Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Baklja koja osvjetljava put

Objavljeno prije

na

Međunarodna nagrada Kurt Haris dodjeljena je u ponedjeljak u Podgorici Slobodanu Pejoviću, penzionisanom policijskom inspektoru koji je jedni iz policijske strukture javno progovorio o deportaciji bosanskih izbjeglica 1992. Pejoviću je nagradu uručio Uve Kicinger, član harvardskog Instituta za evropske studije i osnivač fondacije Naše drvo koja se bavi zaštitom ljudskih prava, a koja je utemeljivač nagrade Kurt Haris. „Tom nagradom”, naglasio je Kicinger, „Fondacija Slobodanu Pejoviću odaje počast za nepokolebljivu moralnu hrabrost”.

„Istog, ogromnog moralnog integriteta”, podsjetio je Kicinger, „bio je i Kurt Haris čije ime nagrada nosi”. Haris je bio njemački oficir koji je pred ludilom nacizma spasio ruske ratne zarobljenike naredivši svom bataljonu da ih odbrani od SS-ovaca, „ako treba i oružjem”. Porodica Uve Kicingera jedna je od jevrejskih porodica koje je Haris spasio u Nirnbergu.

„Zašto čovječanstvo nikada ne izvuče pouke iz prošlosti?”, zapitao se Kicinger.

Slobodan Pejović je postao član Liberalnog saveza Crne Gore 1990. Odbio je da učestvuje u napadu na Dubrovnik 1991. u okviru specijalne policijske jedinice. Iste noći kada je počeo napad na Konavle, iz ruku vojske spasio je Hrvata Stipu Perušku, kojeg je vojska htjela da odvede iz Herceg Novog da im bude ,,vodič” kroz minska polja. Od razularenih četničkih bandi iz Foče uspio je da spasi kuću uglednog ljekara iz Herceg Novog, Hama Kusturice, koji je sa suprugom morao pobjeći iz Herceg Novog. Godinama ustrajno svjedoči o zločinu deportacije bosanskih izbjeglica zbog čega trpi pritiske i napade. .

Iako je nakon svjedočenja Momira Bulatovića, bivšeg predsjednika Crne Gore jasno da je državni vrh Crne Gore najodgovorniji za taj zločin, sutkinja koja vodi proces Milenka Žižić odbila je da sasluša, po zahtjevu advokata odbrane, Mila Đukanovića i Svetozara Marovića.

Profesor Milan Popović je na dodjeli nagrade Pejoviću, ukazao na paralelu između nacističke Njemačke iz 40-ih godina i nacističke Crne Gore početkom 90-ih, upozoravajući da u Crnoj Gori nije započeo proces suočavanja. “U jedan od najmračnijih recidiva spada i ono što Slobodan Pejović i danas doživljava u Crnoj Gori – produženi fizički progon i pokušaj moralne likvidacije, odnosno blaćenja u kojima učešće uzimaju čak i neki ljudi za koje ni u snu nijesmo mogli pomisliti da će to raditi”.

Zbog nagrade Pejoviću reagovala je Jasenka Perović u ime Udruženja porodica deportovanih. Ona je pozivajući se na tvrdnje policajca Ranka Martinovića, kazala da je Pejović bio inspektor za potrage zadužen za lociranje i hapšenje izbjeglica. Monitor je dokumentovano dokazao da Pejović nije bio nikakav inspektor za potrage.

Glavni i odgovorni urednik Monitora Esad Kočan je kazao: „Kurt Haris i Slobodan Pejović vlastitim djelom svjedoče da u svakom vremenu i u svim okolnostima čovjek može vršiti svoj ljudski dug i odbraniti ljudsko ime. Ljudi kao Kurt Haris i Slobodan Pejović su znak u vremenu, baklja koja osvjetljava put i inspiriše one najbolje”.

Zahvaljujući se na nagradi Pejović je naglasio: ,,Ovdje smo se sakupili ne zbog nas,da bi davali mjeru svojem doprinosu i uzdizali svoje zasluge,ne da bi se dokazivali i slavili svoj lik, već da izrazimo samilost i pijetet i odamo počast žrtvi,i tako je na neki način odbranimo, ako ne u pravo vrijeme,onda makar i u smrti”.

„Uvidjeti i obznaniti da je zločin počinjen, da je neizmjerna nepravda prema nevinima učinjena, ili da smo samo bili ravnodušni na patnje nedužnih, samo je zrno napora koje bi svako morao da uloži da bi svijet bio humanije mjesto sa manje patnje i stradanja”, kazao je Pejović.

Dodjeli nagrade prisustvovali su mnogi aktivisti civilnog sektora, pripadnici nekadašnjeg antiratnog pokreta, advokati, te predstavnici medija. Bili su prisutni i predstavnici vjerskih zajednica: mitropolit CPC Mihailo i sekretar IZ Bajro Agović.

Pejović je dosad dobio nagradu Duško Kondor, NVO Gariwo iz Sarajeva, za građansku hrabrost; Povelju Rifat Burdžević nacionalnog savjeta Bošnjaka Crne Gore, i plaketu Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike.

UVE KICINGER, CBE
Da bude hiljade Slobodana Pejovića

Dvaput u posljednjih sto godina evropska civilizacija se vratila u kukavni barbarizam. Mislili smo da se to nikada više neće dogoditi. A ipak jeste, ponovilo se u vašoj regiji prije samo dvadeset godina. Danas posebno oplakujemo jednu od mnogih tragedija: nevine bosanske izbjeglice koje su poslate iz Crne Gore u smrt u zločinu koji je konačno priznat. Izjavljujemo saučešće svima koji su izgubili svoje najdraže.

Kao i tokom istorije, kada je bilo ljudi koji su odbili izdati svoju moralnu svijest tako je i širom tadašnje Jugoslavije, u svakom od suprotstavljenih naroda, bilo građana sa moralnom hrabrošću, običnih i izvanrednih ljudi koji su odbili dijeliti ljudska bića po vjeri ili naciji, po imenu, dijalektu ili akcentu; koji su odbili pridružiti se kukavičkim ili uspaničenim ruljama stimulisanim kriminogenom poslušnošću mnogih novinara i učestvovati u diskriminaciji, zastrašivanju, širenju mržnje, kršenju ljudskih prava svojih susjeda; koji su se odbili poniziti učestvovanjem u zločinima i sramotiti svoje vlastite nacionalne zajednice, čemu je svjedočio i što pamti ostatak svijeta.

Oni su dokaz da svaki građanin, uvijek ima mogućnost pridružiti se zločincima, postati zastrašeni posmatrač ili ustati u odbranu svog morala. U svakom trenutku mi imamo moralnu dužnost neposluha, koju svako od nas nosi ili izbjegava. To su odluke koje sami donosimo. Tu nema skrivanja iza kolektivne odgovornosti…

Svakom društvu, kako bi se moglo prilagoditi neizbježnim promjenama, neophodni su odvažni nekonformistički građani koji se usuđuju stajati sami i govoriti istinu u lice sili… Ovi usamljeni buntovnici neophodni su za ljudski napredak, pa čak i za dugoročni opstanak čovječanstva.

Ovdje smo danas da bismo slavili protest i otpor; da bismo odali počast dvojici takvih ljudi, koji su simbol onih koji su se ostvarili i izdržali u opoziciji. Dvojici ljudi koji se razlikuju po nacionalnosti, religiji, životnim okolnostima, a vremenski skoro dvije generacije. Obojica se odlikuju nepokolebljivom upornošću u čuvanju moralnog svjedočenja, iz godine u godinu, bez obzira na rizik, bez obzira na zvanične optužbe, bez obzira na teške prijetnje po život. Jedan je bio Nijemac, drugi je Crnogorac.

Jedan je djelovao tokom dvanaest godina kada je fašizam zlostavljao Evropu. Prvo kao pravedan i human građanin, a zatim kao čestit vojnik koji se pridržava međunarodnih zakona ratovanja.

Drugi je djelovao prvo kao humani policajac, koji se pridržava međunarodnih zakona o ljudskim pravima, a potom kao čestit građanin javnog duha, usamljeni svjedok koji se nije dao kupiti novcem, nije dao zaplašiti prijetnjama niti ućutkati zastrašivanjima.

Uprkos stalnom uznemiravanju i klevetama, kao i napadima na njegovu porodicu, Slobodan Pejović je odbio da se sakrije u sigurnu kuću na tajnoj adresi, kako bi otvoreno živio što je moguće normalnije u svom vlastitom domu, iako mu je policija, ista ona koju je inkriminirao, osiguravala jadnu i neefektivnu zaštitu.

Vaša zemlja mora da mu zahvali što je svijetu pokazao drugo lice Crne Gore i kakve snažne moralne likove možete odgojiti ovdje na sunčanim obalama i crnim planinama. Vi nikada nećete imati slobodnu i sretnu zemlju sve dok ne budete imali hiljade Slobodana Pejovića!

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo