Povežite se sa nama

OKO NAS

VLADA OPSTRUIRA RAD OPŠTINE JER NA VLASTI NIJE DPS: Premijer ne voli Herceg Novi

Objavljeno prije

na

Danijela-Djurovic

,,Dolazimo u situaciju da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma čekalo dva mjeseca da donese novu građevinsku dozvolu, a onda naprasno pet dana poslije izbora u Herceg Novom donijelo odluku o obustavi građevinske dozvole radi preispitivanja postupka, što je apsurd i presedan u oblasti izgradnje objekata”, kazala je potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović na konferenciji za novinare koju je hercegnovska lokalna vlast organizovala povodom 100 dana rukovođenja Opštinom.

Takvom odlukom, po njenim riječima, direktno se usporava rad nove lokalne uprave i rješavanje jednog od gorućih pitanja u Opštini Herceg Novi. Kazala je da je sanitarna deponija jedan od kapitalnih i krucijalnih projekata za razvoj grada, dodajući da je taj objekat visoko na listi prioriteta već dugo vremena. Podsjetila je da su svi planski dokumenti završeni, kao i projektno tehnička dokumentacija, te da je sanitarna deponija Duboki do već imala jednu građevinsku dozvolu koju je MORT prvi put izdao u junu 2015. godine.

,,Ta je dozvola iz proceduralnih razloga poništena. Imamo spremno sve i finansijsku konstrukciju, ali se sve više osjeća opstrukcija države”, kazala je Đurović i istakla da je lokalna uprava spremna da sarađuje s državom u rješavanju toga problema ali se pribojava da je riječ o otvorenoj opstrukciji rada i realizacije projekta u Herceg Novom, jer DPS nije na vlasti u tom gradu.

,,Ne bih da se prisjećam izjave premijera pred same izbore kada se govorilo o tome kako neki infrastrukturni projekti treba da budu završeni u Herceg Novom, ali ukoliko određena politička grupacija pobijedi da neće izostati podrška države. Očekujemo odgovornost najvažnijih državnih subjekata i da se jednako odgovorno odnose prema svim opštinama bez obzira na to ko je na vlasti”, kazala je ona, aludirajući na riječi premijera Duška Markovića na sastanku s lokalnim DPS-om pred majske vanredne izbore za opštinski parlament. Premijer je tada imao ekspoze koji se, najblaže rečeno, može svesti na riječi: ja vam nisam odavde i Herceg Novi nije dio države u kojoj sam ja predsjednik Vlade.

,,Meni je kao sjevernjaku naporno da dođem do Herceg Novog, jer mi je to nešto daleko. Umorim se i put je loš, katastrofa, i nisam imao, da tako kažem, osjećaj šta Herceg Novi ima, kakvi su mu potencijali, sve je to bilo više iz priče i sa slika, nego iz neposrednog doživljaja. Međutim, ono što sada vidim i što čujem i što mi saopštavaju ljudi iz inostranstva jeste da je Herceg Novi najbolja razvojna prilika u Crnoj Gori, neiskorišćena razvojna prilika i dobro je što je tako”, kazao je tada Marković, a zabilježila lokalna TV Novi. I ne samo taj dio svoje države da premijer ne poznaje i ne samo da puteve, koji su upravo u nadležnosti državnih organa, naziva katastrofalnim, Marković priznaje da je dobro što nekada nisu imali veliko interesovanje za Herceg Novi kao što su, kako je rekao, imali za Budvu, koju je naprasno odjednom prestao da voli.

,,Jer vidimo u šta se Budva danas pretvorila u građevinskom i svakom smislu – prostor koji je potpuno uništen i u kojem se ne može raditi ništa valjano ili tek s ograničenim mogućnostima”, kazao je Marković i potom imao neuspjeli pokušaj lociranja Luštice, najvećeg poluostrva u zemlji čijom Vladom rukovodi, a za koju je rekao ,,ono kako vi to kažete Luštica, novski dio Luštice”. I onda je, govoreći o ulaganjima u taj, za njega neotkriveni razvojni potencijal, eksplicitno iskazao želju da bi za saradnju i za podršku Vlade na lokalnom nivou za buduće investicije bilo dobro, čak neophodno da gradska vlast pripadne DPS-u.

,,Što se tiče izgradnje škole u Igalu, možete reći građanima da je to kapitalnim budžetom predviđeno i da ako ova Vlada ostane do kraja 2018. godine, a ‘oće valjda do tada, možete reći da je to završeno i to neće biti problem. Ali bih ja volio da o tome ne pregovaram sa nekom lokalnom upravom koja nije naša, volio bih to da radimo zajedno sa vama (obraćanje na sastanku s lokalnim DPS-om) i da zajedno slavimo taj uspjeh. Mi do sada kao DPS u Herceg Novom nismo imali priliku ili nismo imali valjanu priliku. Ova prilika koja se ukazala na izborima bio je neuspio pokušaj. Nismo uspjeli i to nas samo dovodi u situaciju da kažemo da mi u Herceg Novom za ovaj razvojni aspekt i za ovu Crnu Goru i našu politiku nemamo partnera. Mi ovdje moramo da pobjedimo”, kazao je tada Marković.

Upravo zbog takve konstatacije u lokalnoj upravi se pribojavaju da je riječ o smišljenoj opstrukciji državnih organa jer je kapitalni projekat sanitarne deponije Duboki do na Ublima doveden u pitanje poslije dvije godine od izdavanja građevinske dozvole i godinu i četiri mjeseca od odluke Upravnog suda da se ospori saglasnost Ministarstva održivog razvoja i turizma, a na osnovu žalbe Opštine Kotor i Mjesne zajednice Morinj. Međutim, i pored očekivanja Opštine Herceg Novi da Ministarstvo ispravi nedostatke koji su navedeni i donese novu dozvolu, to se nije desilo.

,,Mi smo kao lokalna samouprava spremni da sarađujemo sa državom u onom djelu koji je naša uloga ali takođe i sa druge strane očekujemo jedan korektan i normalan odnos a ne opstrukciju”, kazala je Đurović.

Opština Herceg Novi je još 2006. godine počela prikupljanje dokumenata za deponiju Duboki Do, za koju je određena lokacija na Ublima, u prirodnoj vrtači na 1.100 metara nadmorske visine i na udaljenosti 700 metara od sadašnje deponije Tisova greda. Od grada je udaljena 24 kilometra, a investiciona vrijednost je oko šest miliona eura. Opština je donijela prostorno planski dokument, odnosno lokalnu studiju lokacije na koju je dobila saglasnost nadležnog ministarstva. Angažovana je firma IGH iz Zagreba za izradu projektne dokumentacije, pribavljena mišljenja građevinskih fakulteta u Podgorici i Banja Luci i obavljena istraživanja. Potencijalni finansijeri su nađeni kod međunarodnih fondova, kao i kod KFW banke koja bi omogućila podizanje kredita od 3,5 miliona eura.

Elaboratom je ustanovljeno da ova deponija ne može uticati na podzemne tokove, jer se obojena voda bačena u bušotine nije pojavila ni u jednom izvorištu, kaptažama ili bunarima u masivima Orjena, niti u Morinjskom slivu.

Kako je saopšteno iz Opštine Herceg Novi, s obzirom na to da je prostorno planska dokumentacija usvojena očekuje se da nadležno ministarstvo otkloni nepravilnosti u skladu s presudom Upravnog suda, cijeneći važnost projekta sanitarne deponije, a u skladu s državnim planom za upravljanje otpadom Crne Gore za period 2015-2020. godine, što je i obavezujući dokument za sve opštine. Opština se pojavljivala kao zainteresovana strana u upravnom sporu po tužbi MZ Morinj protiv rješenja Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je i jedino nadležno da postupi po presudi. Međutim, MORT ne reaguje u Herceg Novom ažurno kao u, recimo, slučaju petlje na autoputu.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo