OKO NAS
VLADA OPSTRUIRA RAD OPŠTINE JER NA VLASTI NIJE DPS: Premijer ne voli Herceg Novi

,,Dolazimo u situaciju da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma čekalo dva mjeseca da donese novu građevinsku dozvolu, a onda naprasno pet dana poslije izbora u Herceg Novom donijelo odluku o obustavi građevinske dozvole radi preispitivanja postupka, što je apsurd i presedan u oblasti izgradnje objekata”, kazala je potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović na konferenciji za novinare koju je hercegnovska lokalna vlast organizovala povodom 100 dana rukovođenja Opštinom.
Takvom odlukom, po njenim riječima, direktno se usporava rad nove lokalne uprave i rješavanje jednog od gorućih pitanja u Opštini Herceg Novi. Kazala je da je sanitarna deponija jedan od kapitalnih i krucijalnih projekata za razvoj grada, dodajući da je taj objekat visoko na listi prioriteta već dugo vremena. Podsjetila je da su svi planski dokumenti završeni, kao i projektno tehnička dokumentacija, te da je sanitarna deponija Duboki do već imala jednu građevinsku dozvolu koju je MORT prvi put izdao u junu 2015. godine.
,,Ta je dozvola iz proceduralnih razloga poništena. Imamo spremno sve i finansijsku konstrukciju, ali se sve više osjeća opstrukcija države”, kazala je Đurović i istakla da je lokalna uprava spremna da sarađuje s državom u rješavanju toga problema ali se pribojava da je riječ o otvorenoj opstrukciji rada i realizacije projekta u Herceg Novom, jer DPS nije na vlasti u tom gradu.
,,Ne bih da se prisjećam izjave premijera pred same izbore kada se govorilo o tome kako neki infrastrukturni projekti treba da budu završeni u Herceg Novom, ali ukoliko određena politička grupacija pobijedi da neće izostati podrška države. Očekujemo odgovornost najvažnijih državnih subjekata i da se jednako odgovorno odnose prema svim opštinama bez obzira na to ko je na vlasti”, kazala je ona, aludirajući na riječi premijera Duška Markovića na sastanku s lokalnim DPS-om pred majske vanredne izbore za opštinski parlament. Premijer je tada imao ekspoze koji se, najblaže rečeno, može svesti na riječi: ja vam nisam odavde i Herceg Novi nije dio države u kojoj sam ja predsjednik Vlade.
,,Meni je kao sjevernjaku naporno da dođem do Herceg Novog, jer mi je to nešto daleko. Umorim se i put je loš, katastrofa, i nisam imao, da tako kažem, osjećaj šta Herceg Novi ima, kakvi su mu potencijali, sve je to bilo više iz priče i sa slika, nego iz neposrednog doživljaja. Međutim, ono što sada vidim i što čujem i što mi saopštavaju ljudi iz inostranstva jeste da je Herceg Novi najbolja razvojna prilika u Crnoj Gori, neiskorišćena razvojna prilika i dobro je što je tako”, kazao je tada Marković, a zabilježila lokalna TV Novi. I ne samo taj dio svoje države da premijer ne poznaje i ne samo da puteve, koji su upravo u nadležnosti državnih organa, naziva katastrofalnim, Marković priznaje da je dobro što nekada nisu imali veliko interesovanje za Herceg Novi kao što su, kako je rekao, imali za Budvu, koju je naprasno odjednom prestao da voli.
,,Jer vidimo u šta se Budva danas pretvorila u građevinskom i svakom smislu – prostor koji je potpuno uništen i u kojem se ne može raditi ništa valjano ili tek s ograničenim mogućnostima”, kazao je Marković i potom imao neuspjeli pokušaj lociranja Luštice, najvećeg poluostrva u zemlji čijom Vladom rukovodi, a za koju je rekao ,,ono kako vi to kažete Luštica, novski dio Luštice”. I onda je, govoreći o ulaganjima u taj, za njega neotkriveni razvojni potencijal, eksplicitno iskazao želju da bi za saradnju i za podršku Vlade na lokalnom nivou za buduće investicije bilo dobro, čak neophodno da gradska vlast pripadne DPS-u.
,,Što se tiče izgradnje škole u Igalu, možete reći građanima da je to kapitalnim budžetom predviđeno i da ako ova Vlada ostane do kraja 2018. godine, a ‘oće valjda do tada, možete reći da je to završeno i to neće biti problem. Ali bih ja volio da o tome ne pregovaram sa nekom lokalnom upravom koja nije naša, volio bih to da radimo zajedno sa vama (obraćanje na sastanku s lokalnim DPS-om) i da zajedno slavimo taj uspjeh. Mi do sada kao DPS u Herceg Novom nismo imali priliku ili nismo imali valjanu priliku. Ova prilika koja se ukazala na izborima bio je neuspio pokušaj. Nismo uspjeli i to nas samo dovodi u situaciju da kažemo da mi u Herceg Novom za ovaj razvojni aspekt i za ovu Crnu Goru i našu politiku nemamo partnera. Mi ovdje moramo da pobjedimo”, kazao je tada Marković.
Upravo zbog takve konstatacije u lokalnoj upravi se pribojavaju da je riječ o smišljenoj opstrukciji državnih organa jer je kapitalni projekat sanitarne deponije Duboki do na Ublima doveden u pitanje poslije dvije godine od izdavanja građevinske dozvole i godinu i četiri mjeseca od odluke Upravnog suda da se ospori saglasnost Ministarstva održivog razvoja i turizma, a na osnovu žalbe Opštine Kotor i Mjesne zajednice Morinj. Međutim, i pored očekivanja Opštine Herceg Novi da Ministarstvo ispravi nedostatke koji su navedeni i donese novu dozvolu, to se nije desilo.
,,Mi smo kao lokalna samouprava spremni da sarađujemo sa državom u onom djelu koji je naša uloga ali takođe i sa druge strane očekujemo jedan korektan i normalan odnos a ne opstrukciju”, kazala je Đurović.
Opština Herceg Novi je još 2006. godine počela prikupljanje dokumenata za deponiju Duboki Do, za koju je određena lokacija na Ublima, u prirodnoj vrtači na 1.100 metara nadmorske visine i na udaljenosti 700 metara od sadašnje deponije Tisova greda. Od grada je udaljena 24 kilometra, a investiciona vrijednost je oko šest miliona eura. Opština je donijela prostorno planski dokument, odnosno lokalnu studiju lokacije na koju je dobila saglasnost nadležnog ministarstva. Angažovana je firma IGH iz Zagreba za izradu projektne dokumentacije, pribavljena mišljenja građevinskih fakulteta u Podgorici i Banja Luci i obavljena istraživanja. Potencijalni finansijeri su nađeni kod međunarodnih fondova, kao i kod KFW banke koja bi omogućila podizanje kredita od 3,5 miliona eura.
Elaboratom je ustanovljeno da ova deponija ne može uticati na podzemne tokove, jer se obojena voda bačena u bušotine nije pojavila ni u jednom izvorištu, kaptažama ili bunarima u masivima Orjena, niti u Morinjskom slivu.
Kako je saopšteno iz Opštine Herceg Novi, s obzirom na to da je prostorno planska dokumentacija usvojena očekuje se da nadležno ministarstvo otkloni nepravilnosti u skladu s presudom Upravnog suda, cijeneći važnost projekta sanitarne deponije, a u skladu s državnim planom za upravljanje otpadom Crne Gore za period 2015-2020. godine, što je i obavezujući dokument za sve opštine. Opština se pojavljivala kao zainteresovana strana u upravnom sporu po tužbi MZ Morinj protiv rješenja Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je i jedino nadležno da postupi po presudi. Međutim, MORT ne reaguje u Herceg Novom ažurno kao u, recimo, slučaju petlje na autoputu.
Nebojša MANDIĆ
Komentari
Izdvojeno
ANDRIJEVICA: UNIPROM MJERKAO MERMER, BEMAKS ŽELI DROBLJENI KAMEN: Novo vrijeme – stare navike

Od koncesionih ugovora na sirovine sjevera: šume, vode i rude, opštine nemaju skoro nikakvu korist. Neka nova Vlada će morati da poradi na tome da se izvrši decentralizacija i da o svojim bogatstvima odlučuju građani regija sa kojih se to bogatstvo eksploatiše. Ako je vrijeme tajkuna prošlo
Biznismen Veselin Pejović bacio je oko na nalazište mermera ispod planine Žoljevice u Andrijevici, ali mu nije pošao od ruke da realizuje taj posao. Za nešto manje kvalitetan kamen zainteresovali su se iz kompanije Bemaks. Tako trenutno stoje stvari sa rudnim nalazištima mermera i mineralnog kamena u Andrijevici.
Ministarstvo kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, predsjednik BS, zamalo da progura ideju da se posao s mermerom dodijeli Pejoviću. Ponuda je već bila pripremljena. Ministarstvo kapitalnih investicija je prihvatilo, a onda su se usprotivili ministri iz redova SNP, koja je na vlasti u Andrijevici, i na sjednici Vlade nije bio dovoljan broj glasova da ugovoreni posao dobije zeleno svjetlo.
Pejović je sa svojom kompanijom Uniprom metali trebalo da prvih šest mjeseci vrši pripreme, a da narednih 28 godina, nakon što dobije koncesije, eksploatiše mermer. Neko bi rekao – bolje i da ruda stoji netaknuta nego da se dodijeli Pejoviću. Ali, menadžer Opštine Andrijevica,Miloš Čukić ima mnogo konkretnije objašnjenje zašto pripremljena informacija nije prošla na Vladi i zbog čega je nalazište mermera ostalo nevalorizovano.
On kaže da je ponuda Uniprom metala bila loša, odnosno da opština od toga skoro da ne bi imala nikakve koristi, uprkos tvrdnjama koje su se mogle čuti da je, navodno, iz lokalne kase izbijen značajan novčani priliv. „Problematičan je prije svega iznos koncesione naknade koji bi pripao Opštini Andrijevica. To je svega sedam odsto za mineralne sirovine, kao, uostalom i za sva druga bogatstva na sjeveru države: šume, vode, druge rude. To je nešto što hitno treba da se mijenja, prije nego se bilo kome i bilo zašta daju koncesije”, smatra Čukić.
On objašnjava šta je to značilo u ovom slučaju i koliko bi iznosilo na godišnjem nivou prihoda za Opštinu. „To je trebalo da bude svega od 30.000 do 50.000 eura na godišnjem nivou ukupnih prihoda za Opštinu”.
Za sada se, s druge strane, čini da je prihvatanje ponude koju je dao Bemaks za nalazište mineralnog kamena koji bi drobili i koristili za pravljenje betona, gotova stvar. „To je sada atraktivno, jer poslije zabrane eksploatacije šljunka, mljeveni kamen ostaje kao alternativa za proizvodnju betona”, objašnjava Čukić.
Kompanija Bemaks dostavila je, naime, najpovoljniju ponudu na oglas za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena u lokalitetu Piševska rijeka u Andrijevici.
Ministarstvo kapitalnih investicija, na osnovu Zakona o koncesijama i rang liste koju je 24. februara utvrdila Tenderska komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja po tom oglasu, donijelo je odluku o izboru najpovoljnije ponude. Kako se može saznati, rok za žalbe na ovu odluku je istekao, tako da je to, u ovom trenutku, čini se, gotov posao. Koncesioni akt Vlada je usvojila još na sjednici 22. septembra prošle godine.
Kada je riječ o kriterijumima, ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade i ponuđeni obim godišnje rudarske proizvodnje vrednovao se sa po 30 poena, reference ponuđača sa 15, prosječni bruto prihod i profit u posljednje tri godine sa po deset i kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekonomski razvoj sa pet bodova.
Tufik SOFTIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla

Više puta najavljivan obračun sa vlasnicima lažnih diploma u zdravstvu, prosvjeti i policiji do sada je bez značajnijih rezultata. Iz NVO Alternativa tvrde da ne čudi nedostatak volje da se stane na kraj takvom stanju jer je, kažu, značajan dio kadrovika u svakoj političkoj partiji sa „kupljenom“ diplomom
U Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Pljevljima više od godinu i po traje izviđaj po krivičnoj prijavi NVO Alternativa protiv 54 medicinska radnika u tome gradu zbog sumnji da rade sa falsifikovanim diplomama. Bez podizanja optužnog predloga uprave zdravstvenih ustanova u tom gradu ne mogu preduzeti bilo kakve mjere, pa osumnjičeni da liječe sa lažnim diplomama, i dalje nesmetano rade.
Prethodno, sporne diplome su nostrifikovane, a medicinski radnici su položili i državne ispite. Iz Alternative su prošle godine saopštili da je, prema njihovim nezvaničnim informacijama, u javnom sektoru Crne Gore oko 40 odsto lažnih diploma. Prema istim računicama, broj onih koji državnu platu primaju s lažnom diplomom mjeri se hiljadama.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), nedavno su saopštili da je komisija za provjeru validnosti diploma policijskih službenika formirala 103 predmeta. Provjeravaju se diplome stečene u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji i sa Kosova. U MUP-u, kako je kazao državni sekretar Mersudin Gredić, vjeruju „da će se ispostaviti da je najveći broj prijava podnijet bez osnova“.
Komisija MUP-a formirana je početkom prošle godine, a najavili su da će diplome provjeravati „bez povlastica i izuzetaka, a ukoliko se nepravilnosti utvrde, policijski službenici biće procesuirani pred nadležnim tužilaštvom“. Objašnjeno je da su prioritet provjera diploma visokoškolaca, te da je u planu i provjera diploma srednjih škola.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić u maju prošle godine kazao je da je tražio od zdravstvenih ustanova da dostave informacije o dosijeima medicinskih radnika koji su se prekvalifikovali, sa podacima gdje su i kada završili srednju medicinsku školu ili fakultet, kako bi se utvrdilo ko ima lažne diplome. On je rekao da će na skener prvo medicinski radnici koji su stekli diplome van Crne Gore, a onda će biti provjerene i isprave iz naše države do kojih su došli prekvalifikacijom. Razultati „skreniranja“ još nijesu saopšteni.
Kako za Monitor kaže koordinator NVO Alternativa Vesko Pejak, ne čudi nedstatak volje nadležnih da stanu na kraj lažnim diplomama u zdravstvu, policiji, javnoj upravi, prosvjeti… Prema njegovim riječima, prve presude izazvaće domino efekat, pa će se otkriti, tvrdi, da se značajan broj kadrova u svim političkim partijama školovao na taj način.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
PRONAĐENA BERANSKA KUPAČICA: Doplivala poslije dvije decenije

Čuvena skulptura koja je početkom dvijehiljaditih nestala iz hotela Berane, pronađena je nedavno i vraćena u svoj dom. Gdje je bila – to će, možda, ostati tajna
Već nekoliko mjeseci Monitor je bio u saznanju da prepoznatljiva skulptura nije otišla iz Berana, kao što se neko vrijeme mislilo, i bilo je pitanje trenutka kada će se pojaviti. Prema pouzdanim saznanjima, neko je tada pokušao da reketira sadašnjeg vlasnika hotela Nebojšu Đekovića, tražeći mu veliki novac za otkup skulpture.
Đeković u razgovoru za Monitor to nije želio da komentariše, ali je rekao da je na potrazi radio pola godine. Navodno mu je sada anonimno dojavljeno gdje bi Kupačica mogla biti, a on je potom otišao i pronašao je. „Kupačica je konačno na svom mjestu. Idemo dalje. Uspio sam da vratim u hotel i stari klavir marke Petrof, koji se nakada nalazio u salonu“, rekao je Đeković, najavljujući da potraga za umjetninama nestalim iz hotela Berane neće stati.
Skulptura Kupačica djelo je akademskog vajara Dragana Mitrovića i pravljena je specijalno za hotel Berane, dok se njen drugi odlivak nalazi na plaži Ričardova glava u Budvi.
„Prošle godine, kada je u nevremenu nestala Kupačica sa plaže Mogren, iz Budve su me zvali i ponudili mi izliju nova dva primjerka, i za Budbu i za Berane. Ja sam pristao, ali se nisu više javljali. Sada mi je drago da je prvi primjerak pronađen, a onaj u Budbi je ipak umjetnička replika“, kaže kroz smijeh Đeković.
Predlog da se izliju novi primjerici vjerovatno je podrazumijevao da negdje postoji sačuvan kalup po kojem je čuveni vajar radio ovu skulpturu početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, ali će i to zasada ostati tajna.
Hotel Berane je do 2003. godine bio najznačajniji objekat Hotelsko-turističkog preduzeća u ovom gradu. Tada je ovu ugostiteljsko turističku kompaniju privatizovala nepoznata firma Euroturist GMBH. Kola su brzo krenula niz brdo.
Za društvo okupljeno oko Euroturista problemi su počeli već krajem 2004. Ponestajalo je obrtnih sredstava, sve manje se radilo, a plate zaposlenima nijesu isplaćivane. Tinjalo je nezadovoljstvo, počeli štrajkovi. Šlag na tortu bio je neizmireni kredit kod Atlasmont banke, zbog kojeg je ova banka 2005. godine zaplijenila hotel Berane.
Hotel površine hiljadu kvadrata u osnovi, na tri sprata, sa 17.000 metara kvadratnih zemljišta nad obalom Lima, Atlasmont banka je cijenila 700.000 eura a prodala, tek iz trećeg puta, za svega 200.000. Navodno, starim vlasnicima pod novim imenom.
Izvor iz filijale Atlasmont banke u Beranama rekao je tada da je banka zaplijenila samo objekte i zemljište, ali ne i inventar. Vrata hotela su plombirana, ali je plomba brzo oštećena, a inventar je počeo da nestaje.
„Nijesmo postali vlasnici inventara, i nijesmo bili u posjedu popisa sredstava, tako da nam nije poznata sudbina umjetničkih djela. Ne znam zbog čega, ali ključevi od hotela su završili u Podgorici, a ne kod nas“, kazao nam je pomenuti bankarski službenik.
U Podgorici je obavljena i prodaja, koju je u ime banke potpisao tadašnji generalni direktor Mihailo Banjević, a u ime kupca, preduzeća Monte invest, čiji je vlasnik na papiru bio Slovenac Matjaž Trtnik, njegova opunomoćenica Snežana Perović. Kupci se nikada nijesu pojavili u Beranama, ali je Slovenac ovlastio Monte nekretnine Berane, kao firmu kćerku, da preuzme ključeve.
Vjeruje se da je upravo u tom periodu došlo do nestanka najvećeg broja umjetničkih slika i drugih umjetničkih djela i predmeta neprocjenjive vrijednosti.
Tada je nestao triptih Uroša Toškovića. Ta slika iz tri dijela kupljena je svojevremeno u Beogradu, kada je veliki crtač tamo živio i bio član umjetničke grupe Mediala. Sasvim je sigurno da je samo taj triptih vrijedio mnogo više nego što su berzanski mešetari platili većinski paket akcija hotela.
Ulje na platnu Aleksandara Aca Prijića veličine četiri puta tri metra pod nazivom Morske dubine, rađeno je specijalno za ovaj hotel, i stajalo je na čeonom zidu u restoranskom dijelu. To djelo je katalogizirano, ali je od svega ostala samo fotografija male rezolucije. I njegova vrijednost je neprocjenjiva.
Jedan od dobrih poznavalaca Monitoru je rekao da je u hotelu bilo mnogo slika beogradskog umjetnika Zorana Radovića, zatim veliki broj slika drugih umjetnika, unutrašnjih skulptura od drveta i bronze.
U potpunosti su uništene dvije drvene zidne instalacije. Lopovi su ih skinuli sa zida, ali nijesu uspjeli da ih u komadu iznesu. Ostale su kao gomila drveta ispod zidova na kojima su se nalazile decenijama. Ukradena je i specijalno za ovaj hotel rađena tapiserija u dužini od šesnaest metara, kao i veliki broj pratećih bakroreza. Prema informacijama sa tržišta umjetnina, cijena jednog takvog bakroreza, kojih je u hotelu bilo više i činili su jedinstvenu umjetničku cjelinu sa tapiserijom, danas se kreće od 15.000 do 25.000 eura.
Baš u to vrijeme iz fontane na terasi hotela nestala je statua Kupačica. Kupačica je stručno razmontirana, što je ukazivalo na to da je neko radio mirno i bez straha, po čemu se još tada moglo zaključiti da to nisu učinili obični kradljivci radi preprodaje bronze. Po fotografijama koje su se mogle vidjeti ovih dana na društvenim mrežama, Kupačica je sačuvana u potpunosti, i potrebno je samo dobro i stručno očistiti.
Vjerovatno je da neće biti pravljena nova fontana na renoviranoj terasi hotela, već da će Kupačici biti pronađena neko drugo mjesto, gdje će moći da u svakom trenutku bude pristupačna ljubiteljima umjetnosti i turistima.
Sve dobronamjerne stanovnike Berana obradovala je vijest da je skulptura Kupačica pronađena i da bi ponovo trebalo da bude postavljena negdje u krugu hotela. Kulturni poslenici insistiraju da policija intenzivira potragu i za drugim umjetničkim djelima koja su nestala iz ovog hotela, a koja su predstavljala kulturno bogatstvo cijelog grada i države.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
-
SUSRETI3 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI2 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI3 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS3 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
FOKUS2 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
Izdvojeno2 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO3 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom