OKO NAS
KO JE KOGA PREVARIO U UGOVORU ZA IZGRADNJU AUTOPUTA: Kredit raste, puta nigdje

Nakon nekoliko blamaža oko početka realizacije ,,posla stoljeća”, Vlada Crne Gore nije bila spremna da zateže oko svake stavke u ugovoru sa Kinezima. Računali su da će javnost, posebna ona na sjeveru zemlje, sa oduševljenjem pozdraviti izvjesnu gradnju makar jedne dionice, te olako progutati njihove argumente o izuzetno povoljnom kreditu, kamati od dva posto, grejs periodu od šest godina… Ko bi u toj sveopštoj svečarskoj atmosferi želio da čuje upozorenja o ekonomskoj neopravdanosti jedne takve investicije ili o nekakvim kursnim razlikama.
Sada već znamo: na dan potpisivanja kredita sa Exim bankom kredit za izgradnju dionice Smokovac-Mateševo, dužine 43,5 km, od 944 miliona dolara je vrijedio 743 miliona eura, a ovih dana vrijedi 874 miliona, odnosno 131 milion eura više!
Takva jednostavna, a opora računica proizilazi iz tzv. kursnih razlika u odnosu dolar-euro, odnosno drastičnog pada evropske valute. Ali, ono što još više zabrinjava jeste trend koji će se, gotovo izvjesno, nastaviti.
To je, prije svega, rezultat programa upumpavanja oko 60 milijardi eura mjesečno, koji je u martu počela Evropska centralna banka, a što će trajati do juna naredne godine. Ostavljena je i mogućnost prolongiranja tog roka.
Na taj korak u Frankfurtu su se odlučili kako bi smanjili kamatnu stopu za finasiranje javnog sektora u Evropskoj uniji i pospješili oporavak evropske ekonomije. Sličan program imao je posljednjih godina SAD. Monetarna ekspanzija je znatno oslabila dolar, pa je logično bilo očekivati da će i euro, u narednom periodu, biti relativno slab u odnosu na glavne vodeće valute, naročito na američki dolar.
Da euro pojeftinjuje, odnosno da gubi utakmicu sa većinom valuta na međunarodnim tržištima, upozoravali su već u junu prošle godine ne samo poznate svjetske institucije i analitičari, već i oni regionalni. U prošloj godini euro je izgubio 11 odsto vrijednosti u odnosu na dolar.
U martu je jedna od najuticajnijih banaka na svijetu, Goldman Saks, procijenila da će vrijednost evropske valute na kraju 2016. biti 0,85, a krajem 2017. godine samo 0,80 dolara!
No, crnogorskoj vlasti i posebno onima koji su mnogo ranije pokupovali zemlju na projektovanoj trasi, kao i mašine za gradnju autoputa, takođe je trebalo upumpavanje novca, pa se nijesu previše osvrtali na upozorenja.
,,Ugovor je sklopljen u februaru 2014, tako da promjena kursa eura i dolara nije uticala na cijenu. Otplata glavnice kredita počinje 2020. godine i niko ne može predvidjeti kakav će biti kurs eura i dolara za pet godina”, govorio je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović, poručujući skepticima da ,,ćemo 10. maja 2019. autoputem doći na proslavu završetka gradnje dionice Smokovac-Uvač-Mateševo”.
U toj poplavi optimizma malo je ko čuo upozorenje predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića da se ,,boji da ugovor za finansiranje gradnje autoputa, vezano za kursne razlike, nije sklopljen kako treba”. Još manje lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića, koji je još početkom godine pozvao Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) da otvori istragu protiv premijera Mila Đukanovića i ostalih funkcionera, jer su, kako je tvrdio oštetili budžet 105 miliona eura sklapajući ugovor o kreditu za autoput u američkim dolarima.
On je ocijenio da bi VDT morao da, u skladu sa ovlašćenjima, zaštiti interes države i stavi van snage ugovor o kreditu koji može dovesti zemlju do bankrota i kašnjenja ili prestanka isplata plata u javnom sektoru i penzija.
Medojević je istovremeno optužio Vladu za neznanje, nebrigu i neodgovornost, dodajući da je najvjerovatnije u pitanju korupcija.
,,Siguran sam da su svoju korupciju ugovorili u američkim dolarima i da će imati dobit od katastrofe u koju guraju zemlju. Ni lopata nije zakopana, a mi već kraći za 105 miliona eura. Koliko je to novih radnih mjesta, kredita za nezaposlene, škola, bolnica, stipendija za najbolje đake i studente i kredita za poljoprivredne proizvođače?”, pitao je Medojević u januaru ove godine navodeći da su na njegovo konkretno pitanje: zašto je kredit ugovoren u američkim dolarima i kako će se država zaštititi od ogromnog valutnog rizika porasta kursa dolara u odnosu na euro, nasmijani i bezbrižni ministar i njegovi ,,eksperti” slijegali ramenima.
Tri mjeseca kasnije, odnosno početkom maja, ministar finansija Radoje Žugić je priznao da Kinezi nijesu ostavili mogućnost za davanje kredita u eurima. Razlog je već tada bio poznat: svoje finansijske rezerve oni drže u dolarima.
,,Kineska Exim banka nije davala prostora za kredit u eurima i u tom vremenu pregovaranja mi smo imali stabilan odnos dolara i eura. Drugi važan element je dug period povrata kredita 20 godina, odnosno dug period odgađanja vraćanja anuiteta glavnice i kamate, šest godina”, kazao je Žugić i poručio javnosti da ima dobroga i u činjenici da euro pada. ,,Mi imamo blizu dvije milijarde eura javnog duga, pa potonućem eura dobijate na drugoj strani, pod navodnicima”.
Brajović je poručivao kritičarima da ne bi trebalo da narednih pet godina svakodnevno gledaju što nam donose promjene kursa. ,,Da ne govorimo o tome što bi se desilo ako euro skoči u odnosu na dolar. Treba li da se hvalimo time da smo uspjeli da prevarimo Kineze?”, upitao je on.
Kako se stvari odvijaju, prevareni su najviše građani Crne Gore koji će decenijama plaćati za dionicu koja vodi iz ničega u ništa. A ako se imaju u vidu i geostrateške igre oko Crne Gore, račun može da bude mnogo veći. Jer, NATO sigurno neće olako dopustiti da Crna Gora postane „snažno kinesko sidro” na jugoistoku Evrope, odnosno da se realizuje tzv. „Win-Win” strategija NR Kine sa zemljama Centralne i Istočne Evrope.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije