Povežite se sa nama

OKO NAS

KO JE KOGA PREVARIO U UGOVORU ZA IZGRADNJU AUTOPUTA: Kredit raste, puta nigdje

Objavljeno prije

na

Nakon nekoliko blamaža oko početka realizacije ,,posla stoljeća”, Vlada Crne Gore nije bila spremna da zateže oko svake stavke u ugovoru sa Kinezima. Računali su da će javnost, posebna ona na sjeveru zemlje, sa oduševljenjem pozdraviti izvjesnu gradnju makar jedne dionice, te olako progutati njihove argumente o izuzetno povoljnom kreditu, kamati od dva posto, grejs periodu od šest godina… Ko bi u toj sveopštoj svečarskoj atmosferi želio da čuje upozorenja o ekonomskoj neopravdanosti jedne takve investicije ili o nekakvim kursnim razlikama.

Sada već znamo: na dan potpisivanja kredita sa Exim bankom kredit za izgradnju dionice Smokovac-Mateševo, dužine 43,5 km, od 944 miliona dolara je vrijedio 743 miliona eura, a ovih dana vrijedi 874 miliona, odnosno 131 milion eura više!

Takva jednostavna, a opora računica proizilazi iz tzv. kursnih razlika u odnosu dolar-euro, odnosno drastičnog pada evropske valute. Ali, ono što još više zabrinjava jeste trend koji će se, gotovo izvjesno, nastaviti.

To je, prije svega, rezultat programa upumpavanja oko 60 milijardi eura mjesečno, koji je u martu počela Evropska centralna banka, a što će trajati do juna naredne godine. Ostavljena je i mogućnost prolongiranja tog roka.

Na taj korak u Frankfurtu su se odlučili kako bi smanjili kamatnu stopu za finasiranje javnog sektora u Evropskoj uniji i pospješili oporavak evropske ekonomije. Sličan program imao je posljednjih godina SAD. Monetarna ekspanzija je znatno oslabila dolar, pa je logično bilo očekivati da će i euro, u narednom periodu, biti relativno slab u odnosu na glavne vodeće valute, naročito na američki dolar.

Da euro pojeftinjuje, odnosno da gubi utakmicu sa većinom valuta na međunarodnim tržištima, upozoravali su već u junu prošle godine ne samo poznate svjetske institucije i analitičari, već i oni regionalni. U prošloj godini euro je izgubio 11 odsto vrijednosti u odnosu na dolar.

U martu je jedna od najuticajnijih banaka na svijetu, Goldman Saks, procijenila da će vrijednost evropske valute na kraju 2016. biti 0,85, a krajem 2017. godine samo 0,80 dolara!

No, crnogorskoj vlasti i posebno onima koji su mnogo ranije pokupovali zemlju na projektovanoj trasi, kao i mašine za gradnju autoputa, takođe je trebalo upumpavanje novca, pa se nijesu previše osvrtali na upozorenja.

,,Ugovor je sklopljen u februaru 2014, tako da promjena kursa eura i dolara nije uticala na cijenu. Otplata glavnice kredita počinje 2020. godine i niko ne može predvidjeti kakav će biti kurs eura i dolara za pet godina”, govorio je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović, poručujući skepticima da ,,ćemo 10. maja 2019. autoputem doći na proslavu završetka gradnje dionice Smokovac-Uvač-Mateševo”.

U toj poplavi optimizma malo je ko čuo upozorenje predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića da se ,,boji da ugovor za finansiranje gradnje autoputa, vezano za kursne razlike, nije sklopljen kako treba”. Još manje lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića, koji je još početkom godine pozvao Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) da otvori istragu protiv premijera Mila Đukanovića i ostalih funkcionera, jer su, kako je tvrdio oštetili budžet 105 miliona eura sklapajući ugovor o kreditu za autoput u američkim dolarima.

On je ocijenio da bi VDT morao da, u skladu sa ovlašćenjima, zaštiti interes države i stavi van snage ugovor o kreditu koji može dovesti zemlju do bankrota i kašnjenja ili prestanka isplata plata u javnom sektoru i penzija.

Medojević je istovremeno optužio Vladu za neznanje, nebrigu i neodgovornost, dodajući da je najvjerovatnije u pitanju korupcija.

,,Siguran sam da su svoju korupciju ugovorili u američkim dolarima i da će imati dobit od katastrofe u koju guraju zemlju. Ni lopata nije zakopana, a mi već kraći za 105 miliona eura. Koliko je to novih radnih mjesta, kredita za nezaposlene, škola, bolnica, stipendija za najbolje đake i studente i kredita za poljoprivredne proizvođače?”, pitao je Medojević u januaru ove godine navodeći da su na njegovo konkretno pitanje: zašto je kredit ugovoren u američkim dolarima i kako će se država zaštititi od ogromnog valutnog rizika porasta kursa dolara u odnosu na euro, nasmijani i bezbrižni ministar i njegovi ,,eksperti” slijegali ramenima.

Tri mjeseca kasnije, odnosno početkom maja, ministar finansija Radoje Žugić je priznao da Kinezi nijesu ostavili mogućnost za davanje kredita u eurima. Razlog je već tada bio poznat: svoje finansijske rezerve oni drže u dolarima.

,,Kineska Exim banka nije davala prostora za kredit u eurima i u tom vremenu pregovaranja mi smo imali stabilan odnos dolara i eura. Drugi važan element je dug period povrata kredita 20 godina, odnosno dug period odgađanja vraćanja anuiteta glavnice i kamate, šest godina”, kazao je Žugić i poručio javnosti da ima dobroga i u činjenici da euro pada. ,,Mi imamo blizu dvije milijarde eura javnog duga, pa potonućem eura dobijate na drugoj strani, pod navodnicima”.

Brajović je poručivao kritičarima da ne bi trebalo da narednih pet godina svakodnevno gledaju što nam donose promjene kursa. ,,Da ne govorimo o tome što bi se desilo ako euro skoči u odnosu na dolar. Treba li da se hvalimo time da smo uspjeli da prevarimo Kineze?”, upitao je on.

Kako se stvari odvijaju, prevareni su najviše građani Crne Gore koji će decenijama plaćati za dionicu koja vodi iz ničega u ništa. A ako se imaju u vidu i geostrateške igre oko Crne Gore, račun može da bude mnogo veći. Jer, NATO sigurno neće olako dopustiti da Crna Gora postane „snažno kinesko sidro” na jugoistoku Evrope, odnosno da se realizuje tzv. „Win-Win” strategija NR Kine sa zemljama Centralne i Istočne Evrope.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo