo promjene vlasti. Mi sada mijenjamo DUP koji se se odnosi na lijevu obalu Lima i Mjesnu zajednicu Park”, kaže Lalević.

Za nacrt izmjena i dopuna detaljnih urbanističkih planova „Park” i „Lijeva obala Lima”, iz lokalne uprave tvrde da se radi o dokumentima koji će zaštititi i druge vrijednosti grada.

„Prethodna lokalna vlast je isplanirala da građevinskom lobiju ustupi i zelenu površinu u glavnom gradskom parku pored Lima. Tamo su bile ucrtane dvije stambene zgrade. To nećemo dozvoliti jer se radi o najstarijem parku u gradu, koji je njegov znak prepoznavanja. Izmjenama planova predviđeno je da se taj park sačuva i da se uredi”, tvrdi Lalević.

Lalević naglašava da će se, uz nastavak izgradnje obilaznice sa kružnim tokom do gradskog mosta, dati potpuno drugačiji izgled ovom dijelu grada i mnogo veći kvalitet života stanovnicima Mjesne zajednice Park.

„Na prostoru ove mjesne zajednice u srcu grada ranije smo preduprijedili mnoge tajne planove građevinskog lobija. Radi se uglavnom o lokalnim tajkunima koji su bili u direktnoj vezi s bivšom lokalnom vlasti. Ušli smo odavno u borbu s tom hobotnicom, a ovim Nacrtom DUP Park i Lijeva obala Lima, direktno joj stajemo nogom na glavu”, tvdi Lalević.

Tako je spriječana i izgradnja zgrade u zaleđu glavne gradske ulice, na prostoru koji je bio predviđen za restituciju.

„Oni su promijenili namjenu prostora i tu, odmah iza bivšeg kafea Siti ucrtali zgradu. Zaustavili smo ih u toj namjeri i tu je sada parking prostor. Taj slučaj je predmet jedne krivične prijave”, kaže Lalević.

U Beranama je malo poznato da ni zemljište u najužem gradskom centru, odmah iza zgrada banaka, nikada nije plaćeno.

„To zemljište nekoliko je puta oglašavano na sumnjivim tenderima u vrijeme praznika i obarana mu vrijednost. Na kraju je na namještenom tenderu prodato za samo osamdeset eura po kvadratu. Zgrada je odavno nikla kao pečurka preko noći, a zemljište u vrijednosti od dvjesta hiljada eura, koje je moralo biti plaćeno još 2008. godine, do danas nije plaćenio. Za tu stambenu zgradu Opštini nikada nijesu plaćene ni komunalije”, kaže opštinski resorni sekretar.

U to vrijeme nikla je i zgrada u takozvanom Cvijetnom parku, i taj je slučaj jedan od privatnih preduzetnika kome je na tom mjestu srušen lokal, predao Specijalnom tužilaštvu. Ova atraktivna lokacija je čudnim putevima iz saobraćajnog čvora i parkinga pretvorena u ,,livadu treće klase” i na namještenom tenderu prodata za zgradu koja je brzinski nikla.

Opština Berane je sporno zemljište početkom 2012. godine, tretirajući ga kao livadu treće klase, prodala za 105.000 eura radi izgradnje poslovno stambene zgrade.

Vlasnici malih lokala, koji su porušeni da bi nikla zgrada, su tvrdili da su grubo oštećeni i da je procedura prodaje zemljišta i uklanjanja njihovih objekata sprovedena bez pravnog osnova i utemeljenja u zakonskim propisima.

Javni poziv za prodaju zemljišta raspisan je 30. decembra 2011. godine i to, po šablonu, samo u Pobjedi. Javni poziv trajao je za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika tako da su zainteresovanima faktički ostala samo tri radna dana za prijavljivanje.

Mahinacije bivše lokalne vlasti i građevinskog lobija natjerali su ranije predsjednika opštine Berane Dragoslava Šćekića da pozove glavnog Specijalnog tužioca da preispita rad beranske Područne jedinice Uprave za nekretnine. On je kazao da se brojni predmeti vezani za nezakonito postupanje s državnom imovinom nalaze kod pravosudnih organa i da se iz dana u dan otkrivaju novi slučajevi.

,,Svakodnevno dolazimo do novih saznanja koja ukazuju na neažurnost, a samim tim i na krivična djela odgovornih u beranskom katastru. Neki predmeti se nalaze kod tužilaštva dok drugi čekaju na red, jer ne možemo da postignemo da ih sve pocesuiramo. Odgovorni u beranskom katastru izbjegavaju da postupe i po rješenjima Ministarstva unutrašnjih poslova što pokazuje o kakvom se javašluku radi”, kazao je Šćekić.

Nakon promjene lokalne vlasti u Beranama 2014. godine, koalicija Zdravo Berane podnijela je više krivičnih prijava. Dobar dio prijava odnosi se na mahinacije s gradskim građevinskim zemljištem.

Tek ove godine po nalogu Specijalnog tužilaštva otvorena je istraga protiv nekoliko funkcionera iz redova Demokratske partije socijalista.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo