Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ PACIJENTKINJE J. S.: Zbog propusta u KCCG u Beogradu joj spašavali život

Objavljeno prije

na

Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koji je za hitnu operaciju jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakanog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj.

Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu.

Ovaj slučaj dešava se u sedmici kada je javnost saznala za krivičnu prijavu Nebojše Jankovića protiv KCCG, zbog nesavjesnog rada i nemara. U prijavi se navodi da je njegov brat Saša Janković umro 27. maja prošle godine od komplikovane disekcije (cijepanja) grudne aorte, dok su ga ljekari Centra za vaskularnu hirurgiju tretirali kao pacijenta sa povišenim pritiskom i liječili ga tabletama. Navodi se da je i u ovom slučaju hitna operacija bila jedini vid liječenja ove vrste oboljena.

Zbog propusta u liječenju J. S., njena sestrična Danijela Stijepović- Perović je Ministarstvu zdravlja i ministru Kenanu Hrapoviću uputila Molbu za formiranje Komisije za eksternu kontrolu pružanja zdravstvenih usluga u KCCG u slučaju pacijentkinje J. S.

U molbi se opisuje hronologija događaja i navodi se da je dr Aleksandar Filipović, koji je ujedno bio i glavni dežurni doktor te večeri, zabranio dr Nikoli Fatiću hitnu operaciju. ,,U kasnijem razgovoru sa dr Aleksandrom Filipovićem, koji je uslijedio 11. 03. 2018.godine, u kancelariji, a u prisustvu dr Gorana Batrićevića i dr Perice Maraša, dr. Filipović se izjasnio da je dr Fatić bio u verbalnom sukobu sa nekim od medicinskog osoblja te noći i shodno tome, on je, kao glavni dežurni doktor, zabranio operaciju pod takvim okolnostima. Ujedno je i izjavio da moja tetka nema indikacija za hitnu operaciju, pritom postavljajući pitanje – ‘Jel tvoja tetka živa’. Pošto jeste time je pokušao da potvrdi svoju izjavu da moja tetka nije hitan slučaj koji se operiše u kasnim satima”.

Objašnjeno im je da se za takvu vrstu operacije potrebne pripreme koje traju i po nekoliko dana. Međutim, pripreme se ne dešavaju ni tokom pet dana koliko je Stijepovićeva ležala u KCCG. Po dolasku u Klinički centar Srbije, 13. marta, doktori se izjašnjavaju da nema vremena za predoperacione pripreme s obzirom na to da je pacijentkiinja u kritičnom stanju, te je operacija uslijedila iste noći, sat vremena nakon što je primljena u šok sobu, na odeljenju vaskularne hirurgije u KC Srbije.

Vratimo se na dešavanja u KCCG,prije nego je pacijentkinja operisana u Beogradu. Dan nakon što je operacija spriječena, 10.03, Danijela Stijepović-Perović i njena sestra odlaze na Vaskularnu hirurgiju da bi, kako kažu, saznale detalje zbog kojih je zabranjena operacija dr Fatiću. Dežurni doktor je bio Perica Maraš. ,,Dr Maraš je izjavio da za sve ove godine koliko radi kao vaskularni hirurg, nije vidio da se ovako nehitan slučaj operiše u kasnim satima. Opisao je bolest moje tetke, opis se popudara sa izjavama dr Fatića. Izjasnio se da nema indikacija za hitnu operaciju, čak je i predložio da tetka ide kući na nekoliko dana, dok se ne oslobodi mjesto na odeljenju”.

Sljedećeg dana sestre opet idu u KCCG da saznaju kakvo je stanje njihove tetke. ,,Tada dr Batrićević predlaže Fatiću operaciju, i tvrdi da će je omogućiti istoga trenutka. Izjasnio se da bi samo lud čovjek dozvolio operaciju u onako kasnim satima, a nakon 10 minuta izjavio da bi možda i dozvolio. Dr Batrićević nas je pozvao u kancelariju u kojoj je bio i dr Maraš i dr Filipović koji nam se naknadno pridružio. Cijeli razgovor se svodio na to da moja tetka nije hitan slučaj. Ali ipak nakon svega ovoga, složili su se sa dr Fatićem i odobrili mojoj tetki dalje liječenje u KC Srbije”.

Konzilijum potpisuje uput za Beograd ali se nepokretnoj starici, sa jakim bolovima ne odobrava medicinska pratnja. U dokumentu upućenom Ministarstvu zdravlja se ističe da su im iz KCCG dali neopotunu dokumentaciju, naime svi nalazi koje je radila prije ulaska na odeljenje, kao i izvještaji dr Fatića su nestali.

U dopisu Ministarstvu zdravlja se navodi i da su doktori u Beogradu konstatovali da operacija nije smjela da se odlaže, da se time stanje pacijentkinje pogoršalo, te da su se saglasili sa ocjenom dr Fatića da je operacija trebala da se obavi odmah po dolasku u KCCG. Zbog profesionalnosti i ažurnosti doktora vaskularne hirurgije KC Srbije dr Ilijasa Cinara i dr Miloša Sladojevića, operacija je uslijedila ubrzo nakon što su je i primili i operacija se uspjesno završila, ističe se.

Porodica Stijepovićeve pita ministra Hrapovića: ,,Da nije bilo dr Fatića, koji se borio da naša tetka operiše što prije, a kad mu je to bilo onemogućeno, borio se da je hitno pošalju za Beograd na operaciju i pravnice Milice Kadović, koja nam je sve to sa pravne strane i omogućila, kako bi doktori KCCG reagovali? Da li bi je poslali kući, kao nehitan slučaj, da tamo umre, ili je operisali, pa da umre na operacionom stolu, obzirom da su takve prognoze i davali i time pokušavali da nas ubijede da odustanemo od operacije”.

Dan nakon što je Stijepovićeva uspješno operisana u Beogradu, dr Fatiću je fizički zabranjeno da uđe u KCCG. S usmenom obavještenjem da je tako naređeno. Pet dana kasnije dobio je pisano obavještenje, sa potpisom direktorke KCCG Zorice Kovačević, o privremenom udaljavanju sa rada – suspenziji. Piše da je teže povrijedio radne dužnosti i citiraju se članovi Zakona o radu koji predviđaju mjere prestanka radnog odnosa.

Na tome se nije stalo, pa je kolegijum Hirurške klinike, ove nedjelje, obavijestio direktorku Kovačević da odbijaju dalju saradnju sa Fatićem.

Na pitanje Monitora koje se odnosi na ovaj slučaj iz KCCG nijesu odgovorili.

PRIJAVA PROTIV DOKTORA MARAŠA
Prijetnje

U dokumentu koji je Danijela Stijepović-Perović predala Ministarstvu zdravalja navodi se da je dr Perica Maraš njoj i njenoj sestri prijetio policijom, psujući ih, te da joj je bacio i oštetio telefon nakon razgovora sa njenom advokaticom Milicom Kadović. Navodi se i da je Maraš prijetio i dr Fatiću i advokatici Kadović riječima – ,,Baciću bombu na njega i njegovu kuću”, ,,Izvadiću joj bubreg”…

Advokatica Kadović, koja zastupa porodicu Stijepović i dr Fatića, podnijela je prijavu protiv Maraša. U njoj piše i da je dr Fatić potvrdio da je u njegovom prisustvu Maraš uputio prijetnju govoreći: ,,Znaš li gdje je kuća Milice Kadović, ili Kadić, reci joj ako pomene moje ime negdje, da ću joj izvaditi utrobice”.

Kadović u prijavi navodi da smatra da su razlozi za prijetnju to što je pratila slučaj pacijentkinje Stijepović, ali i to što je u ime oštećene porodice Janković podnijela krivičnu prijavu zbog nesavjesnog liječenja pokojnog Saše Jankovića.

Komentar o ovome iz KCCG do zaključenja ovog broja nije stigao.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Procjenjuju da li je potrebno formirati komisiju za ovaj slučaj

Iz Ministarstva zdravlja su za Monitor kazali da su razmatrali postupke u dijagnostici i liječenju pacijentkinje J. S.
,,S obzirom da u svakoj zdravstvenoj ustanovi postoji formirana Komisija za kontrolu kvaliteta, Ministarstvo zdravlja je u prvom aktu tražilo izjašnjenje Komisije za kontrolu kvaliteta KCCG u vezi pružanja zdravstvenih usluga u slučaju pacijentkinje J. S. Nakon dobijenog izjašnjenja Komisije za kontrolu kvaliteta KCCG, Ministarstvo zdravlja će procijeniti potrebu za formiranjem Komisije za eksternu kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga u ovom slučaju”, kazali su nam iz Ministarstva. Uz napomenu da su u posljednjih nekoliko mjeseci u više navrata formirali komisije za kontrolu kvaliteta koje su, kako tvrde, na objektivan način procjenjivale pružanje zdravstvenih usluga pacijentima i davale preporuke za sprovođenje mjera nadležnim institucijama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo