Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ PACIJENTKINJE J. S.: Zbog propusta u KCCG u Beogradu joj spašavali život

Objavljeno prije

na

Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koji je za hitnu operaciju jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakanog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj.

Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu.

Ovaj slučaj dešava se u sedmici kada je javnost saznala za krivičnu prijavu Nebojše Jankovića protiv KCCG, zbog nesavjesnog rada i nemara. U prijavi se navodi da je njegov brat Saša Janković umro 27. maja prošle godine od komplikovane disekcije (cijepanja) grudne aorte, dok su ga ljekari Centra za vaskularnu hirurgiju tretirali kao pacijenta sa povišenim pritiskom i liječili ga tabletama. Navodi se da je i u ovom slučaju hitna operacija bila jedini vid liječenja ove vrste oboljena.

Zbog propusta u liječenju J. S., njena sestrična Danijela Stijepović- Perović je Ministarstvu zdravlja i ministru Kenanu Hrapoviću uputila Molbu za formiranje Komisije za eksternu kontrolu pružanja zdravstvenih usluga u KCCG u slučaju pacijentkinje J. S.

U molbi se opisuje hronologija događaja i navodi se da je dr Aleksandar Filipović, koji je ujedno bio i glavni dežurni doktor te večeri, zabranio dr Nikoli Fatiću hitnu operaciju. ,,U kasnijem razgovoru sa dr Aleksandrom Filipovićem, koji je uslijedio 11. 03. 2018.godine, u kancelariji, a u prisustvu dr Gorana Batrićevića i dr Perice Maraša, dr. Filipović se izjasnio da je dr Fatić bio u verbalnom sukobu sa nekim od medicinskog osoblja te noći i shodno tome, on je, kao glavni dežurni doktor, zabranio operaciju pod takvim okolnostima. Ujedno je i izjavio da moja tetka nema indikacija za hitnu operaciju, pritom postavljajući pitanje – ‘Jel tvoja tetka živa’. Pošto jeste time je pokušao da potvrdi svoju izjavu da moja tetka nije hitan slučaj koji se operiše u kasnim satima”.

Objašnjeno im je da se za takvu vrstu operacije potrebne pripreme koje traju i po nekoliko dana. Međutim, pripreme se ne dešavaju ni tokom pet dana koliko je Stijepovićeva ležala u KCCG. Po dolasku u Klinički centar Srbije, 13. marta, doktori se izjašnjavaju da nema vremena za predoperacione pripreme s obzirom na to da je pacijentkiinja u kritičnom stanju, te je operacija uslijedila iste noći, sat vremena nakon što je primljena u šok sobu, na odeljenju vaskularne hirurgije u KC Srbije.

Vratimo se na dešavanja u KCCG,prije nego je pacijentkinja operisana u Beogradu. Dan nakon što je operacija spriječena, 10.03, Danijela Stijepović-Perović i njena sestra odlaze na Vaskularnu hirurgiju da bi, kako kažu, saznale detalje zbog kojih je zabranjena operacija dr Fatiću. Dežurni doktor je bio Perica Maraš. ,,Dr Maraš je izjavio da za sve ove godine koliko radi kao vaskularni hirurg, nije vidio da se ovako nehitan slučaj operiše u kasnim satima. Opisao je bolest moje tetke, opis se popudara sa izjavama dr Fatića. Izjasnio se da nema indikacija za hitnu operaciju, čak je i predložio da tetka ide kući na nekoliko dana, dok se ne oslobodi mjesto na odeljenju”.

Sljedećeg dana sestre opet idu u KCCG da saznaju kakvo je stanje njihove tetke. ,,Tada dr Batrićević predlaže Fatiću operaciju, i tvrdi da će je omogućiti istoga trenutka. Izjasnio se da bi samo lud čovjek dozvolio operaciju u onako kasnim satima, a nakon 10 minuta izjavio da bi možda i dozvolio. Dr Batrićević nas je pozvao u kancelariju u kojoj je bio i dr Maraš i dr Filipović koji nam se naknadno pridružio. Cijeli razgovor se svodio na to da moja tetka nije hitan slučaj. Ali ipak nakon svega ovoga, složili su se sa dr Fatićem i odobrili mojoj tetki dalje liječenje u KC Srbije”.

Konzilijum potpisuje uput za Beograd ali se nepokretnoj starici, sa jakim bolovima ne odobrava medicinska pratnja. U dokumentu upućenom Ministarstvu zdravlja se ističe da su im iz KCCG dali neopotunu dokumentaciju, naime svi nalazi koje je radila prije ulaska na odeljenje, kao i izvještaji dr Fatića su nestali.

U dopisu Ministarstvu zdravlja se navodi i da su doktori u Beogradu konstatovali da operacija nije smjela da se odlaže, da se time stanje pacijentkinje pogoršalo, te da su se saglasili sa ocjenom dr Fatića da je operacija trebala da se obavi odmah po dolasku u KCCG. Zbog profesionalnosti i ažurnosti doktora vaskularne hirurgije KC Srbije dr Ilijasa Cinara i dr Miloša Sladojevića, operacija je uslijedila ubrzo nakon što su je i primili i operacija se uspjesno završila, ističe se.

Porodica Stijepovićeve pita ministra Hrapovića: ,,Da nije bilo dr Fatića, koji se borio da naša tetka operiše što prije, a kad mu je to bilo onemogućeno, borio se da je hitno pošalju za Beograd na operaciju i pravnice Milice Kadović, koja nam je sve to sa pravne strane i omogućila, kako bi doktori KCCG reagovali? Da li bi je poslali kući, kao nehitan slučaj, da tamo umre, ili je operisali, pa da umre na operacionom stolu, obzirom da su takve prognoze i davali i time pokušavali da nas ubijede da odustanemo od operacije”.

Dan nakon što je Stijepovićeva uspješno operisana u Beogradu, dr Fatiću je fizički zabranjeno da uđe u KCCG. S usmenom obavještenjem da je tako naređeno. Pet dana kasnije dobio je pisano obavještenje, sa potpisom direktorke KCCG Zorice Kovačević, o privremenom udaljavanju sa rada – suspenziji. Piše da je teže povrijedio radne dužnosti i citiraju se članovi Zakona o radu koji predviđaju mjere prestanka radnog odnosa.

Na tome se nije stalo, pa je kolegijum Hirurške klinike, ove nedjelje, obavijestio direktorku Kovačević da odbijaju dalju saradnju sa Fatićem.

Na pitanje Monitora koje se odnosi na ovaj slučaj iz KCCG nijesu odgovorili.

PRIJAVA PROTIV DOKTORA MARAŠA
Prijetnje

U dokumentu koji je Danijela Stijepović-Perović predala Ministarstvu zdravalja navodi se da je dr Perica Maraš njoj i njenoj sestri prijetio policijom, psujući ih, te da joj je bacio i oštetio telefon nakon razgovora sa njenom advokaticom Milicom Kadović. Navodi se i da je Maraš prijetio i dr Fatiću i advokatici Kadović riječima – ,,Baciću bombu na njega i njegovu kuću”, ,,Izvadiću joj bubreg”…

Advokatica Kadović, koja zastupa porodicu Stijepović i dr Fatića, podnijela je prijavu protiv Maraša. U njoj piše i da je dr Fatić potvrdio da je u njegovom prisustvu Maraš uputio prijetnju govoreći: ,,Znaš li gdje je kuća Milice Kadović, ili Kadić, reci joj ako pomene moje ime negdje, da ću joj izvaditi utrobice”.

Kadović u prijavi navodi da smatra da su razlozi za prijetnju to što je pratila slučaj pacijentkinje Stijepović, ali i to što je u ime oštećene porodice Janković podnijela krivičnu prijavu zbog nesavjesnog liječenja pokojnog Saše Jankovića.

Komentar o ovome iz KCCG do zaključenja ovog broja nije stigao.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Procjenjuju da li je potrebno formirati komisiju za ovaj slučaj

Iz Ministarstva zdravlja su za Monitor kazali da su razmatrali postupke u dijagnostici i liječenju pacijentkinje J. S.
,,S obzirom da u svakoj zdravstvenoj ustanovi postoji formirana Komisija za kontrolu kvaliteta, Ministarstvo zdravlja je u prvom aktu tražilo izjašnjenje Komisije za kontrolu kvaliteta KCCG u vezi pružanja zdravstvenih usluga u slučaju pacijentkinje J. S. Nakon dobijenog izjašnjenja Komisije za kontrolu kvaliteta KCCG, Ministarstvo zdravlja će procijeniti potrebu za formiranjem Komisije za eksternu kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga u ovom slučaju”, kazali su nam iz Ministarstva. Uz napomenu da su u posljednjih nekoliko mjeseci u više navrata formirali komisije za kontrolu kvaliteta koje su, kako tvrde, na objektivan način procjenjivale pružanje zdravstvenih usluga pacijentima i davale preporuke za sprovođenje mjera nadležnim institucijama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo