Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAD SE SOLIDARIŠU VLADA I SUDSKI SAVJET: Zastrašivanje građana da ne tuže državu

Objavljeno prije

na

Na spisku onih koji su tužili državu Crnu Goru, prema Informaciji o sudskim postupcima u kojima postupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, koju je nedavno usvojila Vlada Crne Gore, nalazi se, pod rednim brojem 171, i bivši advokat Budislav Minić, a sada koordinator Udruženja za zaštitu i promociju prava i sloboda građanina Pravozastupnik. To je bio i povod da sa njim razgovaramo o aktuelnim optužbama izvršne na račun sudske vlasti. Minić je naveo nekoliko ilustrativnih primjera iz sopstvenog iskustva ,,prekomjernog parničenja”, kako maratonske sudske procese nazva Sudski savjet.

Tri stranke iz Vojvodine utužene su pred crnogorskim sudovima jer su, u namjeri da izigraju Minića kao njihovog advokata, odbile da mu plate višegodišnje zastupanje u 14 sudskih postupaka – dva kod Osnovnog suda u Kolašinu, šest kod Osnovnog suda u Bijelom Polju i šest kod Evropskog suda za ljudska prava. Sudovi su odbili da primijene i Zakon o obligacionim odnosima i sudsku praksu Vrhovnog suda Crne Gore, koja je obavezna za ovu vrstu sporova. Odbili su mu čak i zahtjev da se utvrdi njegovo zakonsko pravo i obaveza zastupanih da mu isplate naknade za nesporno zastupanje pred sudovima!

,,Sudovi su se u spornim predmetima rukovodili vanpravnim razlozima zbog mog aktivnog javnog angažovanja na uspostavljanju vladavine prava kroz oslobađanje sudova od politizacije i jačanja pritiska izvršne vlasti na sudstvo”, objašnjava Minić.

U postupcima protiv države za naknadu štete, koju je pretrpio usljed nepravilnosti i nezakonitosti u radu sudova, htio je da, na osnovu svog iskustva u nekoliko desetina predmeta pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, pruži priliku državi za poravnanje, bez dodatnih troškova za državu. Međutim, predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju predlaže da se tužba odbije jer su ,,primijenjene odredbe materijalnog prava koje regulišu spornu oblast” iako je očigledno iz sudskih odluka i spisa predmeta da nije primijenjena ni jedna odredba!

U ovom postupku, jednom od šest koje Minić vodi kod Osnovnog suda u Podgorici, održano je sedam ročišta za glavnu raspravu. Posljednje 20. marta. Tim povodom Minić kaže:

,,Dominacija izvršne vlasti nad drugim dvjema granama vlasti manifestovala se tokom ovog postupka prvo u vidu prošlogodišnjih izmjena Zakona o parničnom postupku, čime su u toku njegovog trajanja promijenjena pravila ovog sudskog postupka u korist tužene države, a na moju štetu kao tužioca. Kulminacija pritiska izvršne vlasti na sudstvo sa direktnim uticajem na ovaj postupak ogleda se u nedavnim saopštenjima Vlade i Sudskog savjeta. To je eskaliralo objavljivanjem spiska sa imenima ‘državi nelojalnih’ državnih službenika i sudija koji su, ostvarivši svoja prava iz radnog odnosa u sudskim postupcima protiv države, ‘oslabili državne finansije’ tako što su ‘oslabili budžet’ za preko šest miliona eura koje je država izgubila samo u posljednjem kvartalu prošle godine. Jasna poruka je javno odaslata sudovima da su pokazali ‘nelojalnost državi’ kako kroz aktivno legitimisane sudije u sporovima protiv države tako i kroz dosuđene naknade štete i parnične troškove”.

Neograničena moć izvršne vlasti i odsustvo samokontrole Vlade ogleda se u činjenici da sam, kaže Minić, iako penzioner, poimenično prozvan od strane Vlade pod rednim brojem 171 na spisku ,,nelojalnih državnih službenika i sudija” zbog još dva ovakva postupka koja sam pokrenuo pred tim sudom.

,,Zbog neizdrživog pritiska i izazivanja straha kod ,,nelojalnih sudija” i zbog podlijeganja Sudskog savjeta ovom pritisku Vlade – moja očekivanja od postupaka pred domaćim sudovima nijesu pozitivna. Stvoreni ambijent iziskuje dodatnu hrabrost i integritet sudija da odole prijetnjama i pritisku izvršne vlasti da bi po savjesti, pravilima struke i po odredbama Ustava, zakona i Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama sudili i presudili u postupcima protiv države”, kaže Minić.

Zbog toga mu nije ništa preostalo nego da se obrati Evropskom sudu za ljudska prava.

,,Nema odgovornosti u vrhu vlasti i njenim rukovodećim kadrom za višegodišnje štete uzrokovane dugim i skupim postupcima niti sankcionisanja zbog kršenja prava i sloboda građana”, zaključuje Minić.

Jedan ,,nelojalni” policajac, kaže Minić, vodi tri postupka protiv države. U jednom, iako je po rasporedu i nalogu iz vrha Uprave policije upućen na dvonedljeljnu ispomoć iz Kolašina u Budvu, sud mu pod pritiskom izvršne vlasti odbija zahtjev za naknadu po osnovu rada – ,,jer nije dokazao da je u tom periodu službeno putovao i boravio u Budvi”, a Uprava policije posjeduje ali krije sve naredbe, rasporede i izvještaje o njegovom službenom boravku i obavljenim zadacima!

Kod Uprave za nekretnine Crne Gore čak od 1997. godine traje postupak u kojem se decenijama odvijaju najgrublje nezakonitosti od strane rukovodilaca i službenika uz sumnju na korupciju, kaže Minić.

Dvije oštećene stranke su u međuvremenu preminule, sve disciplinske i krivične prijave kao i prijave upravnoj inspekciji nisu dale rezultat, pa ,,nelojalni” i oštećeni građani vode nekoliko sudskih postupaka protiv države za naknadu štete zbog nezakonitosti u radu Područne jedinice Kolašin.

U Upravi za nekretnine Crne Gore još od 1999. godine rješava se prigovor vlasnika nekretnina, koji je kao i njegov nasljednik u međuvremenu umro. Upravni postupak i dalje vode njihovi zakonski nasljednici, a pokrenuli su i sudske postupke za naknadu štete zbog nezakonitosti u radu Područne jedinice Kolašin.

,,Ova ofanziva ima cilj sužavanje već suženih mogućnosti građaninu za pristup sudu, naročito u sporovima protiv države tj. izvršne vlasti, prvenstveno kroz novi set izmjena zakona, finansijsko opterećenje materijalno iscrpljenih građana radi odvraćanja od sudskih postupaka protiv države i, u konačnom, zastrašivanje i pritisak na sudove i sudske vještake da sudskim postupcima favorizuju državu na štetu građana. Posebno u situaciji, koja se redovno previđa, da je i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu ustanovio novčani limit za vrijednost spora ispod kojeg taj sud više ne razmatra predstavke građana. U tom prostoru povrede prava i sloboda crnogorski građanin nema šanse na uspjeh pred domaćim sudovima”, kategoričan je Minić.

Zato je sve više onih koji pravdu traže u Strazburu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo