Povežite se sa nama

OKO NAS

KO JE KOGA PREVARIO U UGOVORU ZA IZGRADNJU AUTOPUTA: Kredit raste, puta nigdje

Objavljeno prije

na

Nakon nekoliko blamaža oko početka realizacije ,,posla stoljeća”, Vlada Crne Gore nije bila spremna da zateže oko svake stavke u ugovoru sa Kinezima. Računali su da će javnost, posebna ona na sjeveru zemlje, sa oduševljenjem pozdraviti izvjesnu gradnju makar jedne dionice, te olako progutati njihove argumente o izuzetno povoljnom kreditu, kamati od dva posto, grejs periodu od šest godina… Ko bi u toj sveopštoj svečarskoj atmosferi želio da čuje upozorenja o ekonomskoj neopravdanosti jedne takve investicije ili o nekakvim kursnim razlikama.

Sada već znamo: na dan potpisivanja kredita sa Exim bankom kredit za izgradnju dionice Smokovac-Mateševo, dužine 43,5 km, od 944 miliona dolara je vrijedio 743 miliona eura, a ovih dana vrijedi 874 miliona, odnosno 131 milion eura više!

Takva jednostavna, a opora računica proizilazi iz tzv. kursnih razlika u odnosu dolar-euro, odnosno drastičnog pada evropske valute. Ali, ono što još više zabrinjava jeste trend koji će se, gotovo izvjesno, nastaviti.

To je, prije svega, rezultat programa upumpavanja oko 60 milijardi eura mjesečno, koji je u martu počela Evropska centralna banka, a što će trajati do juna naredne godine. Ostavljena je i mogućnost prolongiranja tog roka.

Na taj korak u Frankfurtu su se odlučili kako bi smanjili kamatnu stopu za finasiranje javnog sektora u Evropskoj uniji i pospješili oporavak evropske ekonomije. Sličan program imao je posljednjih godina SAD. Monetarna ekspanzija je znatno oslabila dolar, pa je logično bilo očekivati da će i euro, u narednom periodu, biti relativno slab u odnosu na glavne vodeće valute, naročito na američki dolar.

Da euro pojeftinjuje, odnosno da gubi utakmicu sa većinom valuta na međunarodnim tržištima, upozoravali su već u junu prošle godine ne samo poznate svjetske institucije i analitičari, već i oni regionalni. U prošloj godini euro je izgubio 11 odsto vrijednosti u odnosu na dolar.

U martu je jedna od najuticajnijih banaka na svijetu, Goldman Saks, procijenila da će vrijednost evropske valute na kraju 2016. biti 0,85, a krajem 2017. godine samo 0,80 dolara!

No, crnogorskoj vlasti i posebno onima koji su mnogo ranije pokupovali zemlju na projektovanoj trasi, kao i mašine za gradnju autoputa, takođe je trebalo upumpavanje novca, pa se nijesu previše osvrtali na upozorenja.

,,Ugovor je sklopljen u februaru 2014, tako da promjena kursa eura i dolara nije uticala na cijenu. Otplata glavnice kredita počinje 2020. godine i niko ne može predvidjeti kakav će biti kurs eura i dolara za pet godina”, govorio je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović, poručujući skepticima da ,,ćemo 10. maja 2019. autoputem doći na proslavu završetka gradnje dionice Smokovac-Uvač-Mateševo”.

U toj poplavi optimizma malo je ko čuo upozorenje predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića da se ,,boji da ugovor za finansiranje gradnje autoputa, vezano za kursne razlike, nije sklopljen kako treba”. Još manje lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića, koji je još početkom godine pozvao Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) da otvori istragu protiv premijera Mila Đukanovića i ostalih funkcionera, jer su, kako je tvrdio oštetili budžet 105 miliona eura sklapajući ugovor o kreditu za autoput u američkim dolarima.

On je ocijenio da bi VDT morao da, u skladu sa ovlašćenjima, zaštiti interes države i stavi van snage ugovor o kreditu koji može dovesti zemlju do bankrota i kašnjenja ili prestanka isplata plata u javnom sektoru i penzija.

Medojević je istovremeno optužio Vladu za neznanje, nebrigu i neodgovornost, dodajući da je najvjerovatnije u pitanju korupcija.

,,Siguran sam da su svoju korupciju ugovorili u američkim dolarima i da će imati dobit od katastrofe u koju guraju zemlju. Ni lopata nije zakopana, a mi već kraći za 105 miliona eura. Koliko je to novih radnih mjesta, kredita za nezaposlene, škola, bolnica, stipendija za najbolje đake i studente i kredita za poljoprivredne proizvođače?”, pitao je Medojević u januaru ove godine navodeći da su na njegovo konkretno pitanje: zašto je kredit ugovoren u američkim dolarima i kako će se država zaštititi od ogromnog valutnog rizika porasta kursa dolara u odnosu na euro, nasmijani i bezbrižni ministar i njegovi ,,eksperti” slijegali ramenima.

Tri mjeseca kasnije, odnosno početkom maja, ministar finansija Radoje Žugić je priznao da Kinezi nijesu ostavili mogućnost za davanje kredita u eurima. Razlog je već tada bio poznat: svoje finansijske rezerve oni drže u dolarima.

,,Kineska Exim banka nije davala prostora za kredit u eurima i u tom vremenu pregovaranja mi smo imali stabilan odnos dolara i eura. Drugi važan element je dug period povrata kredita 20 godina, odnosno dug period odgađanja vraćanja anuiteta glavnice i kamate, šest godina”, kazao je Žugić i poručio javnosti da ima dobroga i u činjenici da euro pada. ,,Mi imamo blizu dvije milijarde eura javnog duga, pa potonućem eura dobijate na drugoj strani, pod navodnicima”.

Brajović je poručivao kritičarima da ne bi trebalo da narednih pet godina svakodnevno gledaju što nam donose promjene kursa. ,,Da ne govorimo o tome što bi se desilo ako euro skoči u odnosu na dolar. Treba li da se hvalimo time da smo uspjeli da prevarimo Kineze?”, upitao je on.

Kako se stvari odvijaju, prevareni su najviše građani Crne Gore koji će decenijama plaćati za dionicu koja vodi iz ničega u ništa. A ako se imaju u vidu i geostrateške igre oko Crne Gore, račun može da bude mnogo veći. Jer, NATO sigurno neće olako dopustiti da Crna Gora postane „snažno kinesko sidro” na jugoistoku Evrope, odnosno da se realizuje tzv. „Win-Win” strategija NR Kine sa zemljama Centralne i Istočne Evrope.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo