Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: STANJE U TURISTIČKOJ ORGANIZACIJI PRED POČETAK ZIMSKE SEZONE ALARMANTNO: Zaboravljena obaveza

Objavljeno prije

na

Vlasnici privatnog smještaja u Kolašinu odnose se krajnje neodgovorno kada je riječ o obavezi uplate boravišne takse, što bi trebalo da je osnovni prihod lokalne Turističe organizacije (TO). Dok je TO česta meta kritika zbog, navodno, premalo pomoći vlasnicima privatnog smještaja i malo organizovanih manifestacija, s druge strane najžešći kritičari masovno i u kontinuitetu prave prekršaje za koje su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura. Zbog svega toga je stanje u kolašinskoj TO neposredno pred početak zimske turističke sezone alarmantno. Zaposleni su demotivisani da išta rade jer su posljednju zaradu primili za jul prošle godine, ali i preokupirani pokretanjem sudskih postupka protiv poslodavaca, kojima žele da naplate 15 dužnih zarada.

Sredstva od naplaćene boravišne takse, prema zakonu, vlasnici smještajnih kapaciteta trebalo bi da uplaćuju u roku od pet, po isteku svakih 15 dana u mjesecu, odnosno po isteku mjeseca. Takođe, oni su obavezni da u roku od 24 sata po dolasku gosta prijave njegov dolazak Turističkoj organizaciji. Zakon precizira i da je neophodno da se do svakog 15. dostavi nadležnom poreskom organu izvještaj o broju korisnika usluga smještaja i iznosi obračunate i naplaćene boravišne takse za prethodni mjesec.

Oni koji u Kolašinu žive od turizma, očigledno, u većini slučajeva sve to ne rade za sada bez ikakvih sankcija. Prema podacima iz TO, osim hotela Bjanka, koji redovno uplaćuje boravišnu taksu, svi ostali hoteli u gradu i 45 registrovanih privatnih smještaja u periodu od maja do septembra ove godine uplatili su ukupno 778 eura. Od tog iznosa hoteli Brile i Čile uplatili su 408, a jedan vlasnik privatnog smještaja 200 eura. Ostala 44 vlasnika privatnog smještaja izdvojili su za boravišnu taksu svega 170 eura. Zaposleni u Turističkoj organizaciji tvrde i da ,,ogroman broj neregistrovanih objekata za privatni smještaj radi nesmetano godinama, na što je više puta upozoravana republička turistička inspekcija”.

Lošoj naplati boravišne takse, kako kažu radnici TO, u velikoj mjeri doprinosi nezainteresovanost lokalne uprave, koja je ukinula radna mjesta za dva turistička inspektora. Radnici ističu i da je ljetos održan Tango kamp , kroz koji je prošlo 520 učesnika, od čega su 460 bili gosti iz 26 zemalja svijeta. Ako je svako od njih ostvario prosječno po 8,5 noćenja, to znači da ih je ukupno bilo 4.420, kažu radnici i tvrde da od toga TO nije dobila ni jedan euro. Oni podsjećaju da se iz opštinskog budžeta za Tango kamp izdvaja 5.000 eura, i da organizatori ulažu mnogo truda u tu manifestaciju po kojoj grad postaje prepoznatljiv.

„Zakonom o boravišnoj taksi precizirano je da nadzor nad prikupljanjem i plaćanjem boravišne takse i vođenje odgovarajuće evidencije obavlja nadležni poreski organ opštine. Postojala je mogućnost da, ako su ukinuli dva radna mjesta, posebnim aktom ovlaste neko drugo lice da sve to radi. Međutim, ništa od toga. Štaviše, nikada za 12 godina rada ove organizacije nije urađena nijedna blokada za naplatu boravišne takse”, kažu u TO.

Oni, takođe, zamjeraju lokalnoj upravi što im ne dozvoljava naplatu boravišne takse od prijave boravka stranaca, koji nijesu u privatnim smještajnim kapacitetima. Tu taksu bi, kako kažu, trebalo da naplaćuje TO. Zaposleni tvrde da ih je direktorica Slađana Kršikapa obavijestila da lokalna uprava ne dozvoljava tu vrstu naplate.

„Nije nam jasno zbog čega, jer tako rade sve turističke organizacije u Crnoj Gori. U drugim gradovima od prihoda te vrste organizovani su koncerte muzičkih zvijezda ili neke druge manifestacije. Nama su vezane ruke, a kasa prazna. Pored svega toga, cijelo ljeto smo radili vrijedno iako je, u stvari, bila riječ o volontiranju. Nije nam jasan takav odnos lokalne samouprave kojoj bi dobro funkcionisanje TO trebao da bude prioritet, jer je valjda turizam nosilac razvoja Kolašina”, kažu u TO.

Iz lokalne uprave do zaključenja broja nijesu stigli odgovori na pitanja Monitora, koji je bio razlog ukidanja radnih mjesta turističkih inspektora, te da li će kontrolu uplate boravišnih taksi obavljati neko drugi u narednom periodu. Ranije su u izvršnoj vlasti apostrofirali vrlo loš učinak dvoje inspektora. U prilog tome ide i činjenica da u znatnijem iznosu ta vrsta dažbina nije ubirana ni dok je postojao mehanizam kontrole. Kako i zaposleni kažu, neki vlasnici hotela i apartmana skoro deceniju zaboravljaju na tu svoju obavezu.

Direktorica TO Slađana Kršikapa je na godišnjem odmoru, pa ni od nje nijesmo mogli čuti na koji način namjerava da pribavi novac za zarade zaposlenima i kako će to uticati na pripreme za predstojeću turističku sezonu, koje bi već trebalo da su počele.

Sekretar za finansije Goran Rakočević, međutim, tvrdi da TO nikad više nije dobijala iz opštinskog budžeta nego u minule dvije godine. On, takođe, kaže i da je naplata boravišne takse mnogo ažurnija nego ranije.

,,Baza je proširena i više rješenja je urađeno. Povodom navoda da sve prihode, kontrolu i naplatu boravišne takse vrši lokalna samouprava, te da je opština zabranila lokalnoj TO da naplaćuje boravišnu taksu od prijave boravka stranaca, mogu samo reći da je to čista glupost. Dugovanja i potraživanja TO su pitanja za direktoricu. Sve što je lokalna uprava radila apsolutno je jasno i čisto”, rekao je on.

Loša komunikacija s vlasnicima privatnog smještaja, razlog je što kolašinska TO vrlo rijetko može dati podatke o broju gostiju.

„Od nekih nikada ne možemo dobiti te podatke. Zbog njihovog odnosa ne usudimo se ni da ih pitamo na tu temu. Vrlo je bitno istaći da smo svakog mjeseca, mimo plata, uskraćni i za znatne iznose, kojima bi moglo mnogo da se učini na turističkoj promociji Kolašina i organizovanju događaja koji bi obogatili vanpansionsku ponudu grada. Promotivni materijali su nam stari nekoliko godina i zaista nema novca za njihovo obnavljanje. Pogledajte u kakvoj prostoriji radimo”, naglašavaju u TO.

Ta organizacija smještena je u oronuloj baraci u užem gradskom centru i zaista je daleko od izgleda koji bi bio reprezent turističke ponude Kolašina. Godinama petoro zaposlenih rade u jednoj prostoriji. Sve to, tvrde, vrlo je nemotivišući ambijent, ali i loša slika za turiste.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo