Sokolj Beganaj, Mustafa Krasnić i Anita Beriša su pripadnici romske populacije koji svojim primjerima pokazuju da se uz želju i trud, i pored brojnih barijera, može biti uspješan.

Beganaj je prvi pripadnik romske populacije u Crnoj Gori koji je postao magistar, a Anita Beriša prva Romkinja na magistarskim studijima Univerziteta Donja Gorica, na odsjeku Međunarodnih odnosa. Ništa manji uspjeh nije ni onaj Mustafe Krasnića, prvog Roma dobitnika diploma Luča u Crnoj Gori.

,,Više od strategija i akcionih planova, svojoj djeci i sunarodnicima ličnim primjerom pokazao sam da je školovanje nužnost za uključenje u društvo i preduslov za bolji život”, kaže Beganaj čija magistarska teza pod nazivom Antidiskriminatorni pristupi u predškolskom sistemu Crne Gore sugeriše da redovan odlazak romske djece u vrtić može biti važna mjera za suzbijanja njihovog prosjačenja.

Beganaj od ranije radi u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava kao samostalni savjetnik u Odjeljenju za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana. Osnovnu i srednju školu završio je u Nikšiću. Fakultet, studije za predškolsko vaspitanje, je upisao sa 37 godina. Studiranje je počeo 2004. a završio 2007, kada upisuje specijalističke studije koje završava naredne godine. ,,Postdiplomske magistarske studije sam upisao 2013. godine. Sve sam ispite položio sa zavidnim uspjehom i 18. jula ove godine magistrirao”, kaže prvi romski magistrant.

Inače se amaterski bavi režijom i glumom. Pozorišne predstave koje je režirao i u kojima je glumio su: Magistar metle, Moj dnevnik i Romska svadba. Dječije pozorišne predstave u kojima je glumio su: Baš mi ti trebaš, Hoću da budem dijete, Livada, Doktorica Maša, Drugarstvo, U školu niks i Likovi iz bajke. Objavio je i zbirku pjesama pod naslovom Pjesme o Romima, odnosno, Đilja e Romendar 2012. godine, na romskom i crnogorskom jeziku, a ove 2016. godine objavio je autobiografsko dijelo pod nazivom: Obrazovanje jednog Roma od siromaštva do Ministarstva.

,,Nikakvog boljitka neće biti ukoliko se mi izolujemo i čekamo spasenje od drugih. Moramo se sami uključiti, ali ako mi nešto radimo za sebe, svoju budućnost, za svoju djecu, preuzimamo odgovornost da krenemo dalje i mi ćemo na taj način imati bolji život. Ne samo za nas, nego za našu djecu i ovo društvo kao građani Crne Gore”, zaključuje.

Da trud rezultira uspjehom, zna i sedamnaestogodišnji Mustafa Krasnić. „Diploma Luča za mene je pismeni dokaz da i Romi mogu da budu među najboljima u sistemu obrazovanja. Do te diplome nije bilo lako doći, a za mene je ona mnogo višre, korak naprijed kako u unapređivanju obrazovanja tako i u načinu života Roma”, kaže on za Monitor. Objašnjava da je tokom školovanja imao veliku pomoć učitelja i nastavnika koji su razumjeli jezičku barijeru koju je imao. Njegova najveća podrška bili su, kaže, njegovi roditelji, zatim učiteljica Đina Janković i razredna nastavnica Karmen Trivundža.

Mustafa se sa svojom porodicom iz Njemačke doselio u Podgoricu, sa osam godina. Sa devet godina upisuje prvi razred OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin”, koju je ove godine uspješno završio. ,,Najbolja škola gdje Romi mogu da steknu obrazovanje i samopouzdanje je po meni moja škola Božidar Vuković Podgoričanin”, kaže. ,,Posebno je, međutim, važna podrška roditelja. Smatram da je to najbitniji faktor u obrazovanju svakog djeteta, a ne samo djeteta koji dolazi iz manjinske populacije. Ima puno pametne romske djece koja ne idu u školu”.

Sedamnaestogodišnjak je, pored diplome, od strane Ministarsva za ljudska i manjinska prava nagrađen tablet računarom, mnogobrojnim knjigama i lektirama. ,,Ove poklone ne bih dobio da nije bilo direktorice škole u kojoj sam učio. Zato se zahvaljujem Ministarstvu i direktorici Ljubinki Nedić”, ponosno kaže Mustafa koji je upisao Gimnaziju. „Upisao sam opšti smjer Gimnazije i veoma sam ponosan na to. Vjerujem da će se moj trud i napor isplatiti da uspješno i kvalitetno završim i srednju školu”.

Vršnjacima poručuje: ,,Potrudite se da bi sjutra vaša djeca bila ponosna kada kažu Ja sam Rom.

Na Anitu su mnogi ponosni. ,,Obzirom da se identitet romske zajednice u posljednjih par godina značajno gubi, odlučila sam da i u tom polju dam svoj doprinos. Planiram da upišem katedru za Romistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kako bih, prije svega, naučila više o romskom jeziku i istoriji, i kako bih to znanje mogla da prenosim svim drugim zainteresovanima, a naročito romskoj djeci”, priča za Monitor dvadesetosmogodišnjakinja, prva Romkinja na magistarskim studijama s Univerziteta Donja Gorica, na odsjeku Međunarodnih odnosa.

Anita radi na Odsjeku koji koordinira programe prekogranične saradnje sa zemljama susjedima, pri čemu je zadužena za programe sa Albanijom i Kosovom. ,,S obzirom na to da sam veoma aktivna, društvena i komunikativna osoba, ova vrsta posla me ispunjava jer mi omogućava da svakodnevno budem u kontaktu sa kolegama iz drugih zemalja, i da upoznam različite kulture”, objašnjava.

Anita je rođena u Podgorici. Pohađala je Osnovnu školu ,,Božidar Vuković Podgoričanin”, nakon čega upisuje Srednju medicinsku školu. Međutim, nakon obavljenog pripravničkog staža u Domu zdravlja, odlučila je da upiše Fakultet poslovnog menadžmenta u Baru, smjer carine, špedicija i osiguranje. Interesovanje za ovaj fakultet proizašlo je iz činjenice, kaže, da je odrasla u porodici koja se bavi trgovinskom djelatnošću, te je od malih nogu i ona bila aktivno uključena u porodične poslove.

,,Nakon uspješno završenog fakulteta, pojavila se želja da nastavim da se usavršavam, pa sam upisala Specijalističke studije na Ekonomskom fakultetu, smjer Menadžment ljudskih resursa, dok sam trenutno na magistarskim studijima Univerziteta Donja Gorica, smjer međunarodni odnosi”, prča. Izbor da se usavršava iz oblasti vanjske politike i međunarodnih odnosa proističe iz njenog trenutnog angažmana u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija.

,,Možda se sve ovo nekom čini kao nevažno, ali koraci koje činimo ja i drugi mladi Romi i Romkinje su ogromni za naš narod. Mi mijenjamo sliku o Romima. Sve češće naše slike zamjenjuju one uobičajene na kojima je obavezno ‘prljavi Rom’, objašnjava.

Najveću podršku tokom školovanja i zaposlenja je imala od svojih roditelja, kao i od svog partnera koji je takođe jedan od rijetkih Roma koji završava studije na Pravnom fakultetu u Podgorici, i koji je veoma aktivan u romskom nevladinom sektoru. ,,Zajednički se trudimo da kroz realizaciju različitih projekata doprinesemo poboljšanju svakodnevnog života Roma i Romkinja u Crnoj Gori”, kazala je Beriša.

Beriša smatra da Romi i Romkinje kao obrazovni, sposobni i ispunjeni ljudi mogu pružiti sliku da su i oni dostojanstvena ljudska bića i da će drugačijim načinom života srušiti predrasude. ,,Ostavićemo ljude bez mogućnosti da nas omalovažavaju i krše naša prava, smatrajući da smo tamo neki nepismeni i loši ljudi. To je suština naših želja. Da se mijenjamo i dajemo pozitivne primjere ljudima, ali i da mijenjamo negativno mišljenje drugih o nama i da natjeramo institucije sistema da rade svoj posao kada je u pitanju zaštita i ostvarivanje naših ljudskih prava. Da se dokazujemo i potvrđujemo kao ravnopravni građani našeg društva”, kaže uspješna Romkinja, dodajući da vjeruje da će se podići svijest naroda i uspjeti to što njihovi preci nijesu – a to je da obezbijede njihovim potomcima normalan život sa značajno manje bijede, siromaštva i diskriminacije.

,,Primjeri našeg uspjeha natjeraće i ostale da rade isto”, zaključuje.

Enis EMINOVIĆ