Povežite se sa nama

OKO NAS

USPJEŠNI ROMI: Preko trnja do diploma

Objavljeno prije

na

Sokolj Beganaj, Mustafa Krasnić i Anita Beriša su pripadnici romske populacije koji svojim primjerima pokazuju da se uz želju i trud, i pored brojnih barijera, može biti uspješan.

Beganaj je prvi pripadnik romske populacije u Crnoj Gori koji je postao magistar, a Anita Beriša prva Romkinja na magistarskim studijima Univerziteta Donja Gorica, na odsjeku Međunarodnih odnosa. Ništa manji uspjeh nije ni onaj Mustafe Krasnića, prvog Roma dobitnika diploma Luča u Crnoj Gori.

,,Više od strategija i akcionih planova, svojoj djeci i sunarodnicima ličnim primjerom pokazao sam da je školovanje nužnost za uključenje u društvo i preduslov za bolji život”, kaže Beganaj čija magistarska teza pod nazivom Antidiskriminatorni pristupi u predškolskom sistemu Crne Gore sugeriše da redovan odlazak romske djece u vrtić može biti važna mjera za suzbijanja njihovog prosjačenja.

Beganaj od ranije radi u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava kao samostalni savjetnik u Odjeljenju za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana. Osnovnu i srednju školu završio je u Nikšiću. Fakultet, studije za predškolsko vaspitanje, je upisao sa 37 godina. Studiranje je počeo 2004. a završio 2007, kada upisuje specijalističke studije koje završava naredne godine. ,,Postdiplomske magistarske studije sam upisao 2013. godine. Sve sam ispite položio sa zavidnim uspjehom i 18. jula ove godine magistrirao”, kaže prvi romski magistrant.

Inače se amaterski bavi režijom i glumom. Pozorišne predstave koje je režirao i u kojima je glumio su: Magistar metle, Moj dnevnik i Romska svadba. Dječije pozorišne predstave u kojima je glumio su: Baš mi ti trebaš, Hoću da budem dijete, Livada, Doktorica Maša, Drugarstvo, U školu niks i Likovi iz bajke. Objavio je i zbirku pjesama pod naslovom Pjesme o Romima, odnosno, Đilja e Romendar 2012. godine, na romskom i crnogorskom jeziku, a ove 2016. godine objavio je autobiografsko dijelo pod nazivom: Obrazovanje jednog Roma od siromaštva do Ministarstva.

,,Nikakvog boljitka neće biti ukoliko se mi izolujemo i čekamo spasenje od drugih. Moramo se sami uključiti, ali ako mi nešto radimo za sebe, svoju budućnost, za svoju djecu, preuzimamo odgovornost da krenemo dalje i mi ćemo na taj način imati bolji život. Ne samo za nas, nego za našu djecu i ovo društvo kao građani Crne Gore”, zaključuje.

Da trud rezultira uspjehom, zna i sedamnaestogodišnji Mustafa Krasnić. „Diploma Luča za mene je pismeni dokaz da i Romi mogu da budu među najboljima u sistemu obrazovanja. Do te diplome nije bilo lako doći, a za mene je ona mnogo višre, korak naprijed kako u unapređivanju obrazovanja tako i u načinu života Roma”, kaže on za Monitor. Objašnjava da je tokom školovanja imao veliku pomoć učitelja i nastavnika koji su razumjeli jezičku barijeru koju je imao. Njegova najveća podrška bili su, kaže, njegovi roditelji, zatim učiteljica Đina Janković i razredna nastavnica Karmen Trivundža.

Mustafa se sa svojom porodicom iz Njemačke doselio u Podgoricu, sa osam godina. Sa devet godina upisuje prvi razred OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin”, koju je ove godine uspješno završio. ,,Najbolja škola gdje Romi mogu da steknu obrazovanje i samopouzdanje je po meni moja škola Božidar Vuković Podgoričanin”, kaže. ,,Posebno je, međutim, važna podrška roditelja. Smatram da je to najbitniji faktor u obrazovanju svakog djeteta, a ne samo djeteta koji dolazi iz manjinske populacije. Ima puno pametne romske djece koja ne idu u školu”.

Sedamnaestogodišnjak je, pored diplome, od strane Ministarsva za ljudska i manjinska prava nagrađen tablet računarom, mnogobrojnim knjigama i lektirama. ,,Ove poklone ne bih dobio da nije bilo direktorice škole u kojoj sam učio. Zato se zahvaljujem Ministarstvu i direktorici Ljubinki Nedić”, ponosno kaže Mustafa koji je upisao Gimnaziju. „Upisao sam opšti smjer Gimnazije i veoma sam ponosan na to. Vjerujem da će se moj trud i napor isplatiti da uspješno i kvalitetno završim i srednju školu”.

Vršnjacima poručuje: ,,Potrudite se da bi sjutra vaša djeca bila ponosna kada kažu Ja sam Rom.

Na Anitu su mnogi ponosni. ,,Obzirom da se identitet romske zajednice u posljednjih par godina značajno gubi, odlučila sam da i u tom polju dam svoj doprinos. Planiram da upišem katedru za Romistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kako bih, prije svega, naučila više o romskom jeziku i istoriji, i kako bih to znanje mogla da prenosim svim drugim zainteresovanima, a naročito romskoj djeci”, priča za Monitor dvadesetosmogodišnjakinja, prva Romkinja na magistarskim studijama s Univerziteta Donja Gorica, na odsjeku Međunarodnih odnosa.

Anita radi na Odsjeku koji koordinira programe prekogranične saradnje sa zemljama susjedima, pri čemu je zadužena za programe sa Albanijom i Kosovom. ,,S obzirom na to da sam veoma aktivna, društvena i komunikativna osoba, ova vrsta posla me ispunjava jer mi omogućava da svakodnevno budem u kontaktu sa kolegama iz drugih zemalja, i da upoznam različite kulture”, objašnjava.

Anita je rođena u Podgorici. Pohađala je Osnovnu školu ,,Božidar Vuković Podgoričanin”, nakon čega upisuje Srednju medicinsku školu. Međutim, nakon obavljenog pripravničkog staža u Domu zdravlja, odlučila je da upiše Fakultet poslovnog menadžmenta u Baru, smjer carine, špedicija i osiguranje. Interesovanje za ovaj fakultet proizašlo je iz činjenice, kaže, da je odrasla u porodici koja se bavi trgovinskom djelatnošću, te je od malih nogu i ona bila aktivno uključena u porodične poslove.

,,Nakon uspješno završenog fakulteta, pojavila se želja da nastavim da se usavršavam, pa sam upisala Specijalističke studije na Ekonomskom fakultetu, smjer Menadžment ljudskih resursa, dok sam trenutno na magistarskim studijima Univerziteta Donja Gorica, smjer međunarodni odnosi”, prča. Izbor da se usavršava iz oblasti vanjske politike i međunarodnih odnosa proističe iz njenog trenutnog angažmana u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija.

,,Možda se sve ovo nekom čini kao nevažno, ali koraci koje činimo ja i drugi mladi Romi i Romkinje su ogromni za naš narod. Mi mijenjamo sliku o Romima. Sve češće naše slike zamjenjuju one uobičajene na kojima je obavezno ‘prljavi Rom’, objašnjava.

Najveću podršku tokom školovanja i zaposlenja je imala od svojih roditelja, kao i od svog partnera koji je takođe jedan od rijetkih Roma koji završava studije na Pravnom fakultetu u Podgorici, i koji je veoma aktivan u romskom nevladinom sektoru. ,,Zajednički se trudimo da kroz realizaciju različitih projekata doprinesemo poboljšanju svakodnevnog života Roma i Romkinja u Crnoj Gori”, kazala je Beriša.

Beriša smatra da Romi i Romkinje kao obrazovni, sposobni i ispunjeni ljudi mogu pružiti sliku da su i oni dostojanstvena ljudska bića i da će drugačijim načinom života srušiti predrasude. ,,Ostavićemo ljude bez mogućnosti da nas omalovažavaju i krše naša prava, smatrajući da smo tamo neki nepismeni i loši ljudi. To je suština naših želja. Da se mijenjamo i dajemo pozitivne primjere ljudima, ali i da mijenjamo negativno mišljenje drugih o nama i da natjeramo institucije sistema da rade svoj posao kada je u pitanju zaštita i ostvarivanje naših ljudskih prava. Da se dokazujemo i potvrđujemo kao ravnopravni građani našeg društva”, kaže uspješna Romkinja, dodajući da vjeruje da će se podići svijest naroda i uspjeti to što njihovi preci nijesu – a to je da obezbijede njihovim potomcima normalan život sa značajno manje bijede, siromaštva i diskriminacije.

,,Primjeri našeg uspjeha natjeraće i ostale da rade isto”, zaključuje.

Enis EMINOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo