Povežite se sa nama

MONITORING

Klupko koje je teško razmrsiti

Objavljeno prije

na

ivo-pukanic

Zamjenik direktora Kancelarije za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) Slobodan Šašić ocijenio je pred Županijskim sudom u Zagrebu da je ubistvo suvlasnika nedjeljnika Nacional Iva Pukanića i njegovog saradnika Nika Franjića, organizovano kako bi bilo onemogućeno da se u štampanim i elektronskim medijima u Hrvatskoj i susjednim zemljama iznose novinarska saznanja o djelovanju više kriminalnih grupa na tim prostorima i njihovoj povezanosti.

Iako su krajnji naručitelji i finansijeri ovog zločina imenom ostali nepoznati, Šašić je ustvrdio da oni dolaze iz redova međunarodne duvanske mafije. ,,Cilj duhanske mafije bio je spriječiti svako daljnje pisanje tjednika Nacional i Iva Pukanića”, ustvrdio je Šašić. Najprije ga se pokušala kupiti, a odluka o likvidaciji sazrijela je nakon Pukanićevog svjedočenja u talijanskim istragama protiv duvanske mafije.

,,Nadležne institucije ove zemlje moraju imati na umu da ovim optuženicima nisu iscrpljeni ljudski resursi ove zločinačke organizacije”, upozorio je Šašić.

Zamjenik direktora USKOK, Šašić izjavio je da je dokazano sve što se optuženima stavlja na teret. Atentat je organizovao Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam, kako bi se nametnuo kao najveći kriminalni šef u regionu, rekao je Šašić.

Pukanić i Franić su ubijeni u oktobru 2008. pred zgradom Nacionala u centru Zagreba. Zbog toga se u Zagrebu sudi Robertu i Luki Mataniću, Amir Mafalaniju, Slobodanu Đuroviću i Bojanu Guduriću, dok se Željku Milovanoviću sudi u odsustvu. Milovanoviću, Milenku Kuzmanoviću i Jociću sudi se u Beogradu.

Optuženi Đurović je bio veza Jocića i prvooptuženog Roberta Matanića i njegove grupe. ,,Uz Jocića i Đurovića jezgru organizacije činili su Željko Milovanović i Bojan Gudurić, kao izvršioci iz inostranstva i Robert i Luka Matanić i Amir Mafalani u Zagrebu”, rekao je Šašić.

On je kao cilj atentata naveo namjeru da se Pukanić spriječi da u medijima iznosi informacije o djelovanju više kriminalnih grupa na ovim prostorima.

Šašić nije rekao ko je stajao iza Joce Amsterdama koji je za atentat, navodno, platio 1,5 miliona eura. Obilježje takvih organizacija je da žele ostvariti visoke profite, a tako stečen novac ulažu uglavnom u nekretnine u tranzicijskim zemljama čime onemogućavaju njihov normalan napredak, istakao je tužitelj. Dodao je da je duvanska mafija za Pukanićevo ubistvo angažirala grupu Sretena Jocića, koji se u kriminalnom miljeu etablirao kao osoba za najprljavije poslove.

Zagrebački mediji se pozivaju na svjedoka, crnogorskog preduzetnika Ratka Kneževića. Tvrdio je da iza ubistva stoji kontroverzni srpski poslovni čovjek Stanko Subotić Cane.

,,Što se mene lično tiče, ja nemam nikakvih sumnji. Hronologija događaja i sugestivna evidencija od 2001. do danas navodi na to da od prijetnji i već pokušaja ubistva gospodina Pukanića, pa sve do onoga što se dešavalo nekoliko godina prije njegovog ubistva i pisanja, ruši najveći švercerski posao od Drugog svjetskog rata u Evropi”, rekao je Knežević na godišnjicu ubistava Iva Pukanića.

On se pozvao i na antimafijašku direkciju iz Barija i švajcarsko državno tužilaštvo. „Svi su rekli da nikada nijesu vidjeli veći protok novca u nekom ilegalnom biznisu kao što je ovaj”, rekao je Knežević.

U optužnici antimafijaškog tužilaštva u Bariju stoji, da je od šverca cigareta samo u 1999. godini okrenuto 2,5 milijarde maraka. „Ako je nakon pisanja Nacionala posao stao, to je dovoljan motiv za čovjeka koji ima zdrav razum da zaključi odakle je moglo doći ovo što se na žalost desilo u Zagrebu”, izjavio je Knežević, nekadašnji blizak saradnik crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Knežević je prije više vremena ponovio spremnost da crnogorskim vlastima ispriča sve što zna o duvanskoj mafiji. Crnogorsko tužilaštvo bilo je najavilo da će saslušati Kneževića, ali do toga nije došlo.

Knežević je dao i iskaz predstavnicima Specijalnog tužilaštva iz Srbije povodom istrage koja se u Beogradu vodi protiv grupe na čelu sa Subotićem zbog krijumčarenja cigareta.

Knežević tvrdi da je problem za duvanski kartel, nastao onog trenutka kada vlasti u Hrvatskoj i Srbiji, i prethodne i sadašnje, nisu htjele da naprave nikakav dogovor sa njima. „Subotiću i Đukanoviću je od životne važnosti da se uspostavi ‘njihova’ vlada u Beogradu, jer su uplašeni presude ili hapšenja Subotića u Beogradu i njegovog eventualnog stavljanja na poligraf,” smatra Knežević.

Indirektno, Knežević je Subotića, osim s likvidacijom Pukanića, doveo u vezu sa još osam ubistava počinjenih od 1997. u Srbiji, Crnoj Gori i Grčkoj, kao i za atentat na Ivu Pukanića. Tako je on naveo ubistva Vanje Bokana, Radovana Stojičića Badže, Jusufa Bulića, Gorana Žugića, Darka Raspopovića, Milana Rajkovića, Blagoja Sekulića i Duška Jovanovića.

Sam Pukanić je u ljeto 2002, u svjedočenju pred italijanskim specijalnim tužiocem za mafiju Đuzepeom Šelzijem u Bariju ispričao i da mu je poslije članaka u Nacionalu hrvatski ministar unutrašnjih poslova Šime Lučin kazao: ,,Situacija je vrlo ozbiljna “.

Pukanić je iznio da mu je tada predočen papir slovenačke službe bezbjednosti sa transkriptima prisluškivanja telefona članova kriminalne grupe Crnogoraca iz Ljubljane. U martu 2002. Pukanića je pozvao savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Hrvatske, koji ga je „ponovo informisao da je oko mene prevelika konfuzija i da su dobili informacije od njemačkih kolega… da su tajne službe države Crne Gore naručile moje ubojstvo od osoba iz Njemačke.”

Joca Amsterdam koji sada leži u srpskom zatvoru, počeo je tvrdi Nacional navodno nuditi saradnju srbijanskim institucijama i to u rasvjetljavanju pozadine nekih ubojstava u regiji, u zamjenu za ustupke.

Zagrebački magazin tvrdi da Jocić zasad nije odlučio progovoriti o naručiteljima atentata na Pukanića, ali se u pravosudnim krugovima navodno predviđa da je pitanje trenutka kada bi mogao progovoriti o naručiocima atentata. Jocić je, pred sudijama, poricao bilo kakvu vezu sa ubistvom Pukanića.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo