Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ PACIJENTKINJE J. S.: Zbog propusta u KCCG u Beogradu joj spašavali život

Objavljeno prije

na

Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koji je za hitnu operaciju jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakanog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj.

Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu.

Ovaj slučaj dešava se u sedmici kada je javnost saznala za krivičnu prijavu Nebojše Jankovića protiv KCCG, zbog nesavjesnog rada i nemara. U prijavi se navodi da je njegov brat Saša Janković umro 27. maja prošle godine od komplikovane disekcije (cijepanja) grudne aorte, dok su ga ljekari Centra za vaskularnu hirurgiju tretirali kao pacijenta sa povišenim pritiskom i liječili ga tabletama. Navodi se da je i u ovom slučaju hitna operacija bila jedini vid liječenja ove vrste oboljena.

Zbog propusta u liječenju J. S., njena sestrična Danijela Stijepović- Perović je Ministarstvu zdravlja i ministru Kenanu Hrapoviću uputila Molbu za formiranje Komisije za eksternu kontrolu pružanja zdravstvenih usluga u KCCG u slučaju pacijentkinje J. S.

U molbi se opisuje hronologija događaja i navodi se da je dr Aleksandar Filipović, koji je ujedno bio i glavni dežurni doktor te večeri, zabranio dr Nikoli Fatiću hitnu operaciju. ,,U kasnijem razgovoru sa dr Aleksandrom Filipovićem, koji je uslijedio 11. 03. 2018.godine, u kancelariji, a u prisustvu dr Gorana Batrićevića i dr Perice Maraša, dr. Filipović se izjasnio da je dr Fatić bio u verbalnom sukobu sa nekim od medicinskog osoblja te noći i shodno tome, on je, kao glavni dežurni doktor, zabranio operaciju pod takvim okolnostima. Ujedno je i izjavio da moja tetka nema indikacija za hitnu operaciju, pritom postavljajući pitanje – ‘Jel tvoja tetka živa’. Pošto jeste time je pokušao da potvrdi svoju izjavu da moja tetka nije hitan slučaj koji se operiše u kasnim satima”.

Objašnjeno im je da se za takvu vrstu operacije potrebne pripreme koje traju i po nekoliko dana. Međutim, pripreme se ne dešavaju ni tokom pet dana koliko je Stijepovićeva ležala u KCCG. Po dolasku u Klinički centar Srbije, 13. marta, doktori se izjašnjavaju da nema vremena za predoperacione pripreme s obzirom na to da je pacijentkiinja u kritičnom stanju, te je operacija uslijedila iste noći, sat vremena nakon što je primljena u šok sobu, na odeljenju vaskularne hirurgije u KC Srbije.

Vratimo se na dešavanja u KCCG,prije nego je pacijentkinja operisana u Beogradu. Dan nakon što je operacija spriječena, 10.03, Danijela Stijepović-Perović i njena sestra odlaze na Vaskularnu hirurgiju da bi, kako kažu, saznale detalje zbog kojih je zabranjena operacija dr Fatiću. Dežurni doktor je bio Perica Maraš. ,,Dr Maraš je izjavio da za sve ove godine koliko radi kao vaskularni hirurg, nije vidio da se ovako nehitan slučaj operiše u kasnim satima. Opisao je bolest moje tetke, opis se popudara sa izjavama dr Fatića. Izjasnio se da nema indikacija za hitnu operaciju, čak je i predložio da tetka ide kući na nekoliko dana, dok se ne oslobodi mjesto na odeljenju”.

Sljedećeg dana sestre opet idu u KCCG da saznaju kakvo je stanje njihove tetke. ,,Tada dr Batrićević predlaže Fatiću operaciju, i tvrdi da će je omogućiti istoga trenutka. Izjasnio se da bi samo lud čovjek dozvolio operaciju u onako kasnim satima, a nakon 10 minuta izjavio da bi možda i dozvolio. Dr Batrićević nas je pozvao u kancelariju u kojoj je bio i dr Maraš i dr Filipović koji nam se naknadno pridružio. Cijeli razgovor se svodio na to da moja tetka nije hitan slučaj. Ali ipak nakon svega ovoga, složili su se sa dr Fatićem i odobrili mojoj tetki dalje liječenje u KC Srbije”.

Konzilijum potpisuje uput za Beograd ali se nepokretnoj starici, sa jakim bolovima ne odobrava medicinska pratnja. U dokumentu upućenom Ministarstvu zdravlja se ističe da su im iz KCCG dali neopotunu dokumentaciju, naime svi nalazi koje je radila prije ulaska na odeljenje, kao i izvještaji dr Fatića su nestali.

U dopisu Ministarstvu zdravlja se navodi i da su doktori u Beogradu konstatovali da operacija nije smjela da se odlaže, da se time stanje pacijentkinje pogoršalo, te da su se saglasili sa ocjenom dr Fatića da je operacija trebala da se obavi odmah po dolasku u KCCG. Zbog profesionalnosti i ažurnosti doktora vaskularne hirurgije KC Srbije dr Ilijasa Cinara i dr Miloša Sladojevića, operacija je uslijedila ubrzo nakon što su je i primili i operacija se uspjesno završila, ističe se.

Porodica Stijepovićeve pita ministra Hrapovića: ,,Da nije bilo dr Fatića, koji se borio da naša tetka operiše što prije, a kad mu je to bilo onemogućeno, borio se da je hitno pošalju za Beograd na operaciju i pravnice Milice Kadović, koja nam je sve to sa pravne strane i omogućila, kako bi doktori KCCG reagovali? Da li bi je poslali kući, kao nehitan slučaj, da tamo umre, ili je operisali, pa da umre na operacionom stolu, obzirom da su takve prognoze i davali i time pokušavali da nas ubijede da odustanemo od operacije”.

Dan nakon što je Stijepovićeva uspješno operisana u Beogradu, dr Fatiću je fizički zabranjeno da uđe u KCCG. S usmenom obavještenjem da je tako naređeno. Pet dana kasnije dobio je pisano obavještenje, sa potpisom direktorke KCCG Zorice Kovačević, o privremenom udaljavanju sa rada – suspenziji. Piše da je teže povrijedio radne dužnosti i citiraju se članovi Zakona o radu koji predviđaju mjere prestanka radnog odnosa.

Na tome se nije stalo, pa je kolegijum Hirurške klinike, ove nedjelje, obavijestio direktorku Kovačević da odbijaju dalju saradnju sa Fatićem.

Na pitanje Monitora koje se odnosi na ovaj slučaj iz KCCG nijesu odgovorili.

PRIJAVA PROTIV DOKTORA MARAŠA
Prijetnje

U dokumentu koji je Danijela Stijepović-Perović predala Ministarstvu zdravalja navodi se da je dr Perica Maraš njoj i njenoj sestri prijetio policijom, psujući ih, te da joj je bacio i oštetio telefon nakon razgovora sa njenom advokaticom Milicom Kadović. Navodi se i da je Maraš prijetio i dr Fatiću i advokatici Kadović riječima – ,,Baciću bombu na njega i njegovu kuću”, ,,Izvadiću joj bubreg”…

Advokatica Kadović, koja zastupa porodicu Stijepović i dr Fatića, podnijela je prijavu protiv Maraša. U njoj piše i da je dr Fatić potvrdio da je u njegovom prisustvu Maraš uputio prijetnju govoreći: ,,Znaš li gdje je kuća Milice Kadović, ili Kadić, reci joj ako pomene moje ime negdje, da ću joj izvaditi utrobice”.

Kadović u prijavi navodi da smatra da su razlozi za prijetnju to što je pratila slučaj pacijentkinje Stijepović, ali i to što je u ime oštećene porodice Janković podnijela krivičnu prijavu zbog nesavjesnog liječenja pokojnog Saše Jankovića.

Komentar o ovome iz KCCG do zaključenja ovog broja nije stigao.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Procjenjuju da li je potrebno formirati komisiju za ovaj slučaj

Iz Ministarstva zdravlja su za Monitor kazali da su razmatrali postupke u dijagnostici i liječenju pacijentkinje J. S.
,,S obzirom da u svakoj zdravstvenoj ustanovi postoji formirana Komisija za kontrolu kvaliteta, Ministarstvo zdravlja je u prvom aktu tražilo izjašnjenje Komisije za kontrolu kvaliteta KCCG u vezi pružanja zdravstvenih usluga u slučaju pacijentkinje J. S. Nakon dobijenog izjašnjenja Komisije za kontrolu kvaliteta KCCG, Ministarstvo zdravlja će procijeniti potrebu za formiranjem Komisije za eksternu kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga u ovom slučaju”, kazali su nam iz Ministarstva. Uz napomenu da su u posljednjih nekoliko mjeseci u više navrata formirali komisije za kontrolu kvaliteta koje su, kako tvrde, na objektivan način procjenjivale pružanje zdravstvenih usluga pacijentima i davale preporuke za sprovođenje mjera nadležnim institucijama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo