Povežite se sa nama

OKO NAS

RAJ BRAČNOG PARA ODALOVIĆ: Umjetnost druženja sa prirodom

Objavljeno prije

na

Nakon pređenih par kilometara makadamskog puta iza motela Krupac radoznali istraživač naići će na imanje bračnog para Odalović: Marine i Vojislava. Imanje je nekada ostrvo, a nekada poluostrvo – zavisno od količine vode u vještačkom jezeru, ali to njima ne smeta. Sa dvadesetak ovaca i desetak koza ovi prosvjetni radnici pred penzijom uspjeli su da, na samo desetak kilometara od centra grada, izgrade svoj mali raj. Ali i u raju ima problema.

Sve je počelo prije nekoliko godina kada je Vojislavu dosadilo da se preganja sa šumokradicama i drugim ,,posjetiocima” njegovog imanja koji su iza sebe ostavljali pustoš i tone smeća. Kap u prepunoj čaši je krađa tesanog kamena sa omeđine stare kuće Odalovića. Nešto zbog toga događaja, a nešto i zbog djelotvornog ambijenta po njegov oporavak nakon teške saobraćajne nesreće učvrstila se njihova odluka da ožive staro, zapušteno imanje.

,,Napravili smo kućicu i probili put do nje, koji ponekad nije u funkciji zbog povećanog vodostaja, ali mi se na vrijeme snabdijemo svim potrebama, i za nas i za stoku, tako da nam auto ne nedostaje. Odlučio sam da pokušam sačuvati ovo parčence zemlje od totalnog uništenja i uspijevam, mada ne uvijek”, pomiren je Vojislav sa ljudskim bezobrazlukom mada ga, kaže, ne razumije, da je taj neko umjesto što krade došao da zatraži, on bi mu tu kozu sigurno poklonio.

Nestale su mu ove jeseni dvije koze i jedno jare, pokazuje Vojislav prolaz koji su lopovi probili kroz pletenu žičanu ogradu. Prvu krađu je prijavio policiji.

,,Objasnili su mi da su to sitne krađe – ispod sto eura vrijednosti i da jedino ja sam mogu da podnosim prijavu ako hoću. Valjda i da uhvatim lopova i osudim ga. Tako da sam odustao, privezao sam psa pored tora i to mi je jedina zaštita”, smije se.

Njihovo stado sada slobodno luta šumama ostrva, spuste se do lijepog zaliva sa topolama u kojem je privezan maleni splav od šest bačvi, to je za prijatelje i za uživanje ljeti kada se izvezu na pučinu krupačku da se popije po pivo ispod tende od rogoza.

,,Dolaze nam prijatelji često i svi uživaju, hoće da probaju nekuvanu vareniku od koza, moje omiljeno piće. Inače ja svako jutro pojedem po porciju tek usirenog sira onako sa surutkom, mislim da me to liječi i da ću izdržati do penzije a onda definitivno povlačenje u naš mali raj”, otkriva nam Vojislav tajne svoje vitalnosti.

Vojislav radi u školi na Bršnu, selu na suprotnom kraju Nikšićkog polja i ima samo jednog učenika, taman dok njega izvede do šestog razreda stići će i penzija. Do tada moraju ovako on i Marina. Nije im teško, uživaju kažu u svakom momentu, samo kad bi ih još ostavili na miru nepoželjni posjetioci.

,,Otvorena je naša kuća za svakoga i svi su dobrodošli, ali ne mogu razumjeti da mladost, maturanti elitne škole dođu i iza sebe ostave pustoš, treba mi dva dana samo smeće da pokupim. A prirodu treba pripaziti. Onda i ona pripazi tebe”, čudi se Vojo današnjoj omladini.

Na rtu iza kuće Odalovića planirano je otvaranje hostela na vodi, prvog takve vrste u Crnoj Gori. Hostel će biti tipa floating house – plivajuće kuće sa divnim pogledom na krupačku pučinu. Dvjesta kvadrata na dva sprata sa jedinstvenom cijenom od pet eura dnevno za korišćenje usluga hostela: piće i hranu donosiće posjetioci, a na raspolaganju će im biti dnevna soba i kuhinja sa svim potrebnim sadržajima kao i sobe za spavanje na spratu objekta.

,,Hostel će biti futurističkog stila sa ogromnom drvenom terasom, makar tako izgleda po projektu koji je već gotov, čeka se još samo dozvola, plan investitora je da objekat otvori do početka naredne sezone. Vidjećemo”, objašnjava Vojislav.

Sjedimo ispod sunčane terase, kako je oni nazivaju i dok probamo specijalitete

Odalovića i hljeb u obliku srca koji Marina peče, jagnjad nam grickaju nogavice a jarad đipaju unaokolo i nestvarni mir vas natjera da poželite ostati kod Marine i Vojislava malo poduže.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo