Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: STANJE U TURISTIČKOJ ORGANIZACIJI PRED POČETAK ZIMSKE SEZONE ALARMANTNO: Zaboravljena obaveza

Objavljeno prije

na

Vlasnici privatnog smještaja u Kolašinu odnose se krajnje neodgovorno kada je riječ o obavezi uplate boravišne takse, što bi trebalo da je osnovni prihod lokalne Turističe organizacije (TO). Dok je TO česta meta kritika zbog, navodno, premalo pomoći vlasnicima privatnog smještaja i malo organizovanih manifestacija, s druge strane najžešći kritičari masovno i u kontinuitetu prave prekršaje za koje su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura. Zbog svega toga je stanje u kolašinskoj TO neposredno pred početak zimske turističke sezone alarmantno. Zaposleni su demotivisani da išta rade jer su posljednju zaradu primili za jul prošle godine, ali i preokupirani pokretanjem sudskih postupka protiv poslodavaca, kojima žele da naplate 15 dužnih zarada.

Sredstva od naplaćene boravišne takse, prema zakonu, vlasnici smještajnih kapaciteta trebalo bi da uplaćuju u roku od pet, po isteku svakih 15 dana u mjesecu, odnosno po isteku mjeseca. Takođe, oni su obavezni da u roku od 24 sata po dolasku gosta prijave njegov dolazak Turističkoj organizaciji. Zakon precizira i da je neophodno da se do svakog 15. dostavi nadležnom poreskom organu izvještaj o broju korisnika usluga smještaja i iznosi obračunate i naplaćene boravišne takse za prethodni mjesec.

Oni koji u Kolašinu žive od turizma, očigledno, u većini slučajeva sve to ne rade za sada bez ikakvih sankcija. Prema podacima iz TO, osim hotela Bjanka, koji redovno uplaćuje boravišnu taksu, svi ostali hoteli u gradu i 45 registrovanih privatnih smještaja u periodu od maja do septembra ove godine uplatili su ukupno 778 eura. Od tog iznosa hoteli Brile i Čile uplatili su 408, a jedan vlasnik privatnog smještaja 200 eura. Ostala 44 vlasnika privatnog smještaja izdvojili su za boravišnu taksu svega 170 eura. Zaposleni u Turističkoj organizaciji tvrde i da ,,ogroman broj neregistrovanih objekata za privatni smještaj radi nesmetano godinama, na što je više puta upozoravana republička turistička inspekcija”.

Lošoj naplati boravišne takse, kako kažu radnici TO, u velikoj mjeri doprinosi nezainteresovanost lokalne uprave, koja je ukinula radna mjesta za dva turistička inspektora. Radnici ističu i da je ljetos održan Tango kamp , kroz koji je prošlo 520 učesnika, od čega su 460 bili gosti iz 26 zemalja svijeta. Ako je svako od njih ostvario prosječno po 8,5 noćenja, to znači da ih je ukupno bilo 4.420, kažu radnici i tvrde da od toga TO nije dobila ni jedan euro. Oni podsjećaju da se iz opštinskog budžeta za Tango kamp izdvaja 5.000 eura, i da organizatori ulažu mnogo truda u tu manifestaciju po kojoj grad postaje prepoznatljiv.

„Zakonom o boravišnoj taksi precizirano je da nadzor nad prikupljanjem i plaćanjem boravišne takse i vođenje odgovarajuće evidencije obavlja nadležni poreski organ opštine. Postojala je mogućnost da, ako su ukinuli dva radna mjesta, posebnim aktom ovlaste neko drugo lice da sve to radi. Međutim, ništa od toga. Štaviše, nikada za 12 godina rada ove organizacije nije urađena nijedna blokada za naplatu boravišne takse”, kažu u TO.

Oni, takođe, zamjeraju lokalnoj upravi što im ne dozvoljava naplatu boravišne takse od prijave boravka stranaca, koji nijesu u privatnim smještajnim kapacitetima. Tu taksu bi, kako kažu, trebalo da naplaćuje TO. Zaposleni tvrde da ih je direktorica Slađana Kršikapa obavijestila da lokalna uprava ne dozvoljava tu vrstu naplate.

„Nije nam jasno zbog čega, jer tako rade sve turističke organizacije u Crnoj Gori. U drugim gradovima od prihoda te vrste organizovani su koncerte muzičkih zvijezda ili neke druge manifestacije. Nama su vezane ruke, a kasa prazna. Pored svega toga, cijelo ljeto smo radili vrijedno iako je, u stvari, bila riječ o volontiranju. Nije nam jasan takav odnos lokalne samouprave kojoj bi dobro funkcionisanje TO trebao da bude prioritet, jer je valjda turizam nosilac razvoja Kolašina”, kažu u TO.

Iz lokalne uprave do zaključenja broja nijesu stigli odgovori na pitanja Monitora, koji je bio razlog ukidanja radnih mjesta turističkih inspektora, te da li će kontrolu uplate boravišnih taksi obavljati neko drugi u narednom periodu. Ranije su u izvršnoj vlasti apostrofirali vrlo loš učinak dvoje inspektora. U prilog tome ide i činjenica da u znatnijem iznosu ta vrsta dažbina nije ubirana ni dok je postojao mehanizam kontrole. Kako i zaposleni kažu, neki vlasnici hotela i apartmana skoro deceniju zaboravljaju na tu svoju obavezu.

Direktorica TO Slađana Kršikapa je na godišnjem odmoru, pa ni od nje nijesmo mogli čuti na koji način namjerava da pribavi novac za zarade zaposlenima i kako će to uticati na pripreme za predstojeću turističku sezonu, koje bi već trebalo da su počele.

Sekretar za finansije Goran Rakočević, međutim, tvrdi da TO nikad više nije dobijala iz opštinskog budžeta nego u minule dvije godine. On, takođe, kaže i da je naplata boravišne takse mnogo ažurnija nego ranije.

,,Baza je proširena i više rješenja je urađeno. Povodom navoda da sve prihode, kontrolu i naplatu boravišne takse vrši lokalna samouprava, te da je opština zabranila lokalnoj TO da naplaćuje boravišnu taksu od prijave boravka stranaca, mogu samo reći da je to čista glupost. Dugovanja i potraživanja TO su pitanja za direktoricu. Sve što je lokalna uprava radila apsolutno je jasno i čisto”, rekao je on.

Loša komunikacija s vlasnicima privatnog smještaja, razlog je što kolašinska TO vrlo rijetko može dati podatke o broju gostiju.

„Od nekih nikada ne možemo dobiti te podatke. Zbog njihovog odnosa ne usudimo se ni da ih pitamo na tu temu. Vrlo je bitno istaći da smo svakog mjeseca, mimo plata, uskraćni i za znatne iznose, kojima bi moglo mnogo da se učini na turističkoj promociji Kolašina i organizovanju događaja koji bi obogatili vanpansionsku ponudu grada. Promotivni materijali su nam stari nekoliko godina i zaista nema novca za njihovo obnavljanje. Pogledajte u kakvoj prostoriji radimo”, naglašavaju u TO.

Ta organizacija smještena je u oronuloj baraci u užem gradskom centru i zaista je daleko od izgleda koji bi bio reprezent turističke ponude Kolašina. Godinama petoro zaposlenih rade u jednoj prostoriji. Sve to, tvrde, vrlo je nemotivišući ambijent, ali i loša slika za turiste.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NEVOLJE  RODITELJA DJECE SA AUTIZMOM: Prepušteni sebi

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored Centra za autizam u Podgorici, zbog nedostatka kadra i malog broja tretmana, roditelji djece su prinuđeni da svoju djecu vode u Beograd. Boravak tamo ih mjesečno košta od 800 do 1.200 eura. ,,Roditelji se snalaze kako znaju i umiju, podižu kredite, pozajmljuju, čak i prodaju nekretnine. Puno roditelja i djece je tamo i po više godina. Refundacija troškova ne postoji”, kaže Radmila Vukadinović

 

Tog maja, prije pet godina, građani Podgorice su sa strepnjom tragali za Ognjenom Rakočevićem. Lijepa priča o solidarnosti nije imala srećan kraj – jedanaestogodišnji dječak je pronađen u Morači. Tragedija je pokrenula širu priču o autizmu i neuslovima za liječenje i život osoba sa ovim razvojnim poremećajem.

Nakon dvije godine, krajem marta, otvoren je u Podgorici Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju prihologiju Ognjen Rakočević.

Na otvaranju prvog nacionalnog centra ove vrste tadašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović je obećao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. Tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

O tome kakvo je stanje danas, četiri godine nakon otvaranja Centra, svoje i iskustvo, kako kaže, većine roditelja djece sa smetnjama u razvoju za Monitor govori Radmila Vukadinović.

Prošle godine, njen sin koji je tada imao dvije godine i sedam mjeseci, dobija uput za liječenje na Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora Đorđe Kostić u Beogradu. ,,Sin je imao problema sa govorom i ponašanjem. Kao roditelji koji se, u tom trenutku, prvi put susreću sa problemom te vrste, nama sve to djeluje strašno i bezizlazno. Dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar nam detaljno opisuje problem, savjetuje nas da pođemo na Institut, jer je ključ napretka našeg sina u kontinuiranom svakodnevnom radu, što Centar za autizam u Podgorici nama i ne može da pruži. Maksimalan broj tretmana koji možemo da dobijemo u Centru je jednom nedeljno, što je premalo. Zahvaljujući dr Krgoviću, krećemo za Beograd”, priča Vukadinovićeva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROTESTI RADNIKA U SVIJETU, KOD NAS MUK: Kad nam (ne) živi rad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je tokom pandemije izgubila preko 30.000 radnika, a najviše u trgovini, ugostiteljstvu i administrativnim uslužnim djelatnostima

 

„Drugarska se pjesma ori, pjesma koja slavi rad, srce gromko nek nam zbori, da nam živi, živi rad“, stihovi su koje su širom bivše Jugoslavije pjevali tokom praznika rada. Velikim radničkim paradama nekada je obilježavan 1. maj, dok su građani sa porodicama piknikovali na izletištima. Bilo nekad.

Tokom ovogodišnjeg praznika rada, obilježenog nakon teške zdravstvene i ekonomske krize, radnici u Crnoj Gori, ali i cijelom svijetu nijesu imali mnogo razloga za slavlje. U razvijenim zapadnim zemljama (poput Belgije, Francuske, Njemačke, Švedske, Engleske) i onim manje razvijenim (Turska, Indonezija, Kuba, Filipini) radnici su masovno izašli na ulice uprkos COVID-19 krizi i protestovali zbog izgubljenih radnih mjesta. Policija je gotovo u svim zemljama reagovala zbog kršenja zdravstvenih mjera, a najbrutalnije su scene viđene u Turskoj, gdje je na stotine građana uhapšeno u nasilnim demonstracijama.

Za to vrijeme situacija u Crnoj Gori je, stiče se utisak, prilično relaksirana kada je riječ o radnicima. Sindikati su otkazali tradicionalnu radničku paradu zbog zdravstvenih mjera, dok su se njihovi predstavnici oglasili sa nekoliko komentara. Međutim, uprkos zdravstvenim mjerama tokom cijele godine svjedoci smo brojnih auto-kolona, političkih i vjerskih okupljanja, kojima su se takođe branila (i brane) neka prava i uvjerenja. Radničke organizacije su, ipak, odlučile da ostanu pasivne iako je za godinu dana posao izgubilo preko 30.000 radnika.

„I ove, kao i prošle godine, aktivisti i članovi Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) prinuđeni su da Međunarodni praznik rada obilježe bez tradicionalne prvomajske protestne šetnje, poštujući mjere za sprečavanje širenja koronavirusa i štiteći na taj način prvenstveno one svoje kolege koji su od marta 2020. godine, na prvoj liniji odbrane od ove pošasti… Uz želju da što prije dobijemo borbu sa nevidljivim neprijateljem i što prije pažnju sa dnevnopolitičkih previranja usmjerimo na očuvanje radnih mjesta, ekonomsku stabilnost i dostizanje socijalne pravde, Unija slobodnih sindikata Crne Gore svim radnicima čestita Prvi maj – Međunarodni praznik rada“, navodi se u prvomajskom proglasu USSCG-a.

Prema podacima Zavoda za statistiku (MONSTAT) na kraju 2020. godine bilo je blizu 28.000 manje zaposlenih (ukupno 176.693), u odnosu na 2019. godinu, kada je bilo zaposleno 203.545 radnika. Prema istim podacima do marta 2021. bez posla je ostalo još 6.000 radnika. Samo u Podgorici je za godinu dana bez posla ostalo više od 10.000 stanovnika. Najviše otpuštanja, prema statistici MONSTAT-a bilo je u trgovinama, uslugama smještaja i ishrane i preduzećima koja su pružala administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Trgovina je privredna grana u Crnoj Gori koja, pored državne uprave, zapošljava najviše ljudi. Najviše radnika je otpušteno u tom sektoru, iako su, tokom cijele pandemije, prodavnice radile svakog dana. Naravno, radno vrijeme je bilo skraćeno, ali neke druge privredne grane, poput ugostiteljstva, nijesu radile uopšte po nekoliko sedmica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

NEMA KRAJA REKONSTRUKCIJI PUTA BERANE – KOLAŠIN: Tunel potopljen, sumnje isplivale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Završetak radova na putu preko Bjelasice kasniće godinu i koštaće nekoliko miliona više. U međuvremenu, jačaju sumnje da se u taj posao ušlo zbog privatnih interesa kompanija čiji su vlasnici bliski partijama iz prethodne Vlade

 

Tunel Vranjak na regionalnom putu između Berana i Kolašina, kroz planinu Bjelasicu, konačno je probijen, ali su probijeni i svi rokovi za završetak puta. Iako je trebalo da bude izgrađen prošle godine, dionica puta Lubnice – Jezerine, kako je najavljeno, biće završena tek krajem ove godine.

Prolongiranje roka za završetak radova uslovile su podzemne vode koje su se pojavljivale nekoliko puta tokom izgradnje tunela. U Upravi za saobraćaj tvrde da je taj problem trajno saniran nakon proboja tunela kroz Bjelasicu, ali ostaje nejasno zašto se u tako složen projekat ušlo bez adekvatnih priprema i istraživanja. Pa su  nepredviđene okolnosti i dodatni radovi povećali cijenu za čak tri miliona.

Radovi na putu Jezerine – Lubnice izvode se na ukupnoj dužini 14,44 kilometra i podijeljeni su na četiri dionice. Iz Direkcije javnih radova kažu da na prvoj dionici Lubnice rade rekonstrukciju puta u dužini od 6,61 kilometar i izgradnju galerije duge 80 metara. Na drugoj dionici Jelovica rekonstruisaće put od oko tri kilometra, a na četvrtoj put dužine manje od jednog kilometra. Najkompleksnija je treća dionica Klisura, na kojoj se rekonstruiše put od 3,87 kilometara i gradi tunel Vranjak dužine 2.814 metara.

Radovi na izgradnji tunela nedavno su opet bili zaustavljeni usljed pojave obimne količine podzemne vode, dotoka i do 200 litara u sekundi. Fotografije koje svjedoče o tome, tačnije o još jednoj poplavi u tunelu, objavio je nedavno na svom fejsbuk-profilu Boris Raonić iz Građanske alijanse. „Radovi je trebalo da budu završeni prije pola godine, a da se potom, sa završetkom puta, gradi žičara koja povezuje ski-centre Kolašin 1450 i Kolašin 1600. Ali, niko se nije sjetio da ispita teren. Kada su počeli da rade, vidjeli su da ima podzemnih voda dotoka 200 litara u sekundi“, napisao je Raonić.

On tvrdi da je pad tunela promijenjen da bi išao prema planiranoj mHE, a da će čitav projekat stajati više od 50 miliona. Raonić ističe da je izvođač radova blizak jednoj partiji u BiH, koja ima sestrinsku firmu u Crnoj Gori. Riječ je o kompaniji Euroasfalt iz Sarajeva, čiji je vlasnik Hamid Ramić, jedan od finansijera SDA. U Crnoj Gori se šuška da je Ramić donator i Bošnjačke stranke, čiji je kadar Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva u Vladi Duška Markovića, u čijem mandatu je Euro asfalt u Crnoj Gori dobio poslove vrijedne čak 60 miliona evra.

Cjelokupni projekat kojim se skraćuje put između Berana i Kolašina se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. U Upravi za saobraćaj kažu da je za sada za rekonstrukcije ove dionice  potrošeno 32 miliona, a da je u ovogodišnjem budžetu planirano još 13. Međutim, nepredviđene okolnosti uslovile su povećanje troškova. ,,Cjelokupna vrijednost ugovora će biti negdje oko 48 miliona. Znači, biće tri miliona eura više nego što je planirano u početku. Sljedeće godine, nakon završenog tehničkog pregleda i dobijanja upotrebne dozvole platićemo izvođaču još tri miliona”, kazao je Dušan Kokić iz Uprave za saobraćaj.

Monitor je odavno postavio pitanje zašto se u ovaj posao ušlo bez adekvatnih istraživanja i zašto je, kako je na to ranije upozorila NVO Akcija za socijalnu pravdu, dozvoljeno da se u trup državnog puta ugrađuju cijevi za mini elektrane u Beranama, koje gradi Hidroenergija Montenegro.

Valjalo bi podsjetiti da je prvu dionicu puta, od Berana do Lubnica, u dužini od trinaest kilometara, gradila kompanija Bemax. Ta kompanija je istovremeno na istoj trasi gradila male hidroelektrane, otkupivši većinski paket akcija firme Hidroenergija Montenegro od Olega Obradovića. Bemax je taj posao iskoristio da o državnom trošku u trup puta ugradi cijevi za mHE.

Za taj poduhvat trebale su im velike količine eksploziva, posebno na dionici preko krševitog prevoja Zdravac. Nevolja je bila u tome što su istom trasom prolazile cijevi gradskog vodovoda, a Bemax ih je eksplozivom oštetio čak jedanaest puta. Računajući i onda kada je, eksplozivnom šalitrom zamućena voda, stigla do slavina u gradu, gdje je (prema zvaničnim podacima) otrovano oko dvije i po hiljade stanovnika Berana, a pretpostavlja se da je još toliko prebolovalo trovanje ne potražeći ljekarsku pomoć.

Bemaxu je zbog toga i suđeno ali su, u nedostatku dokaza, kompanija i njen izvršni direktor Veselin Kovačević, oslobođeni optužbi. Bemax je nesmetano nastavio da gradi državni put i svoje male hidroelektrane. Sve njihove hidroelektrane nalaze se sa strane Bjelasice koja pripada Beranama, odnosno slivu rijeke Lim. Počevši od one najveće, Jezerine, pa nizvodno rijekom Bistricom, prema Limu. Njihov prvobitni plan je bio na na tom potezu izgrade čak osam hidroelektrana, ali su ih na dionici bližoj gradu, mještani sela Buče omeli u tome, organizujući, prvi u Crnoj Gori, žestoke proteste.

Put Berane – Kolašin, preko Bjelasice, ima status regionalnog puta i širine je šest metara. Teško je zamisliti neku veću frekvenciju saobraćaja na toj saobraćajnici, posebno teretnih vozila i autobusa. Isto kao što je teško zamisliti kako će se na najvišim dionicama održavati put u zimskom periodu.

Najteže od svega je, ipak, pronaći ekonomski interes da se na jednom regionalnom putu probija tunel dužine skoro tri kilometra. Zato u NVO Akcija za socijalnu pravdu sumnjaju da se u poduhvat izgradnje puta ušlo zbog ineresa kompanije Bemax i vlasnika malih elektrana.

A onda su se još isprepletali partijski interesi, kada je posao povjeren Euroasfaltu. Šira javnost se sa njenim poslovanjem upoznala prošle godine, kada im se krajem prošle godine urušio veliki most u izgradnji na zaobilaznici oko Rožaja. Iz Uprave za saobraćaj tvrde da će nastalu štetu, mjerenu milionima, snositi ,,Euroasfalt, njegovi podizvođači i firme koje su vršile nadzor”.

Sada iz NVO Akcija za socijalnu pravdu traže i reviziju posla oko puta Berane – Kolašin i tunela Vranjak. I da se potom  kompletna dokumentacija dostavi nadležnom tužilaštvu.

                                                                                             Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo