Nakon nekoliko blamaža oko početka realizacije ,,posla stoljeća”, Vlada Crne Gore nije bila spremna da zateže oko svake stavke u ugovoru sa Kinezima. Računali su da će javnost, posebna ona na sjeveru zemlje, sa oduševljenjem pozdraviti izvjesnu gradnju makar jedne dionice, te olako progutati njihove argumente o izuzetno povoljnom kreditu, kamati od dva posto, grejs periodu od šest godina… Ko bi u toj sveopštoj svečarskoj atmosferi želio da čuje upozorenja o ekonomskoj neopravdanosti jedne takve investicije ili o nekakvim kursnim razlikama.
Sada već znamo: na dan potpisivanja kredita sa Exim bankom kredit za izgradnju dionice Smokovac-Mateševo, dužine 43,5 km, od 944 miliona dolara je vrijedio 743 miliona eura, a ovih dana vrijedi 874 miliona, odnosno 131 milion eura više!
Takva jednostavna, a opora računica proizilazi iz tzv. kursnih razlika u odnosu dolar-euro, odnosno drastičnog pada evropske valute. Ali, ono što još više zabrinjava jeste trend koji će se, gotovo izvjesno, nastaviti.
To je, prije svega, rezultat programa upumpavanja oko 60 milijardi eura mjesečno, koji je u martu počela Evropska centralna banka, a što će trajati do juna naredne godine. Ostavljena je i mogućnost prolongiranja tog roka.
Na taj korak u Frankfurtu su se odlučili kako bi smanjili kamatnu stopu za finasiranje javnog sektora u Evropskoj uniji i pospješili oporavak evropske ekonomije. Sličan program imao je posljednjih godina SAD. Monetarna ekspanzija je znatno oslabila dolar, pa je logično bilo očekivati da će i euro, u narednom periodu, biti relativno slab u odnosu na glavne vodeće valute, naročito na američki dolar.
Da euro pojeftinjuje, odnosno da gubi utakmicu sa većinom valuta na međunarodnim tržištima, upozoravali su već u junu prošle godine ne samo poznate svjetske institucije i analitičari, već i oni regionalni. U prošloj godini euro je izgubio 11 odsto vrijednosti u odnosu na dolar.
U martu je jedna od najuticajnijih banaka na svijetu, Goldman Saks, procijenila da će vrijednost evropske valute na kraju 2016. biti 0,85, a krajem 2017. godine samo 0,80 dolara!
No, crnogorskoj vlasti i posebno onima koji su mnogo ranije pokupovali zemlju na projektovanoj trasi, kao i mašine za gradnju autoputa, takođe je trebalo upumpavanje novca, pa se nijesu previše osvrtali na upozorenja.
,,Ugovor je sklopljen u februaru 2014, tako da promjena kursa eura i dolara nije uticala na cijenu. Otplata glavnice kredita počinje 2020. godine i niko ne može predvidjeti kakav će biti kurs eura i dolara za pet godina”, govorio je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović, poručujući skepticima da ,,ćemo 10. maja 2019. autoputem doći na proslavu završetka gradnje dionice Smokovac-Uvač-Mateševo”.
U toj poplavi optimizma malo je ko čuo upozorenje predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića da se ,,boji da ugovor za finansiranje gradnje autoputa, vezano za kursne razlike, nije sklopljen kako treba”. Još manje lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića, koji je još početkom godine pozvao Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) da otvori istragu protiv premijera Mila Đukanovića i ostalih funkcionera, jer su, kako je tvrdio oštetili budžet 105 miliona eura sklapajući ugovor o kreditu za autoput u američkim dolarima.
On je ocijenio da bi VDT morao da, u skladu sa ovlašćenjima, zaštiti interes države i stavi van snage ugovor o kreditu koji može dovesti zemlju do bankrota i kašnjenja ili prestanka isplata plata u javnom sektoru i penzija.
Medojević je istovremeno optužio Vladu za neznanje, nebrigu i neodgovornost, dodajući da je najvjerovatnije u pitanju korupcija.
,,Siguran sam da su svoju korupciju ugovorili u američkim dolarima i da će imati dobit od katastrofe u koju guraju zemlju. Ni lopata nije zakopana, a mi već kraći za 105 miliona eura. Koliko je to novih radnih mjesta, kredita za nezaposlene, škola, bolnica, stipendija za najbolje đake i studente i kredita za poljoprivredne proizvođače?”, pitao je Medojević u januaru ove godine navodeći da su na njegovo konkretno pitanje: zašto je kredit ugovoren u američkim dolarima i kako će se država zaštititi od ogromnog valutnog rizika porasta kursa dolara u odnosu na euro, nasmijani i bezbrižni ministar i njegovi ,,eksperti” slijegali ramenima.
Tri mjeseca kasnije, odnosno početkom maja, ministar finansija Radoje Žugić je priznao da Kinezi nijesu ostavili mogućnost za davanje kredita u eurima. Razlog je već tada bio poznat: svoje finansijske rezerve oni drže u dolarima.
,,Kineska Exim banka nije davala prostora za kredit u eurima i u tom vremenu pregovaranja mi smo imali stabilan odnos dolara i eura. Drugi važan element je dug period povrata kredita 20 godina, odnosno dug period odgađanja vraćanja anuiteta glavnice i kamate, šest godina”, kazao je Žugić i poručio javnosti da ima dobroga i u činjenici da euro pada. ,,Mi imamo blizu dvije milijarde eura javnog duga, pa potonućem eura dobijate na drugoj strani, pod navodnicima”.
Brajović je poručivao kritičarima da ne bi trebalo da narednih pet godina svakodnevno gledaju što nam donose promjene kursa. ,,Da ne govorimo o tome što bi se desilo ako euro skoči u odnosu na dolar. Treba li da se hvalimo time da smo uspjeli da prevarimo Kineze?”, upitao je on.
Kako se stvari odvijaju, prevareni su najviše građani Crne Gore koji će decenijama plaćati za dionicu koja vodi iz ničega u ništa. A ako se imaju u vidu i geostrateške igre oko Crne Gore, račun može da bude mnogo veći. Jer, NATO sigurno neće olako dopustiti da Crna Gora postane „snažno kinesko sidro” na jugoistoku Evrope, odnosno da se realizuje tzv. „Win-Win” strategija NR Kine sa zemljama Centralne i Istočne Evrope.
Mustafa CANKA
HORIZONTI3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice