Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: OBRAČUN S GRAĐEVINSKIM LOBIJEM: Okupacija gradskog zemljišta

Objavljeno prije

na

Lokalna vlast u Beranama, koju čini koalicija Zdravo Berane (SNP-DF), ušla je u obračun sa građevinskim lobijem i, kako tvrde, već su poremetili planove lokalnih tajkuna i njihovih moćnih skrivenih sponzora.

Ti planovi su značili potpunu okupaciju gradskih površina koje su još ostale slobodne nakon ekspanzije u vrijeme kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista.

Opštinski sekretar za planiranje i uređenje prostora Marko Lalević je potvrdio da će kultni sportski objekat u Beranama, poznat pod nazivom Stadion malih sportova, novim planom biti sačuvan. Detaljnim urbanističkim planom iz 2009, koji je radila bivša lokalna vlast, ovaj objekat bio je predviđen za rušenje.

„Ispravljamo to što je prethodna lokalna vlast radila, najblaže rečeno, na loš način. Kome je moglo pasti na pamet da ruši ovaj sportski objekat kako bi napravio zgradu. To nećemo dozvoliti”, kaže Lalević.

On objašnjava da Stadion malih sportova za Berane ima vrijednost kao što, na primjer za Beograd ima Tašmajdan. „Ni na Tašmajdanu nema redovnih sportskih aktivnosti, ali nikom ne pada na pamet da taj sportski objekat sruši. Za nas u Beranama Stadion malih sportova kultni je sportski objekat”, kaže Lalević.

Stadion malih sportova nalazi se u centru grada, izgrađen je dalekih pedestih godina. Tada je košarkaški klub iz ovog grada bio prvoligaš i na ovom terenu su igrala velika imena jugoslovenske košarke.

„Građevisnkom lobiju ništa nije sveto, pa ni takav istorijat ovog sportskog objekta. Stadion bi vjerovatno bio srušen da nije bilo promjene vlasti. Mi sada mijenjamo DUP koji se se odnosi na lijevu obalu Lima i Mjesnu zajednicu Park”, kaže Lalević.

Za nacrt izmjena i dopuna detaljnih urbanističkih planova „Park” i „Lijeva obala Lima”, iz lokalne uprave tvrde da se radi o dokumentima koji će zaštititi i druge vrijednosti grada.

„Prethodna lokalna vlast je isplanirala da građevinskom lobiju ustupi i zelenu površinu u glavnom gradskom parku pored Lima. Tamo su bile ucrtane dvije stambene zgrade. To nećemo dozvoliti jer se radi o najstarijem parku u gradu, koji je njegov znak prepoznavanja. Izmjenama planova predviđeno je da se taj park sačuva i da se uredi”, tvrdi Lalević.

Lalević naglašava da će se, uz nastavak izgradnje obilaznice sa kružnim tokom do gradskog mosta, dati potpuno drugačiji izgled ovom dijelu grada i mnogo veći kvalitet života stanovnicima Mjesne zajednice Park.

„Na prostoru ove mjesne zajednice u srcu grada ranije smo preduprijedili mnoge tajne planove građevinskog lobija. Radi se uglavnom o lokalnim tajkunima koji su bili u direktnoj vezi s bivšom lokalnom vlasti. Ušli smo odavno u borbu s tom hobotnicom, a ovim Nacrtom DUP Park i Lijeva obala Lima, direktno joj stajemo nogom na glavu”, tvdi Lalević.

Tako je spriječana i izgradnja zgrade u zaleđu glavne gradske ulice, na prostoru koji je bio predviđen za restituciju.

„Oni su promijenili namjenu prostora i tu, odmah iza bivšeg kafea Siti ucrtali zgradu. Zaustavili smo ih u toj namjeri i tu je sada parking prostor. Taj slučaj je predmet jedne krivične prijave”, kaže Lalević.

U Beranama je malo poznato da ni zemljište u najužem gradskom centru, odmah iza zgrada banaka, nikada nije plaćeno.

„To zemljište nekoliko je puta oglašavano na sumnjivim tenderima u vrijeme praznika i obarana mu vrijednost. Na kraju je na namještenom tenderu prodato za samo osamdeset eura po kvadratu. Zgrada je odavno nikla kao pečurka preko noći, a zemljište u vrijednosti od dvjesta hiljada eura, koje je moralo biti plaćeno još 2008. godine, do danas nije plaćenio. Za tu stambenu zgradu Opštini nikada nijesu plaćene ni komunalije”, kaže opštinski resorni sekretar.

U to vrijeme nikla je i zgrada u takozvanom Cvijetnom parku, i taj je slučaj jedan od privatnih preduzetnika kome je na tom mjestu srušen lokal, predao Specijalnom tužilaštvu. Ova atraktivna lokacija je čudnim putevima iz saobraćajnog čvora i parkinga pretvorena u ,,livadu treće klase” i na namještenom tenderu prodata za zgradu koja je brzinski nikla.

Opština Berane je sporno zemljište početkom 2012. godine, tretirajući ga kao livadu treće klase, prodala za 105.000 eura radi izgradnje poslovno stambene zgrade.

Vlasnici malih lokala, koji su porušeni da bi nikla zgrada, su tvrdili da su grubo oštećeni i da je procedura prodaje zemljišta i uklanjanja njihovih objekata sprovedena bez pravnog osnova i utemeljenja u zakonskim propisima.

Javni poziv za prodaju zemljišta raspisan je 30. decembra 2011. godine i to, po šablonu, samo u Pobjedi. Javni poziv trajao je za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika tako da su zainteresovanima faktički ostala samo tri radna dana za prijavljivanje.

Mahinacije bivše lokalne vlasti i građevinskog lobija natjerali su ranije predsjednika opštine Berane Dragoslava Šćekića da pozove glavnog Specijalnog tužioca da preispita rad beranske Područne jedinice Uprave za nekretnine. On je kazao da se brojni predmeti vezani za nezakonito postupanje s državnom imovinom nalaze kod pravosudnih organa i da se iz dana u dan otkrivaju novi slučajevi.

,,Svakodnevno dolazimo do novih saznanja koja ukazuju na neažurnost, a samim tim i na krivična djela odgovornih u beranskom katastru. Neki predmeti se nalaze kod tužilaštva dok drugi čekaju na red, jer ne možemo da postignemo da ih sve pocesuiramo. Odgovorni u beranskom katastru izbjegavaju da postupe i po rješenjima Ministarstva unutrašnjih poslova što pokazuje o kakvom se javašluku radi”, kazao je Šćekić.

Nakon promjene lokalne vlasti u Beranama 2014. godine, koalicija Zdravo Berane podnijela je više krivičnih prijava. Dobar dio prijava odnosi se na mahinacije s gradskim građevinskim zemljištem.

Tek ove godine po nalogu Specijalnog tužilaštva otvorena je istraga protiv nekoliko funkcionera iz redova Demokratske partije socijalista.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo