Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gradonačelnikova samovolja

Objavljeno prije

na

Da su Crnoj Gori došli novi dani i da više ne važi što je važilo za Đukanovićevog zemana pokušava da dokaže gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša. Niko njemu, pa ni novi premijer, neće, izgleda, ograničavati upravljanje dobrima grada kojim rukovodi.

Iz kabineta ministra finansija Milorada Katnića gradonačelniku Mugoši je ovih dana stiglo uputstvo prema kojem ne može prodati zemljište bez saglasnosti Vlade! To Uputstvo, koje je stiglo na adrese svih gradonačelnika krajem januara, jasno daje do znanja da bez prethodne saglasnosti Vlade ne smiju prodavati, mijenjati ili poklanjati državnu imovinu. U Uputstvu Ministarstvo finansija podsjeća prve ljude opština da su obavezni da obezbijede saglasnost Vlade prije nego skupština opštine donese eventualnu odluku o otuđenju državne imovine.

NEĆE MOĆI KAO ŠTO JE NAUČIO: Uprkos tom uputstvu, Mugoša je početkom ove sedmice pokušao da, preko svojih saradnika, ipak, pogura prodaju zemljišta. Šef odborničke grupe DPS-a Momčilo Vujošević tražio je od predsjednika Skupštine Podgorice Raška Konjevića da na dnevni red sjednice lokalnog parlamenta, koja je zakazana za 2. mart, uvrsti odluku o prodaji zemljišta. Konjević je to – odbio.

Mugoša, i pored svega, tvrdi da predlog o raspolaganju gradskim zemljištem za 2011. nije protivzakonit, jer ne znači automatsko otuđivanje zemljišta.

Mugošina prednost je, valjda, u tome što on vidi dalje od drugih. Objasnio je kako njegovi pouzdani izvori iz SDP-a kažu da je strategija te partije da ukloni gradonačelnika i uz to dodao: ,,Jedini način za to je da me suprotstave Vladi i premijeru. Ali, ja ponavljam da je naša saradnja odlična i da se mnogo dobro nastavila u ovoj godini. Pokušaji da zabodu trn u zdravu nogu neće proći”.

Koliko je ta noga zdrava tek će se vidjeti. Zna se da Mugoša nije bio ozaren viješću da će Lukšić naslijediti Đukanovića na premijerskoj funkciji.

INSISTIRANJE MINISTARSTVA FINANSIJA: Iz Katnićevog kabineta su izričiti i ponavljaju: ,,Biće nevažeća svaka odluka lokalnih samouprava, koja se o prodaji državne imovine donese bez prethodne saglasnosti Vlade”.

Ako se bude i dalje grčevito borio da se samo on pita šta će se, kome i za koliko prodavati Mugoša bi, ipak, mogao krenuti preko ledine na kojoj i trnja ima.

Iz ionako ispražnjene gradske kase u kojoj se namiče novac za plate, a prifali i za poneku zakazanu manifestaciju – moraće se plaćati odštete nakon sudskih procesa koje Mugoša gubi. Platiće ih poreski obveznici. Ko bi drugi.

Kada presuda Vrhovnog suda u slučaju prodaje zemlje kompaniji Carine postane izvršna – Glavni grad će Carinama morati da vrati 2,5 miliona eura, koliko su plaćene sporne parcele.

No, ne zna se ni kakvo je stanje na računu Glavnog grada, jer Mugoša tvrdi da je to poslovna tajna. Dejan Milovac iz MANS-a je upozorio da stanje na žiroračunu Glavnog grada ne može biti poslovna tajna, ,,ma koliko Mugoša budžet percipirao kao ličnu prćiju u koju samo on treba da ima uvid”,

I nikome ništa. Baš kao što je javnosti još nepoznato ko su srećni dobitnici stanova u Podgorici koje je Mugoša odabrao da mogu da ih otkupe po povoljnim cijenama – 75 kvadrata za 13 hiljada eura.

SLAB MU PUTOKAZ: Kada se u medijima podigla prašina oko tih stanova Mugoša je spremno i ponosno dočekao prozivke. I obećao da će objaviti spisak, ali samo stanova i lokacija na kojima se oni nalaze. Pa neka novinari istraživači dalje tragaju ko se uselio na koju adresu.

Na sajtu Glavnog grada objavljen je dokument pod nazivom Spisak dodijeljenih stanova i sredstava za rješavanje stambenih pitanja: stručnog kadra neophodnog za rad Glavnog grada, lica koja bira ili imenuje Skupština Glavnog grada, Gradonačelnik i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za Grad, zaposlenih u Glavnom gradu i subjektima čiji je osnivač Glavni grad; lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe i teškoj materijalnoj i stambenoj situaciji licima čiji se objekti uklanjaju radi privođenja prostora planiranoj namjeni.

I u njemu ne samo sto nema imena onih koji su dobili te stanove već su i vrlo neprecizne lokacije stanova. Jedna od njih je, na primjer, ,,stan S1-17, sprat I, projektovane površine 46,62m2 – Stari aerodrom”. I onaj ko je dobio ključeve stana na osnovu ovog Mugošinog uputstva teško da bi ga mogao pronaći.

Glavni grad je u posljednjih deset godina bez javnog oglasa, isključivo na predlog gradonačelnika Mugoše, dodijelio više od 215 stanova i skoro 630.000 eura kredita za stanove, a imena njihovih vlasnika nikada nisu objavljena, ustvrdili su odbornici Socijalističke narodne partije.

ĆUTANJE JE ZLATO: Neven Gošović je objasnio da Komisija za dodjelu stanova nikada nije podnijela Izvještaj o radu tokom deset godina, te da su se nekoliko puta bezuspješno obraćali podgoričkim vlastima za više informacija o dodijeljenim stanovima.

Bivši predsjednik Skupštine Podgorice i odbornik Socijaldemokratske partije u Skupštini Glavnog grada Đorđije Suhih objasnio je da se zna gdje su i koliki stanovi, ali i potvrdio da je javnosti ostalo nepoznato i ko ih je dobio.

,,Ako Grad nekoga nagrađuje, nema nikakvog razloga da se Grad, a i taj, ne pohvali svojim poklonom”, prokomentarisao je Suhih.

No, nejasno je zašto su i kako sve ove godine koalicioni partneri i opozicija sve to trpili. I zašto oni koji sjede u odborničkim klupama nisu češće i upornije ukazivali na taj problem, ako su već za njega znali. A Mugoša tvrdi da su sve odluke donesene konsenzusom.

Njemu, za konsenzus, ne treba mnogo.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo