MONITORING
Klupko koje je teško razmrsiti
Zamjenik direktora Kancelarije za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) Slobodan Šašić ocijenio je pred Županijskim sudom u Zagrebu da je ubistvo suvlasnika nedjeljnika Nacional Iva Pukanića i njegovog saradnika Nika Franjića, organizovano kako bi bilo onemogućeno da se u štampanim i elektronskim medijima u Hrvatskoj i susjednim zemljama iznose novinarska saznanja o djelovanju više kriminalnih grupa na tim prostorima i njihovoj povezanosti.
Iako su krajnji naručitelji i finansijeri ovog zločina imenom ostali nepoznati, Šašić je ustvrdio da oni dolaze iz redova međunarodne duvanske mafije. ,,Cilj duhanske mafije bio je spriječiti svako daljnje pisanje tjednika Nacional i Iva Pukanića”, ustvrdio je Šašić. Najprije ga se pokušala kupiti, a odluka o likvidaciji sazrijela je nakon Pukanićevog svjedočenja u talijanskim istragama protiv duvanske mafije.
,,Nadležne institucije ove zemlje moraju imati na umu da ovim optuženicima nisu iscrpljeni ljudski resursi ove zločinačke organizacije”, upozorio je Šašić.
Zamjenik direktora USKOK, Šašić izjavio je da je dokazano sve što se optuženima stavlja na teret. Atentat je organizovao Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam, kako bi se nametnuo kao najveći kriminalni šef u regionu, rekao je Šašić.
Pukanić i Franić su ubijeni u oktobru 2008. pred zgradom Nacionala u centru Zagreba. Zbog toga se u Zagrebu sudi Robertu i Luki Mataniću, Amir Mafalaniju, Slobodanu Đuroviću i Bojanu Guduriću, dok se Željku Milovanoviću sudi u odsustvu. Milovanoviću, Milenku Kuzmanoviću i Jociću sudi se u Beogradu.
Optuženi Đurović je bio veza Jocića i prvooptuženog Roberta Matanića i njegove grupe. ,,Uz Jocića i Đurovića jezgru organizacije činili su Željko Milovanović i Bojan Gudurić, kao izvršioci iz inostranstva i Robert i Luka Matanić i Amir Mafalani u Zagrebu”, rekao je Šašić.
On je kao cilj atentata naveo namjeru da se Pukanić spriječi da u medijima iznosi informacije o djelovanju više kriminalnih grupa na ovim prostorima.
Šašić nije rekao ko je stajao iza Joce Amsterdama koji je za atentat, navodno, platio 1,5 miliona eura. Obilježje takvih organizacija je da žele ostvariti visoke profite, a tako stečen novac ulažu uglavnom u nekretnine u tranzicijskim zemljama čime onemogućavaju njihov normalan napredak, istakao je tužitelj. Dodao je da je duvanska mafija za Pukanićevo ubistvo angažirala grupu Sretena Jocića, koji se u kriminalnom miljeu etablirao kao osoba za najprljavije poslove.
Zagrebački mediji se pozivaju na svjedoka, crnogorskog preduzetnika Ratka Kneževića. Tvrdio je da iza ubistva stoji kontroverzni srpski poslovni čovjek Stanko Subotić Cane.
,,Što se mene lično tiče, ja nemam nikakvih sumnji. Hronologija događaja i sugestivna evidencija od 2001. do danas navodi na to da od prijetnji i već pokušaja ubistva gospodina Pukanića, pa sve do onoga što se dešavalo nekoliko godina prije njegovog ubistva i pisanja, ruši najveći švercerski posao od Drugog svjetskog rata u Evropi”, rekao je Knežević na godišnjicu ubistava Iva Pukanića.
On se pozvao i na antimafijašku direkciju iz Barija i švajcarsko državno tužilaštvo. „Svi su rekli da nikada nijesu vidjeli veći protok novca u nekom ilegalnom biznisu kao što je ovaj”, rekao je Knežević.
U optužnici antimafijaškog tužilaštva u Bariju stoji, da je od šverca cigareta samo u 1999. godini okrenuto 2,5 milijarde maraka. „Ako je nakon pisanja Nacionala posao stao, to je dovoljan motiv za čovjeka koji ima zdrav razum da zaključi odakle je moglo doći ovo što se na žalost desilo u Zagrebu”, izjavio je Knežević, nekadašnji blizak saradnik crnogorskog premijera Mila Đukanovića.
Knežević je prije više vremena ponovio spremnost da crnogorskim vlastima ispriča sve što zna o duvanskoj mafiji. Crnogorsko tužilaštvo bilo je najavilo da će saslušati Kneževića, ali do toga nije došlo.
Knežević je dao i iskaz predstavnicima Specijalnog tužilaštva iz Srbije povodom istrage koja se u Beogradu vodi protiv grupe na čelu sa Subotićem zbog krijumčarenja cigareta.
Knežević tvrdi da je problem za duvanski kartel, nastao onog trenutka kada vlasti u Hrvatskoj i Srbiji, i prethodne i sadašnje, nisu htjele da naprave nikakav dogovor sa njima. „Subotiću i Đukanoviću je od životne važnosti da se uspostavi ‘njihova’ vlada u Beogradu, jer su uplašeni presude ili hapšenja Subotića u Beogradu i njegovog eventualnog stavljanja na poligraf,” smatra Knežević.
Indirektno, Knežević je Subotića, osim s likvidacijom Pukanića, doveo u vezu sa još osam ubistava počinjenih od 1997. u Srbiji, Crnoj Gori i Grčkoj, kao i za atentat na Ivu Pukanića. Tako je on naveo ubistva Vanje Bokana, Radovana Stojičića Badže, Jusufa Bulića, Gorana Žugića, Darka Raspopovića, Milana Rajkovića, Blagoja Sekulića i Duška Jovanovića.
Sam Pukanić je u ljeto 2002, u svjedočenju pred italijanskim specijalnim tužiocem za mafiju Đuzepeom Šelzijem u Bariju ispričao i da mu je poslije članaka u Nacionalu hrvatski ministar unutrašnjih poslova Šime Lučin kazao: ,,Situacija je vrlo ozbiljna “.
Pukanić je iznio da mu je tada predočen papir slovenačke službe bezbjednosti sa transkriptima prisluškivanja telefona članova kriminalne grupe Crnogoraca iz Ljubljane. U martu 2002. Pukanića je pozvao savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Hrvatske, koji ga je „ponovo informisao da je oko mene prevelika konfuzija i da su dobili informacije od njemačkih kolega… da su tajne službe države Crne Gore naručile moje ubojstvo od osoba iz Njemačke.”
Joca Amsterdam koji sada leži u srpskom zatvoru, počeo je tvrdi Nacional navodno nuditi saradnju srbijanskim institucijama i to u rasvjetljavanju pozadine nekih ubojstava u regiji, u zamjenu za ustupke.
Zagrebački magazin tvrdi da Jocić zasad nije odlučio progovoriti o naručiteljima atentata na Pukanića, ali se u pravosudnim krugovima navodno predviđa da je pitanje trenutka kada bi mogao progovoriti o naručiocima atentata. Jocić je, pred sudijama, poricao bilo kakvu vezu sa ubistvom Pukanića.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000
Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.
Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.
Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.
Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.
Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada. ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Prođu li naredni popisni dani mirno i ozbiljno kao prvih pet, mogli bi upisati ne tako čestu zajedničku pobjedu. Onda bi se valjalo zapitati kako da taj uspjeh iskoristimo za neke nove, neophodne, iskorake. Da ne dangubimo dok čekamo popisne rezultate
Peti je dan kako se ponovo popisujemo, nakon više od dvanaest godina, a već izgleda kao da je u pitanju baš neka rutinska, tehničko-statistička, rabota. Koja se baš i ne tiče mnogo koga, sem organizatora iz Vlade i Monstata (Uprava za statistiku) te popisivača koji koriste priliku da zarade neki euro.
Baš ta tišina, narušena tek povremeno – objavama na društvenim mrežama ili javnim podsjećanjem kakvog nacionalnog borca na to ko bi i šta bi trebalo da budemo, najbolje pokazuje kako je popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori prije svega, i ponajviše, dominantno političko pitanje.
Dovoljna su bila 33 dana, malo strpljenja i dosta dobre volje pa da iz naizgled bezizlazne pozicije društvene raspolućenosti po pitanju (ne)održavanja popisa zakazanog za 1. novembar po principu sad ili nikad, dođemo do konsenzusa o uslovima njegovog održavanja i poprilično relaksirane atsmofere u kojoj je 3. decembra počeo popis.
“Pozivamo sve građane i građanke da se slobodno izjasne”, izjavio je 1. decembra v.d. predsjednika opozicionog DPS Danijel Živković, potvrđujući da neće biti bojkota popisa koji je ta partija, skupa sa kolegama iz opozicije i nacionalanim savjetima i vijećima Bošnjaka, Albanaca, Muslimana, Hrvata i Roma, zagovarala od sredine septembra.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala je od optužbi protiv lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića za stvaranje kriminalne organizacije i pranja novca. Osim njega, za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista PzP. Medojević je izjavio, da je bio žrtva sistemskog maltretiranja zbog afera koje je otkrio i infomracija koje je javno iznosio
Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, na udaru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) našli su se funkcioneri Demokratskog fronta, tada opozicionog saveza. Milan Knežević (DNP) i Andrija Mandić (NSD) optuženi su za pokušaj terorizma na dan izbora, u narodu poznatiji kao državni udar, dok je Nebojša Medojević (PZP) optužen za pranje novca.
Iako je Demokratski front prestao da postoji, ovi sudski procesi traju i nakon sedam godina. Dok je „državni“ udar doživio prvostepenu presudu i njeno ukidanje, Medojevićev slučaj nije bio dočekao prvostepenu presudu.
Medojević je optužen za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Osim njega ,za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista Pokreta za promjene. Optužnicom su obuhvaćeni direktor partije Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, Iva Pavlović, Petar Drašković, sin člana predsjedništva DF Slavena Radunovića – Luka Radunović, Vladislav Bulatović –sinovac člana predsjedništva DF Predraga Bulatovića, Nikola Jovanović, Mladen Jovanović i Aleksandar Sekulović.
Istraga je otpočela kada je policija otkrila u automobilu aktivista Demokratskog fronta više desetina hiljada eura i dolara, koji su zaplijenjeni. Specijalno tužilaštvo je ranije navodilo, da je Momir Nikolić finansirao kampanju Demokratskog fronta za parlamentarne izbore iz nelegalno stečenog novca. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, nelegalne aktivnosti su se događale u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore u oktobru prošle godine. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i ostali lideri DF su tokom istrage tvrdili da ne postoje dokazi o pranju novca, te da je istraga protiv njih politički obračun vlasti i tužilaštva protiv opozicije.
Prošle sedmice je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala od optužbi za stvaranje kriminalne organizacije. Ona je odustala i od krivičnog gonjenja za nekoliko optuženih za krivično djelo pranje novca. U jednom dijelu ostala je pri podignutoj optužnici. Kako je pojasnila, po ovom predmetu imaju dvije optužnice. Jedna protiv Medojevića i grupe i tu su izvršene izmjene. Druga je protiv Momira Nikolića i tužilaštvo je ostalo pri njenim navodima.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
ZAŠTO GUBIMO STOTINE MILIONA IZ EVROPSKIH FONDOVA: Partijska pamet
PLJEVALJSKA DF VLAST – ČUVARI NAJGORE ĐUKANOVIĆEVE BAŠTINE: Srpstvo buja dok grad propada
SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš
-
FOKUS3 sedmiceUZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmiceMIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmiceŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
Izdvojeno1 sedmicaVESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe
-
INTERVJU3 sedmiceMILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
INTERVJU1 sedmicaDR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem
-
DRUŠTVO2 sedmiceDRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to
-
DRUŠTVO3 sedmiceKO ĆE DA PLATI 300.000 EURA: Sječa direktora škola dolazi na naplatu