Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Baklja koja osvjetljava put

Objavljeno prije

na

Međunarodna nagrada Kurt Haris dodjeljena je u ponedjeljak u Podgorici Slobodanu Pejoviću, penzionisanom policijskom inspektoru koji je jedni iz policijske strukture javno progovorio o deportaciji bosanskih izbjeglica 1992. Pejoviću je nagradu uručio Uve Kicinger, član harvardskog Instituta za evropske studije i osnivač fondacije Naše drvo koja se bavi zaštitom ljudskih prava, a koja je utemeljivač nagrade Kurt Haris. „Tom nagradom”, naglasio je Kicinger, „Fondacija Slobodanu Pejoviću odaje počast za nepokolebljivu moralnu hrabrost”.

„Istog, ogromnog moralnog integriteta”, podsjetio je Kicinger, „bio je i Kurt Haris čije ime nagrada nosi”. Haris je bio njemački oficir koji je pred ludilom nacizma spasio ruske ratne zarobljenike naredivši svom bataljonu da ih odbrani od SS-ovaca, „ako treba i oružjem”. Porodica Uve Kicingera jedna je od jevrejskih porodica koje je Haris spasio u Nirnbergu.

„Zašto čovječanstvo nikada ne izvuče pouke iz prošlosti?”, zapitao se Kicinger.

Slobodan Pejović je postao član Liberalnog saveza Crne Gore 1990. Odbio je da učestvuje u napadu na Dubrovnik 1991. u okviru specijalne policijske jedinice. Iste noći kada je počeo napad na Konavle, iz ruku vojske spasio je Hrvata Stipu Perušku, kojeg je vojska htjela da odvede iz Herceg Novog da im bude ,,vodič” kroz minska polja. Od razularenih četničkih bandi iz Foče uspio je da spasi kuću uglednog ljekara iz Herceg Novog, Hama Kusturice, koji je sa suprugom morao pobjeći iz Herceg Novog. Godinama ustrajno svjedoči o zločinu deportacije bosanskih izbjeglica zbog čega trpi pritiske i napade. .

Iako je nakon svjedočenja Momira Bulatovića, bivšeg predsjednika Crne Gore jasno da je državni vrh Crne Gore najodgovorniji za taj zločin, sutkinja koja vodi proces Milenka Žižić odbila je da sasluša, po zahtjevu advokata odbrane, Mila Đukanovića i Svetozara Marovića.

Profesor Milan Popović je na dodjeli nagrade Pejoviću, ukazao na paralelu između nacističke Njemačke iz 40-ih godina i nacističke Crne Gore početkom 90-ih, upozoravajući da u Crnoj Gori nije započeo proces suočavanja. “U jedan od najmračnijih recidiva spada i ono što Slobodan Pejović i danas doživljava u Crnoj Gori – produženi fizički progon i pokušaj moralne likvidacije, odnosno blaćenja u kojima učešće uzimaju čak i neki ljudi za koje ni u snu nijesmo mogli pomisliti da će to raditi”.

Zbog nagrade Pejoviću reagovala je Jasenka Perović u ime Udruženja porodica deportovanih. Ona je pozivajući se na tvrdnje policajca Ranka Martinovića, kazala da je Pejović bio inspektor za potrage zadužen za lociranje i hapšenje izbjeglica. Monitor je dokumentovano dokazao da Pejović nije bio nikakav inspektor za potrage.

Glavni i odgovorni urednik Monitora Esad Kočan je kazao: „Kurt Haris i Slobodan Pejović vlastitim djelom svjedoče da u svakom vremenu i u svim okolnostima čovjek može vršiti svoj ljudski dug i odbraniti ljudsko ime. Ljudi kao Kurt Haris i Slobodan Pejović su znak u vremenu, baklja koja osvjetljava put i inspiriše one najbolje”.

Zahvaljujući se na nagradi Pejović je naglasio: ,,Ovdje smo se sakupili ne zbog nas,da bi davali mjeru svojem doprinosu i uzdizali svoje zasluge,ne da bi se dokazivali i slavili svoj lik, već da izrazimo samilost i pijetet i odamo počast žrtvi,i tako je na neki način odbranimo, ako ne u pravo vrijeme,onda makar i u smrti”.

„Uvidjeti i obznaniti da je zločin počinjen, da je neizmjerna nepravda prema nevinima učinjena, ili da smo samo bili ravnodušni na patnje nedužnih, samo je zrno napora koje bi svako morao da uloži da bi svijet bio humanije mjesto sa manje patnje i stradanja”, kazao je Pejović.

Dodjeli nagrade prisustvovali su mnogi aktivisti civilnog sektora, pripadnici nekadašnjeg antiratnog pokreta, advokati, te predstavnici medija. Bili su prisutni i predstavnici vjerskih zajednica: mitropolit CPC Mihailo i sekretar IZ Bajro Agović.

Pejović je dosad dobio nagradu Duško Kondor, NVO Gariwo iz Sarajeva, za građansku hrabrost; Povelju Rifat Burdžević nacionalnog savjeta Bošnjaka Crne Gore, i plaketu Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike.

UVE KICINGER, CBE
Da bude hiljade Slobodana Pejovića

Dvaput u posljednjih sto godina evropska civilizacija se vratila u kukavni barbarizam. Mislili smo da se to nikada više neće dogoditi. A ipak jeste, ponovilo se u vašoj regiji prije samo dvadeset godina. Danas posebno oplakujemo jednu od mnogih tragedija: nevine bosanske izbjeglice koje su poslate iz Crne Gore u smrt u zločinu koji je konačno priznat. Izjavljujemo saučešće svima koji su izgubili svoje najdraže.

Kao i tokom istorije, kada je bilo ljudi koji su odbili izdati svoju moralnu svijest tako je i širom tadašnje Jugoslavije, u svakom od suprotstavljenih naroda, bilo građana sa moralnom hrabrošću, običnih i izvanrednih ljudi koji su odbili dijeliti ljudska bića po vjeri ili naciji, po imenu, dijalektu ili akcentu; koji su odbili pridružiti se kukavičkim ili uspaničenim ruljama stimulisanim kriminogenom poslušnošću mnogih novinara i učestvovati u diskriminaciji, zastrašivanju, širenju mržnje, kršenju ljudskih prava svojih susjeda; koji su se odbili poniziti učestvovanjem u zločinima i sramotiti svoje vlastite nacionalne zajednice, čemu je svjedočio i što pamti ostatak svijeta.

Oni su dokaz da svaki građanin, uvijek ima mogućnost pridružiti se zločincima, postati zastrašeni posmatrač ili ustati u odbranu svog morala. U svakom trenutku mi imamo moralnu dužnost neposluha, koju svako od nas nosi ili izbjegava. To su odluke koje sami donosimo. Tu nema skrivanja iza kolektivne odgovornosti…

Svakom društvu, kako bi se moglo prilagoditi neizbježnim promjenama, neophodni su odvažni nekonformistički građani koji se usuđuju stajati sami i govoriti istinu u lice sili… Ovi usamljeni buntovnici neophodni su za ljudski napredak, pa čak i za dugoročni opstanak čovječanstva.

Ovdje smo danas da bismo slavili protest i otpor; da bismo odali počast dvojici takvih ljudi, koji su simbol onih koji su se ostvarili i izdržali u opoziciji. Dvojici ljudi koji se razlikuju po nacionalnosti, religiji, životnim okolnostima, a vremenski skoro dvije generacije. Obojica se odlikuju nepokolebljivom upornošću u čuvanju moralnog svjedočenja, iz godine u godinu, bez obzira na rizik, bez obzira na zvanične optužbe, bez obzira na teške prijetnje po život. Jedan je bio Nijemac, drugi je Crnogorac.

Jedan je djelovao tokom dvanaest godina kada je fašizam zlostavljao Evropu. Prvo kao pravedan i human građanin, a zatim kao čestit vojnik koji se pridržava međunarodnih zakona ratovanja.

Drugi je djelovao prvo kao humani policajac, koji se pridržava međunarodnih zakona o ljudskim pravima, a potom kao čestit građanin javnog duha, usamljeni svjedok koji se nije dao kupiti novcem, nije dao zaplašiti prijetnjama niti ućutkati zastrašivanjima.

Uprkos stalnom uznemiravanju i klevetama, kao i napadima na njegovu porodicu, Slobodan Pejović je odbio da se sakrije u sigurnu kuću na tajnoj adresi, kako bi otvoreno živio što je moguće normalnije u svom vlastitom domu, iako mu je policija, ista ona koju je inkriminirao, osiguravala jadnu i neefektivnu zaštitu.

Vaša zemlja mora da mu zahvali što je svijetu pokazao drugo lice Crne Gore i kakve snažne moralne likove možete odgojiti ovdje na sunčanim obalama i crnim planinama. Vi nikada nećete imati slobodnu i sretnu zemlju sve dok ne budete imali hiljade Slobodana Pejovića!

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo