Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KO TUŽI DRŽAVU: PRIČA O DVOSTRUKIM ARŠINIMA: Naši na kasu, ostali stoj

Objavljeno prije

na

Vlada je prošlog četvrtka ispunila prijetnju, pa je oznaka tajnosti skinuta sa spiska Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore na kome su bili svi koji su, od 1. oktobra do 31. decembra prošle godine, tužili državu. Razlozi su svakoliki: od nepoštovanja ugovora, preko imovinskih pa do sporova po osnovu kršenja prava iz radnog odnosa.

Taj postupak je najavljen nedjelju ranije, nakon što je sa sjednice Vlade stigao citat premijera Duška Markovića u kome traži da sa sudskih postupaka za naknadu štete protiv države bude skinuta oznaka tajnosti. Sa obrazloženjem: „Ovakvi slučajevi ne samo da ne treba da budu sklonjeni od očiju javnosti, već, naprotiv, svaki građanin treba da raspolaže informacijom o odnosu pojedinih državnih službenika prema državnom novcu”.

U diskusiji je, prema saopštenju Vlade, navedeno da Informacija (Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa Dragane Đuranović) ukazuje i na slučajeve da pojedini državni službenici „tuže Državu za iznose od desetak eura, te da razrađena šema sa advokatima umnogostručuje iznose na štetu budžeta”.

Apostrofiran je, ,,kao upečatljiv i posebno negativan primjer” da su pojedine sudije iz nekoliko sudova tužbom tražili dosuđivanje razlike zarade u iznosu zarade stručnih saradnika za vrijeme dok su bili pripravnici, pozivajući se na koeficijente propisane kolektivnim ugovorom (riječ je o tome da pripravnici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, prema važećem kolektivnom ugovoru, imaju bitno različitu platu čega, po svoj prilici, u Vladi nijesu bili svjesni kada su insistirali na njihovom zapošljavanju). „Pojedine sudije su tužile, a njihove kolege im dosudile značajna sredstva na teret državnog budžeta…”.

Dobili smo, dakle, spisak državnih službenika koji su u tri posljednja mjeseca prošle godine tužili državu. Po strani to što su na spisku pomiješane babe i žabe, odnosno da se na popisu nalaze i tužbe države protiv nekoliko privatnih firmi; tužbe privatnih firmi protiv države zbog neisplaćenih a ugovorenih obaveza; tužbe sudskih vještaka za neisplaćena vještačenja. I još važnije, spoznaju da slični sporovi datiraju još od proglašenja nezavisnosti, ili makar od 2007. godine.

U Informaciji Zaštitnika, ali ni u pratećim dokumentima Vlade, ne pominju su oni koji su svojim (ne)činjenjem najodgovorniji za mnogobrojne tužbe. Iako je Zašttinica, u Informaciji koju je Vlada usvojila 8. marta, stavila do znanja da je ogromna većina tih tužbi osnovana.

Potom smo bili svjedoci učinka naknadne pameti. „Stvari ste okrenuli u drugom pravcu”, kazao je je premijer Marković u razgovoru za RTCG, tvrdeći kako su mediji – a ne Vlada i njen Biro za informisanje – stvorili utisak da je vlast htjela da obilježi „ državne službenike koji su pokušali da ostvare svoja zakonom garantovana prava”. Naprotiv, rastumačio je Marković: „To ide u pravcu utvrđivanja odgovornosti”. I još kaže: „Ovaj pristup koji sam ja zagovarao je podrška svima onima koji rade u državnoj administarciji da im niko ne smije zakuniti ni jedno pravo, zato što starješina organa misli da to tako treba”.

Djelovao je ubjedljivo, pa smo mu skoro povjerovali da nije jedne, ne baš male, nedosljednosti. Zašto se, recimo, u desetinama (ili stotinama) sporova između radnika MUP-a i države (resornog Ministarstva) ne pominje ni jedan od starješina koji su odgovorni za zakidanje radnih prava zapošljenih i neminovnu štetu koju će država pretrpjeti zbog toga. Nema dakle ministara, ni bivših ni sadašnjih: Dragana Đurovića, Jusufa Kalamperovića, Ivana Brajovića, Raška Konjevića i(li) Melvudina Nuhodžića. Nema ni direktora Uprave policije Veselina Veljovića i Slavka Stojanovića. Umjesto toga, premijer prodaje priču o zastarjelim potraživanjima i nedostatku dokumentacije. „Zamislite da neko poslije 7-8 godina tuži državu za tri eura”, čika nas Marković, pa ide i korak unaprijed – tamo gdje ga ne možemo provjeriti i hvatati za riječ: „Zamislite kako oni ostvaruju svoje pravo – putem svjedoka, jer nema dokumentacije”. Nema dokumentacije!?

To govori premijer, prethodno potpredsjenik Vlade, ministar pravde, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova… sekretar Vlade. Neko ko je u svakom trenutku morao, ili makar mogao, imati sve informacije o dokumentaciji koje nema. Ili je namjerno sklonjena, odnosno uništena, da bi se nekima dalo a nekima uskratilo pripadajuće pravo.

„To je (tužbe protiv države – prim. Monitora) plan da se državni budžet ošteti i da se na nezakonit način dođe do novca”, sudi Marković. I opominje „Mi sada stavljamo vruć krompir odgovornosti funkcionerima u državnoj administraciji”.

Izostala je makar jedna odluka o smjenjivanju starješine organa koji je oštetio zapošljene a potom i državu koja mu je omogućila službu kojoj nije dorastao. Naprotiv, Markovićeva Vlada je dozvolila da čovjek koji je našim parama plaćao račune svoje partije podnese ostavku na državnu funkciju. I potom, najvjerovatnije, zatraži jednogodišnju naknadu sa državnih jasala. Do imenovanja na novu funkciju.

Jednako, premijer i danas brani prava ministra Aleksandra Andrije Pejovića koji je podnio ostavku nakon što je ozvaničeno da ga je Vlada nezakonito imenovala na tri zakonom nespojive funkcije (plus članstvo u GO vladajuće partije).

Izvršna vlast stojički prelazi preko saznanja da je nekadašnji predsjednik opštine Berane Vuka Golubović tužio opštinu zbog neiskorišćenih godišnjih odmora za godine kada je bio njen prvi čovjek. Traži ozbiljan novac. Bez objašnjenja ko mu je uskratio pravo garantovano Zakonom o radu.

Dugogodišnji izvršni direktor Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) Zoran Sekulić tuži tu instituciju zbog neiskorišćenih dana godišnjeg odmora u periodu od 2009. do 2016. Traži skoro 4,5 hiljada eura, odnosno, devetomjesečnu prosječnu platu u Crnoj Gori (sadašnju a ne tadašnju). Ko je Sekuliću zabranio da koristi godišnji odmor tih osam godina, dok je on bio izvršni direktor EKIP-a? Nijesmo čuli od Vlade.

Da nije riječ o izuzetku svjedoči i slučaj direktor Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića koji je tužio, i na sudu dobio, vlastitu firmu zbog neisplaćenih naknada za članstvo u Komisiji za izdavanje licenci i sticanja ovlašćenja za izvođenje geodetskih radova. U koju je, po svoj prilici, Kovačević i imenovao samoga sebe – po službenoj dužnosti (što ga opet nije spriječilo da za rad koji mu je navodno u opisu posla traži dodatni novac).

Onda ne treba da čudi što Živko Andrijašević, nekadašnji savjetnik tadašnjeg premijera Mila Đukanovića tuži državu zbog neplaćenog rada u Savjetu za visoko obrazovanje (4,3 hiljade eura). Ili što direktor Luke Bar Zarija Franović na sudu pokušava naplatiti navodno neiskorišćene dane odmora iz vremena kada je bio savjetnik predsjednika Opštine Bar. „Franović u tužbi navodi”, citirao je njegov zahtjev portal Jedro, „ da mu za vrijeme trajanja radnog odnosa u opštini Bar nije bilo omogućeno, krivicom poslodavca, da iskoristi godišnji odmor za 2016.godinu, u ukupnom trajanju od 30 radnih dana, zbog bitno povećanog obima posla i bronih obaveza”. Bilo bi zanimljivo saznati da li Franović ima pisano rješenje kojim mu je uskraćeno zakonom garantovano pravo na odmor, ili će se i to rješavati uz pomoć svjedoka. Kao, nekada, boračke penzije.

U sjenci vječitih DPS kadrova koji decenijama izgaraju na braniku otadžbine – ostaju privilegovani biznismeni koji su, ili će tek, iz državne kase zaraditi veliki novac. Aco Đukanović, Oleg Deripaska, njegov direktor u nekadašnjem Kombinatu aluminijuma Dmitrij Potrubač… traže. Ili su dobili milione i milione eura. Nkome iz sadašnje ili bivših vlasti nije palo na pamet da preispita odgovornost onih koji su im omogućili da nam uzmu taj novac. Tako treba. Da slogani vladajuće partije ne bi ostali mrtvo slovo na papiru.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KASNI PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN OPŠTINE BUDVA: Moratorijum na gradnju ostaje do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorna planerka iz Nikšića. Rad na izradi plana počeo je u septembru nakon potpisivanja ugovora između bivše vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane

 

U Budvi je, u junu prošle godine, uveden moratorijum na izgradnju objekata na najatraktivnijem dijelu prostora budvanske rivijere, u zahvatu dva kontroverzna planska dokumenta, DUP Budva-centar i DUP Bečići. Zabrana gradnje u centralnom dijelu Budve, na potezu koji se prostire uz morsku obalu od Avale do Zavale, ograničenom Jadranskom magistralom, i na prostoru naselja Bečići, bila je sastavni dio Vladine Odluke o donošenju Prostorno urbanističkog plana Opštine (PUP), koja bi važila do njegovog stupanja na snagu. Vlada je tada odredila rok od 12 mjeseci za izradu PUP-a vodeće turističke opštine, odnosno jun 2022, kada bi moratorijum morao bio ukinut.

Međutim, od PUP-a, za sada, nema ništa. Prostorni plan nije urađen ni do nivoa nacrta spremnog za reviziju nadležnih službi u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorni planer iz Nikšića. Istom odlukom Vlada je za rukovodioca i stručni tim utvrdila naknadu u iznosu od 150.000 eura.

Rad na izradi plana počeo je u septembru prošle godine nakon potpisivanja ugovora između Vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane. Izgleda da nije pogodan politički trenutak za tako nešto jer uslove izrade prati potpuna neizvjesnost. Od toga šta koja politička struja želi da postigne tako značajnim planskim dokumentom do haosa u sistemu planiranja u državi u kojoj se trenutno rade dva ključna planska dokumenta, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije (PGR).

Izradu prostornog plana za teritoriju bilo koje opštine određuju podaci i smjernice iz navednih planova kojih nema i ne zna se kada će biti završeni. Izrada Prostornog plana CG do 2040. bila je na listi prioriteta prethodnih pa tako i ove, nove vlade. Postoji i dilema oko nastavka izrade Plana generalne regulacije koja je stopirana na samom početku, u fazi analize postojećeg stanja.

U oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori vlada potpuna konfuzija. U resornom ministarstvu se govorilo o izmjeni važećeg Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata, usvojenog tokom mandata ministra Pavla Radulovića.

Njegov nasljednik, ministar Mitrović inicirao je izmjene tog zakona, ali posao nije završen. Nova ministarka Ana Novaković Đurović u svojim javnim nastupima daje natuknice oko promjena zatečenog planskog okvira po kome za teritoriju Crne Gore postoje samo dva planska dokumenta, krovni Prostorni plan CG i PGR. Nova vlada, po običaju, znači i novi koncept sistema planiranja. Planovi su do tada na čekanju.

Proces pripreme Prostornog plana Opštine Budva zapao je u vakuum promjena vlasti na nivou države i Opštine. Obrađivač očigledno čeka nova uputstva i neke druge smjernice od ministarke Novaković Đurović. Dosadašnja praksa je pokazala da svaki ministar sprovodi svoju viziju politike planiranja i uređenja prostora. Za definisanje rješenja nacrta PUP-a Budva potreban je novi politički dogovor.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA ISPRED TURIZMA: Sezona pod prinudnom upravom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru

 

Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori. Budva je  centar crnogorskog turizma u kojem se ostvaruje oko 50 odsto ukupnog prihoda. Ta opštepoznata činjnica nije bila presudna za  određivanje datuma održavanja lokalnih izbora u Opštini u kojoj je raspušten lokalni parlament i uvedena prinudna uprava.

Izbori su bili zakazani za 5 jun. kako bi se uzavrela politička situacija u gradu stabilizovala i sva pažnja novoizabrane vlasti usmjerila na djelatnost od čijih prihoda se puni gradska kasa i od koje zavisi ukupan razvoj grada. Međutim, politički interesi stranaka nove parlamentarne većine kojima izbori početkom juna nisu odgovarali, stavljeni su iznad  turizma i ekonomije.

Lokalni izbori u Budvi pomjereni su za 23. oktobar, što znači da će tokom čitave turističke sezone najvažniju turističku opštinu voditi pet Vladinih povjerenika sa svim ovlašćenjima koja po zakonu imaju i legalno birani odbornici.

Kako će Budva u predstojećoj sezoni funkcionisati bez potpune vlasti i učešća predstavnika građana, teško je prognozirati. Turistička sezona 2022. jedna je od najneizvjesnijih jer počinje u jeku rata koji bukti usred Evrope, u Ukrajini, i velike ekonomske krize koja je uslijedila. Crnogorski turizam ovoga ljeta ne može da računa na najbrojnije turiste iz Ukrajine i Rusije koji su u ukupnom turističkom prometu naše zemlje učestvovali i do 30 procenata.

Zbog rata u Ukrajini, kome se ne nazire kraj, i obostranih ekonomskih sankcija koje su Crna Gora i Rusija jedna drugoj uvele, suspendovan je avio-prevoz sa ovih destinacija za aerodrom Tivat. Za ljetovanje u Crnoj Gori opredijeliće se uglavnom oni Rusi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Dolazak na Crnogorsko primorje postao je za Ruse preskup, putuje se preko Beograda i Istanbula sa kartom koja staje više od 1.000 eura.

Hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja nadaju se da će gubitak istočnog tržišta biti nadoknađen pronalaskom novih emitivnih destinacija i uvođenjem sezonskih avio- linija ka Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Ipak nisu preveliki optimisti da će se nakon  pandemije koja je obilježila prošlogodišnju sezonu i novih okolnosti rata i ekonomske krize koja trese veliki broj zemalja, dostići nivo turističkog prometa iz 2019. godine.

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru. Procjene se vrše na osnovu uspostavljanja letova niskoplatežnih kompanija. Govori se uopšteno o bukingu, rezervacijama, interesovanjima, očekivanjima dolazaka sa tržišta zapadnoevropskih zemalja, Izraela, Saudijske Arabije… Ali pravih ugovora i sigurnog tržišta Crna Gora nema.

Goste iz Rusije i Ukrajine zamijeniće oni iz zemalja okruženja. Među njima su najbrojniji turisti iz Srbije. Za očekivati je da će broj turista i sa ovog tržišta biti manji nego lani, jer se za njih otvaraju i druge turističke destinacije koje su u ljeto 2021. bile nedostupne zbog kovid uslova.

Početak turističke sezone Budva je simbolično obilježila turističkim manifestacijama, karnevalom i koncertima, koje su u dane prvomajskih praznika privukle veliki broj posjetilaca. U Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, što je nešto više u odnosu na isti datum prošle godine. Međutim, u Turističkoj organizaciji Budve ističu da su ostvareni prihodi manji nego u maju 2019, godini koja se u gotovo svemu uzima kao reper koji valja dostići.

Budva je, neuobičajeno za ovo vrijeme u godini, puna stranaca, koji nisu turisti. Na ulicama, u trgovinama i restoranima prisutan je veći broj Ukrajinaca i Rusa koji su sa porodicama izbjegli iz ratom zahvaćenog područja. Oni nisu turisti u punom smislu, ne plaćaju boravišnu taksu, jer su prijavili boravak duži od tri mjeseca.

U Budvi boravi oko 3.580 državljana Ukrajine. Oni najčešće iznajmljuju luksuzne kuće po atraktivnim budvanskim selima ili veće stanove i apartmane, na duži period. Uživaju specijalni status privremeno zaštićenih lica, koji im omogućava boravak i do godinu dana. Oko 300 Ukrajinaca ostvarilo je takav status, dok na rješenje čeka još oko 1.000 njihovih zahtjeva.

Za izbjeglice iz Ukrajine u narednim danima biće organizovana berza za zapošljavanje, na Jadranskom sajmu u Budvi. Biće u prilici da nađu posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kako bi im se situacija donekle olakšala.

Istovremeno, prema podacima Turističke organizacije, u Budvi trenutno boravi oko 2.500 državljana Ruske federacije.

Najave dolazaka gostiju u budvanske hotele i privatan smještaj za mjesec jun, na nivou su od prošle godine. Ima dosta rezervacija na čekanju, koje će se realizovati u zavisnosti od međunarodne političke situacije. U julu i avgustu, kada svi idu na odmore, biće svi kapaciteti popunjeni. Vlasnici kuća i stanova na rivijeri napraviće gužvu kao privid uspješnosti sezone, koja toliko i potraje.

Goste ovoga ljeta čekaju neprijatna iznenađenja u vidu drastičnog povećanja cijena hrane i pića u budvanskim restoranima i kafićima.

Iz Udruženja ugostitelja Budve najavili su povećanje cijena od 10 do 30 odsto, obrazlažući takvu odluku porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Doći će i do povećanja cijena apartmana i soba u privatnom smještaju čiji vlasnici sve teže nalaze potrebne radnike za njihovo održavanje.

Krajnji ishod nastupajuće turističke sezone potpuna je nepoznanica ne samo za direktne učesnike u turističkom privređivanju, hotelijere, ugostitelje i vlasnike privatnog smještaja, nego i za turističke eksperte. Svi nešto čekaju, nadaju se i šire optimizam bez realnog pokrića.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBORNI GALIMATIJAS: Po volji vladajuće većine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Več zakazani lokalni izbori u jeku turističke sezone, objedinjeni su i odloženi za oktobar. Iz nove vladajuće većine objasnili su da društvo treba relaksirati neprestane izborne trke, dok opozicija tvrdi da se radi o bježanju od izvora. Iz dijela nevladinog sektora, kao i ranije, upozoravaju na nezakonitost

 

I pored toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone, bar turisti mogu da odahnu – do njih neće doći. Nova parlamentarna većina se potrudila da izbore objedini i odloži za oktobar, sve slijedeći DPS praksu nedržanja zakona kao pijan plota. Nova opozicija upozorava na hajdučiju i pravni haos i poentiraju da je odluka politička jer novoj većini u ovom trenutku ne odgovaraju izbori.

Krenimo redom. Skupština Crne Gore je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da se izbori u 14 gradova objedine i odgode do 30. oktobra. Dopune, za koje je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo 16, su predložili članovi nove parlamentarne većine iz SNP-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke i SDP-a.

Predlagači zakona iz redova nove parlamentarne većine pozvali su se na javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana, te na potrebu građana i društva da se ne bude non-stop u izbornoj kampanji. Upozorili su i da iza objedinjavanja izbora u jednom danu stoje Evropska komisija, OEBS i ODIR, te da je to jedna od preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

Da je ovo zakon o bježaniji od izbora, tvrde sada opozicione Demokrate. Oni tvrde da je ovo akt bez presedana kojim se uvodi pravni haos u izborni sistem. Demokratski front (DF) je napustio sjednicu Skupštine zbog, kako su kazali, pravnog nasilja vladajuće većine, uz najavu vaninstitucionalne borbe.

Predsjednik Đukanović, koji je već raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, za 5. jun vanredne u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku, vratio je Skupštini dopune zakona. On je upozorio da bi odluka vladajuće većine, u kojoj je sada i njegov DPS, mogla ,,otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte”.

Novi premijer Dritan Abazović je na ovu odluku Đukanovića odgovorio da će skupštinska većina ponovo izglasati dopune i da će Đukanović morati da ih potpiše.

,,Ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi”, kazao je u izjavi Pobjedi Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Nakon što su poslanici Skupštine Crne Gore i drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, Đukanović ih je, poštujući zakonsku proceduru, potpisao.

Blažić je upozorio na pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave: ,,Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti”.

Saga oko lokalnih izbora je upravo pokazatelj kako se sve podređuje partijskim interesima. Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi prvi put su povučene iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici tadašnje vlasti. To se desilo nakon što koalicija Crno na bijelo nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.

Novi pokušaj je bio kada su poslanici koalicije Crno na bijelo, DPS, SD, SDP, BS i dvije albanske liste inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi se izbori u 14 opština i gradskoj opštini Golubovci održali u jednom danu. Poslanici su početkom februara usvojili te izmjene, ali ga je Đukanović nekoliko dana kasnije vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon.

Dok je visoka politika trgovala sa izborima, u opštinama u kojima su izbori bili zakazani za jun neke partije su predale izborne liste. Sada je ostala nedoumica da li će oni koji nijesu predali izborne liste moći učestvovati na oktobarskim izborima. Predsjednik skupštine građanske liste Bokeški forum (BF) iz Tivta Branislav Matijević je komentarišući za Vijesti odluku Skupštine o odlaganju izbora, kazao da je gaženjem svih zakonskih normi, državni parlament uspio da obesmisli instituciju vladavine prava i potpuno obesmisli izborni proces.

O kakvom se galimatijasu i vođenju računa samo o partijskim interesima radi, ranije je objasnila programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. ,,Zvuči gotovo nevjerovatno, ali predlozi partija o ovom pitanju su tekli sljedećim tokom: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zaista jeste jedini ispravan put. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija tadašnje vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onda su oni koji su se tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Nakon toga je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje zakon za koji je glasala njegova partija…”

Iz dijela nevladinog sektora odavno upozoravaju da je jedini zakonit način da se ovo pitanje zakonito rješi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika. To je za političare teži put, kojim oni nikad ne idu, jer je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinaska podrška poslanika.

Zbog svega navedenog Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odgađanja lokalnih izbora. ,,Mali” je problem što je Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi zbog manjka sudija.

,,Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, saopštili su iz CDT-a.

Ništa novo, kao i do sad – što se tiče prohtjeva vladajuće većine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo