Povežite se sa nama

OKO NAS

MUKE KORISNIKA NAKNADE ZA SMJEŠTAJ U PORODICI: Skupi put do banke

Objavljeno prije

na

Da bi sa banke podigli naknadu za smještaj u porodici, korisnici sa seoskog područja sjevernih opština, za put do grada i nazad, nekada potroše i veliki dio tog primanja. Propisi su im, kažu, zakomplikovali život i učinili velikim izazovom primanje novaca koji im pripada. Ta vrsta primanja, za razliku od drugih socijalnih davanja, već duže vrijeme se uplaćuje isključivo u banci, na lični račun korisnika. Ne nose je poštari do udaljenih sela, kako je to inače uobičajeno kad je riječ o naknadama za materijalno obezbjeđenje porodice ili drugim isplatama koje reguliše zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

,,Ne znam tačno kada su to promijenili, ali su to nakaradno osmislili. Naročito za nas iz sela do kojih ne idu autobusi, a nemamo ni svoja kola. Onda je rješenje samo taksi ili, ako hoće, neko od komšija da se smiluje. Na odlazak do grada, čekanje u banci i povratak kući, potrošim cijeli dan. Na stranu danguba i zapostavljeni poslovi, ali najgore je što to mnogo košta. Iako su mi pare potrebne, nekad preskočim mjesec, pa podižem tu naknadu sljedećeg. Džaba što su redovna primanja, kad je do njih tako teško doći”, tako muku s propisima Centra za socijalni rad opisuje jedan Bjelopoljac.

On kaže da je zadovoljan visinom naknade i da mu mnogo znači taj iznos. Raspitivao se, objašnjava, može li kako da se promijeni način isplate ali nije dobio ohrabrujući odgovor, osim da je ,,na taj način spriječena zloupotreba”.

U Gornjoj Morači istu muku muče, mada imaju i poštu i poštara, ali banke nema prije Kolašina. Iako broj korisnika naknade po osnovu smještaja u porodici nije veliki na tom području, ipak, kaže Milka Rnković iz sela Starče, trebalo je misliti na ljude iz udaljenih sela. Ona je godinama hraniteljka svojoj srednjovječnoj sestričini sa smetanjama u razvoju. Zbog toga je i korisnica naknde, koja se isplaćuje samo na banci.

,,Od mojeg sela do banke u Kolašinu je 35 kilometara. Svaki put kad podižem taj novac, kao naknadu za brigu o sestričini, plaćam taksi. Mnogo posla imam oko sestričine, kojoj su sada 53 godine. Imam mnogo i ostalih kućnih obaveza. Da nije tog primanja, do grada ne bih ni jednom u pola godine”, kaže Milka.

Kad ne može do banke, snalazi se na razne načine. Pozajmljuje od komšija ili trpi besparicu. Ponekad, priča, po dva-tri mjeseca ne stigne da podigne primanje. Tražila je objašnjenje u kancelarijma Centra za socijani rad, ali joj nijesu mogli pomoći. Propisi se lako ne mijenjaju.

,,Za taksi dam mnogo od te crkavice. Izgubim cijeli dan, a kod kuće mi je sama sestričina, koja je u jako lošem stanju. Nije trebalo donositi pravila od kojih je više muke nego koristi. Mnogo bi mi značilo kada bi propisi bili drugačiji, pa da nemam dodatne troškove i napore koji su za mene pregolemi. Kako oni koji donose propise ne razmisle na koji način da ja dođem do Kolašina”, objašnjava Rnkovićeva.

Ona zamjera što je niko nije pitao kako želi da prima novac i pružio joj mogućnost da sama izabre na koji će način dobiti naknadu. Dodatno se namučila, kaže, jer je morala i do Mojkovca kako bi se srela sa nadležnima Centra za socijalni rad.

,,Lijepo su me tamo primili, ali uzalud sam išla. Kažu tako je kako je i to se skorije neće mijenjati. Direktorica je shvatila moju situaciju, ali me je samo dala savjet da nekog ovlastim ko će na banci podizati primanje umjesto mene. Ja to ne mogu. Nemam nikog u Kolašinu ko bi to uradio. Sama sam, a već mnogo mučim komšije da mi pomažu”, kaže.

Rnkovićeva ,,onima koji kroje propise” preporučuje da se, bar kada je riječ o socijalnim davanjima, pozabave posebno svakim slučajem. Za to, kaže, primaju novac, a obaveza im je da ne otežavaju nego da olakšavaju bar onima koji su najugroženiji.

,,Stara sam i neuka, ali nije valjda ono na papiru važnije od muke koju im ispričam. Ne primam ja pare od države zbog toga što mi je dobro, no što je velika muka na mene. Te pare treba da mi pomognu, a ne da mi stvraju dodatne nevolje. Neću odustati, pisaću i ministru. Tražiti da za mene izmijene pravila, pa drugi kako hoće”.

U Centru za socijalni rad Mojkovac i Kolašin potvrđuju da se naknade po osnovu smještaja u porodici isplaćuju isključivo na lične račune korisnika u banci. Propisima je tako određeo, kako bi se spriječile zloupotrebe.

,,Tako se onemugućava da primanje podigne neko drugi, što se ranije dešavalo, ili da poštar ne stigne na vrijeme. Mi novac oko 20. u mjesecu prebacujemo banci, uz spisak korisnika, a banka svakom korisniku distribuira na lične račune”.

U Centru su svjesni da takav način isplate, može nekim korisnicima stvarati i probleme, ali ne nagovještavaju da bi se to skoro moglo mijenjati. Rnkovićevoj su, kažu, objasnili kako može sebi olakšati.

,,Najlakši način u takvim situacijama je ovlastiti nekog ko bi podizao novac iz banke. Objasnili smo joj i procedura kako se to radi. Nema mnogo korisnika koji su u sličnoj sitaciji. Većina je zadovljna načinom isplate te i ostalih naknada”, kažu u Centru za socijalni rad.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo