Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: OBRAČUN S GRAĐEVINSKIM LOBIJEM: Okupacija gradskog zemljišta

Objavljeno prije

na

Lokalna vlast u Beranama, koju čini koalicija Zdravo Berane (SNP-DF), ušla je u obračun sa građevinskim lobijem i, kako tvrde, već su poremetili planove lokalnih tajkuna i njihovih moćnih skrivenih sponzora.

Ti planovi su značili potpunu okupaciju gradskih površina koje su još ostale slobodne nakon ekspanzije u vrijeme kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista.

Opštinski sekretar za planiranje i uređenje prostora Marko Lalević je potvrdio da će kultni sportski objekat u Beranama, poznat pod nazivom Stadion malih sportova, novim planom biti sačuvan. Detaljnim urbanističkim planom iz 2009, koji je radila bivša lokalna vlast, ovaj objekat bio je predviđen za rušenje.

„Ispravljamo to što je prethodna lokalna vlast radila, najblaže rečeno, na loš način. Kome je moglo pasti na pamet da ruši ovaj sportski objekat kako bi napravio zgradu. To nećemo dozvoliti”, kaže Lalević.

On objašnjava da Stadion malih sportova za Berane ima vrijednost kao što, na primjer za Beograd ima Tašmajdan. „Ni na Tašmajdanu nema redovnih sportskih aktivnosti, ali nikom ne pada na pamet da taj sportski objekat sruši. Za nas u Beranama Stadion malih sportova kultni je sportski objekat”, kaže Lalević.

Stadion malih sportova nalazi se u centru grada, izgrađen je dalekih pedestih godina. Tada je košarkaški klub iz ovog grada bio prvoligaš i na ovom terenu su igrala velika imena jugoslovenske košarke.

„Građevisnkom lobiju ništa nije sveto, pa ni takav istorijat ovog sportskog objekta. Stadion bi vjerovatno bio srušen da nije bilo promjene vlasti. Mi sada mijenjamo DUP koji se se odnosi na lijevu obalu Lima i Mjesnu zajednicu Park”, kaže Lalević.

Za nacrt izmjena i dopuna detaljnih urbanističkih planova „Park” i „Lijeva obala Lima”, iz lokalne uprave tvrde da se radi o dokumentima koji će zaštititi i druge vrijednosti grada.

„Prethodna lokalna vlast je isplanirala da građevinskom lobiju ustupi i zelenu površinu u glavnom gradskom parku pored Lima. Tamo su bile ucrtane dvije stambene zgrade. To nećemo dozvoliti jer se radi o najstarijem parku u gradu, koji je njegov znak prepoznavanja. Izmjenama planova predviđeno je da se taj park sačuva i da se uredi”, tvrdi Lalević.

Lalević naglašava da će se, uz nastavak izgradnje obilaznice sa kružnim tokom do gradskog mosta, dati potpuno drugačiji izgled ovom dijelu grada i mnogo veći kvalitet života stanovnicima Mjesne zajednice Park.

„Na prostoru ove mjesne zajednice u srcu grada ranije smo preduprijedili mnoge tajne planove građevinskog lobija. Radi se uglavnom o lokalnim tajkunima koji su bili u direktnoj vezi s bivšom lokalnom vlasti. Ušli smo odavno u borbu s tom hobotnicom, a ovim Nacrtom DUP Park i Lijeva obala Lima, direktno joj stajemo nogom na glavu”, tvdi Lalević.

Tako je spriječana i izgradnja zgrade u zaleđu glavne gradske ulice, na prostoru koji je bio predviđen za restituciju.

„Oni su promijenili namjenu prostora i tu, odmah iza bivšeg kafea Siti ucrtali zgradu. Zaustavili smo ih u toj namjeri i tu je sada parking prostor. Taj slučaj je predmet jedne krivične prijave”, kaže Lalević.

U Beranama je malo poznato da ni zemljište u najužem gradskom centru, odmah iza zgrada banaka, nikada nije plaćeno.

„To zemljište nekoliko je puta oglašavano na sumnjivim tenderima u vrijeme praznika i obarana mu vrijednost. Na kraju je na namještenom tenderu prodato za samo osamdeset eura po kvadratu. Zgrada je odavno nikla kao pečurka preko noći, a zemljište u vrijednosti od dvjesta hiljada eura, koje je moralo biti plaćeno još 2008. godine, do danas nije plaćenio. Za tu stambenu zgradu Opštini nikada nijesu plaćene ni komunalije”, kaže opštinski resorni sekretar.

U to vrijeme nikla je i zgrada u takozvanom Cvijetnom parku, i taj je slučaj jedan od privatnih preduzetnika kome je na tom mjestu srušen lokal, predao Specijalnom tužilaštvu. Ova atraktivna lokacija je čudnim putevima iz saobraćajnog čvora i parkinga pretvorena u ,,livadu treće klase” i na namještenom tenderu prodata za zgradu koja je brzinski nikla.

Opština Berane je sporno zemljište početkom 2012. godine, tretirajući ga kao livadu treće klase, prodala za 105.000 eura radi izgradnje poslovno stambene zgrade.

Vlasnici malih lokala, koji su porušeni da bi nikla zgrada, su tvrdili da su grubo oštećeni i da je procedura prodaje zemljišta i uklanjanja njihovih objekata sprovedena bez pravnog osnova i utemeljenja u zakonskim propisima.

Javni poziv za prodaju zemljišta raspisan je 30. decembra 2011. godine i to, po šablonu, samo u Pobjedi. Javni poziv trajao je za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika tako da su zainteresovanima faktički ostala samo tri radna dana za prijavljivanje.

Mahinacije bivše lokalne vlasti i građevinskog lobija natjerali su ranije predsjednika opštine Berane Dragoslava Šćekića da pozove glavnog Specijalnog tužioca da preispita rad beranske Područne jedinice Uprave za nekretnine. On je kazao da se brojni predmeti vezani za nezakonito postupanje s državnom imovinom nalaze kod pravosudnih organa i da se iz dana u dan otkrivaju novi slučajevi.

,,Svakodnevno dolazimo do novih saznanja koja ukazuju na neažurnost, a samim tim i na krivična djela odgovornih u beranskom katastru. Neki predmeti se nalaze kod tužilaštva dok drugi čekaju na red, jer ne možemo da postignemo da ih sve pocesuiramo. Odgovorni u beranskom katastru izbjegavaju da postupe i po rješenjima Ministarstva unutrašnjih poslova što pokazuje o kakvom se javašluku radi”, kazao je Šćekić.

Nakon promjene lokalne vlasti u Beranama 2014. godine, koalicija Zdravo Berane podnijela je više krivičnih prijava. Dobar dio prijava odnosi se na mahinacije s gradskim građevinskim zemljištem.

Tek ove godine po nalogu Specijalnog tužilaštva otvorena je istraga protiv nekoliko funkcionera iz redova Demokratske partije socijalista.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo