Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ko sve smije da nas bije

Objavljeno prije

na

Osnovnom tužilaštvu u Kotoru trebalo je tri godine da ustanovi da biznismen Zoran Ćoćo Bećirović nije kriv zbog nasilničkog ponašanja. Jeste da je šamarao svoje radnike, ali samo malo. Nije im nanio tjelesne povrede već samo crvenkastu boju na obraze, pa tužilaštvo tu nema što da radi. Brojne prijave protiv Bećirovića, vlasnika hotela Avala u Budvi i Bjanka i Lipka u Kolašinu, svjedoče da je pored verbalnih uvreda lak i na pesnicama.

,,Odmah po otvaranju vrata od lifta, s obzirom na to da sam ja bio najbliži otvoru, Zoran Bećirović me snažno ošamario, uz izrečene riječi prijetnji i uvreda, a potom se usmjerio na kolegu iz Srbije, kome je zadao mnogo udaraca”, navodi se u jednoj od prijava protiv Bećirovića.

Bećirovićev advokat Branko Čolović kaže za jednu od sličnih prijava protiv njegovog klijenta ,,da to jeste prekršaj, ali nije kriminal niti ima govora o nasilničkom ponašanju” te da oni vjeruju u zakone i institucije ove države. A kako i ne bi.

Hotelijer koji voli da tuče samo je jedan u nizu junaka našeg doba kojima nijesu dovoljni sila i moć koji ih prate, nego svoju osionost moraju i kroz batinu da iskažu. I silnici su ljudi, pa ne mogu da izdrže da ponekad nekog ne ćušnu. A svi, ne kriju, vjeruju u institucije države, koje im po pravilu za nepočinstva progledaju kroz prste.

Dešava se, recimo, da tužilaštvu nije dovoljno ni kada pored ,,bezazlenog” crvenila od udaraca, napadnutom pukne i bubna opna. Godinu i po traje farsa oko uličnog napada gradonačelnika Miomira Mugoše i njegovog sina Miljana na novinara Vijesti Mihaila Jovovića i fotoreportera Borisa Pejovića. Državni aparat se upregao da od žrtve napravi siledžiju. Jovović je nakon susreta sa gradonačelnikom, kako su ga lako udarili, morao na operaciju zbog pucanja bubne opne. A tužilaštvu je stalo da dokaže Jovovićevu ,,krivicu” za navodni potres mozga gradonačelnikovog vozača Dragana Radonjića. Za sada stvari stoje ovako: gradonačelnik Mugoša je platio samo kaznu za prekršaj od 400 eura, a Jovovića tužilaštvo sumnjiči za nasilništvo iako su tri vještačenja pokazala suprotno.

Da gradonačelniku Podgorice nijesu strane ove vrste obračuna šuškalo se i u ljeto 2007. kada su se u medijima pojavile informacije o njegovom fizičkom obračunu sa Acom Đukanovićem. Navodno Mugoša i Đukanović su pesnicama usaglašavali pravce urbanističkog razvoja glavnog grada. Nije ni mlađi Đukanović bez fajterskog iskustva. On je juna 2000. godine, skupa sa prijateljima u holu hotela Crna Gora učestvovao u tuči u kojoj je Zoran – Feki Kljajić zadobio dvostruku frakturu lobanje. Đukanović i prijatelji su Kljajića tukli drškama pištolja, nogama i rukama po glavi i tijelu. Sadašnji bankar Đukanović je tada nekoliko dana proveo u zatvoru i otuda saopštio da je napad na Kljajića uslijedio nakon njegovih verbalnih napada i vrijeđanja Đukanovićeve porodice. Četiri godine nakon prebijanja Kljajića, Osnovni sud u Podgorici izrekao je presudu – Aco Đukanović nije kriv. Tri godine kasnije, na ponovljenom suđenju, konstatovano je da je optužba zastarjela.

U odbranu porodice, početkom prošle godine, istupio je i Nenad Mićunović, bratanić kontroverznog biznismena Branislava Mićunovića. Udario je Nebojšu Medojevića ispred zgrade u kojoj Medojević stanuje i zaprijetio mu da će ga likvidirati ukoliko nastavi da pominje Branislava Mićunovića. Pravosuđe je u ovom slučaju, na koji su oštro reagovali ambasadori EU i SAD, pokazalo ažurnost. Nenad Mićunović kažnjen je prekršajno sa 950 eura.

Ne biju samo biznismeni i političari. U Crnoj Gori i intelektualci stegnu pesnicu. Nedavno je prekipjelo i dekanu Pravnog fakulteta Ranku Mujoviću, pa je nasrnuo na studenta Koču Đurišića. U krivičnoj prijavi, Đurišić navodi da mu je Mujović prijetio, „uhvatio ga rukama za kragnu jakne i gurao”, te da ga je tom prilikom i ogrebao po vratu, što je „konstatovao” i doktor u Hitnoj pomoći. Tužilaštvo i dalje radi na tom slučaju, a dekan je nastavio da podučava mladež.

Meta psovki i verbalnih prijetnji najčešće su novinari. Kada se to ne pokaže djelotvornim, onda kreću napadi pod okriljem mraka.

Tokom proslave desetogodišnjice osnivanja lista Vijesti, u jesen 2007. godine, napadnut je direktor tog dnevnika Željko Ivanović. Pretučen je, a policija je kasnije pronašla dragovoljce počinioce, za koje Ivanović tvrdi da nijesu pravi napadači na njega. Stvarne napadače i njihove nalogodavce niko nije ni pokušao da traži.

Nedugo nakon napada na Ivanovića na pragu kuće pretučen je i novinar Tufik Softić, iz Berana. Završio je u bolnici – sa teškim tjelesnim povredama. Ni napadači na Softića nijesu nađeni.

Novinara Mladena Stojovića napali su u njegovoj kući, u Baru 2008. Sa leđa, dok je sjedio za kompjuterom. Slomljena mu je vilica, zubi, povrijeđeno lice. Stojović je neposredno prije napada u serijalu Insajder televizije B92 otvoreno progovorio o fudbalskoj mafiji, a u tom kontekstu pominjao je i veoma moćne ljude u Crnoj Gori. Policija je tvrdila kako nema tragova obračuna u njegovom stanu i izdala saopštenje u kome je sugerisano da je sam sebe povrijedio. „Ako nekome idete šiljkom u obraz put vrata, onda to liči na pokušaj ubistva”, kazao je Stojović.

Da nasilje po pravilu rađa novo nasilje pokazuje i slučaj iz decembra 2009. u podgoričkom restoranu Maša. „Dvojica su prišla za naš sto, a potom su nam, uz psovke i najgore uvrede, prsnuli sprej u oči, nakon čega su po nama pljuštale šipke, palice, pištolji…”. Ovako je napad opisao podgorički advokat Nebojša Batrićević. Njega i Časlava Nenezića, koji je sa njim sjedio za stolom, napali su tjelohranitelji biznismena Veselina Barovića. Batrićević tvrdi da nikakvog kontakta niti bilo kakve veze nikada nije imao sa Barovićem i da su samo sjedjeli u istom restoranu. Batrićević sa prijateljem, Barović sa nekoliko djevojaka. No, Batrićević se, kada su tjelohranitelji po obavljenom poslu pobjegli, pridigao i Baroviću udarcem slomio nos. Policija je poslije nekoliko dana uhapsila Rada Živkovića i Marinka Banovića zbog sumnje da su, na Barovićev poziv, pretukli Batrićevića i Nenezića. U Kliničkom centru progovorio je i Veselin Barović tvrdeći da nema nikakve veze sa napadom na Nenezića i Batrićevića. Barovićevi tjelohranitelji Banović i Živković kažnjeni su zatvorskim kaznama u trajanju od 10, odnosno pet mjeseci. Zbog nedostatka dokaza Vrhovno državno tužilaštvo odustalo je od krivičnog gonjenja Veselina Barovića.

Crnogorski silnici rukovode se onom da je batina iz raja izašla, ali stalno zaboravljaju da ta ista batina ima dva kraja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo