OKO NAS
NASTAVLJA SE BITKA ZA ULCINJSKE RESURSE: Budvanski scenario

Nekoliko dana pred izbore šef ulcinjskog Odbora Demokratske partije socijalista Ljoro Nrekić, koji je i predsjednik Skupštine opštine, bio je optimističan. „Sve će oko Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Ulcinja doći na svoje mjesto poslije izbora”, kazao je.
Nrekić je time odgovorio na izjavu nosioca liste albanske koalicije „Albanci odlučni” Genci Nimanbegua koji je izjavio da njegova partija, Nova demokratska snaga – Forca, koja je na opštinskom i na državnom nivou u koaliciji sa DPS-om, neće glasati za PUP Ulcinja, koji je izradila Vlada Crne Gore i dostavila ga prije nekoliko sedmica lokalnom Parlamentu na usvajanje.
On je tada najavio i mogućnost da Albanci odlučno ne zaključe postizborni sporazum sa bilo kojom Vladom koja neće priznati vlasnička prava bivših vlasnika imovine u Valdanosu. Jer, u tom najvažnijem planskom dokumentu za Ulcinj, nijesu ispoštovani zaključci koje je jednoglasno usvojila Skupština opštine Ulcinj, a koji se osim Valdanosa, odnose i na Solanu i na Veliku plažu, odnosno na najvažnije resurse Ulcinja.
Odlazeći premijer Milo Đukanović je prilikom posjete Ulcinju početkom septembra najavio da će se PUP usvojiti za „nekoliko sedmica”, potom je na promociji DPS-a 27. septembra rekao da će takvu odluku Vlada donijete na prvoj narednoj sjednici, ali takve odluke još nema.
Pošto će koalicija Albanci odlučno biti u budućoj Vladi treba očekivati da u njezinoj platformi, koju priprema sa Bošnjačkom strankom i Hrvatskom građanskom inicijativom, budu uvršteni i zahtjevi za restituciju imovine u toj uvali. ,,Povraćaj imovine u Valdanosu pravim vlasnicima je dio našeg političkog stava o kojem se ne može pregovarati. Nažalost, ovo više nije pitanje zakona već politike”, kazao je Nimanbegu dodajući da je to „razlog više da predloženi Prostorni plan za Opštinu Ulcinj, koji je izradila Vlada, ne bude izglasan u Skupštini opštine Ulcinj”.
Ali, Đukanoviću se očito žuri i veliko je pitanje kako će se stvari dalje odvijati. Tačnije, da li je sve ovo, kako je Nrekić ocijenio, samo ,,predizborni politički marketing Force”.
Kao „lakmus papir” poslužila je odluka kojom je praktično ukinuto porodilište u Ulcinju, i to samo dva dana nakon izbora. Ministar Budimir Šegrt se pozvao na zakon u kojem se navodi da bez ispunjavanja uslova, odnosno bez operacione sale i odjeljenja transfuzije, ne može biti porodilišta, već se ono može tretirati samo kao stacionar. To bi praktično značilo da bi gotovo nakon 12 godina rada trebalo da prestane sa radom ta institucija, koja je i bila dio političkog dogovora albanskih stranaka sa DPS-om 2004. godine, a uz posredovanje tadašnjeg američkog konzula u Podgorici Hojt Brajan Jia, koji je danas visoki funkcioner Stejt dipartmenta. Uz očite manjkavosti, to porodilište je, ipak, ispunjavalo svoju funkciju, jer je uspješno izvedeno oko 1.500 porođaja.
No, nakon oštre reakcije iz Ulcinja, Šegrt je nakon sedam dana došao u Ulcinj i saopštio da je u pitanju bila „tehnička greška” (!?) i da se ništa neće mijenjati u radu te institucije. „Radite kao i do sada”, poručio je ministar ulcinjskim ginekolozima. Obećao je i podršku za izgradnju operacione sale i tranfuzije, te više specijalizacija ljekarima u ovoj opštini.
„Upravo je ova situacija pokazala da samo pravovremenim, jasnim i širokim pritiskom možemo sačuvati svoje resurse i oduprijeti se namjerama i interesima zvanične Podgorice i njihovih lokalnih izvođača radova”, saopšteno je iz Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA.
I bivša potpredsjednica Opštine Ulcinj i čelnica Društvo dr Martin Šnajder-Jakobi Zenepa Lika kaže da je sada pravo vrijeme da se zaštite ulcinjski resursi. ,,Kako formiranje nove-stare centralne vlade zavisi od manjinskih partija, u ovom slučaju i od koalicije Albanci odlučno, apelujem i podsjećam da ste kao član ovog udruženja dr Martin Šnajder-Jakobi potvrdili da ćete se zalagati i pomoći u zaštiti Solane”, napisala je ona u otvorenom pismu Nimanbeguu. Lika je istovremeno podsjetila Nimanbegua da je kao odbornik Skupštine opštine Ulcinj glasao za to da Solana treba da bude zaštićena kao Spomenik prirode i da je jedina namjena tog prostora proizvodnja soli.
Ali, PUP-om Ulcinja taj predivan prostor od 15,2 miliona metara kvadratnih predviđen je kao ,,područje za turističku valorizaciju” tzv. Eco-Lodge gdje je planirano oko 200 kreveta, dok se Prostornim planom posebne namjene za obalno područje pruža mogućnost da se izgradi turistički kompleks od čak 1.500 ležaja. „I ne samo to, njime se daje mogućnost pretvaranja društvenog, tj. državnog zemljišta u privatno”, ističe Lika.
Iz URE ocjenjuju da se „u ovakvim planovima Vlade prepoznaju neki već promovisani projekti pojedinih investitora u nekretnine, što je zloupotreba planiranja, jer planovima treba podržati usvojene razvojne strategije, a ne nekritički prenositi želje ‘velikih’ graditelja i tzv. strateških investitora koji su ostavili pustoš na ulcinjskoj rivijeri”.
U Društvu dr Martin Šnajder-Jakobi tvrde da su proizvodnja soli i razvijanje ponude posmatranja ptica dovoljni za ekonomsku samoodrživost Solane. „Vrijeme je da se u Ulcinju ponovo proizvodi! Vrijeme je da se Ulcinju vrati pozitivan imidž, za dobrobit svih građana! Vrijeme je da se vrati dostojanstvo i savjesnost za jedinstven prostor po kojem ovaj grad treba da bude prepoznatljiv u cijelom svijetu. Dovoljno se prostora devastiralo i samim tim urušio identitet Ulcinja, zbog neodgovornosti i nepostojećih strategija!”, navode u tom udruženju.
Mnogi se u Ulcinju pribojavaju da bi nakon što je DPS izgubio lokalnu vlast u Budvi, po „budvanskom modelu”, mogao krenuti „razvoj” Ulcinja, posebno zato što je opštinska vlast u martu ove godine instalirana iz Podgorice i što je poslanik Force u Skupštini Crne Gore u posljednjih godinu dana glasao za gotovo sve prijedloge Vlade.
Iskustvo Budve ipak potvrđuje da je bolja i razvojna stagnacija koja ostavlja šanse narednim generacijama, nego li neodrživi razvoj. Uostalom, stari Paštrovići su govorili da „ko prodaje zemlju, prodaje slobodu”. Njihovi potomci ih nijesu većinski slijedili i sada im preostaje da se bore za ostatke ostataka opštinske imovine i prostora.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom