Povežite se sa nama

OKO NAS

RADNICI FABRIKE VEKTRA NORD NA PRINUDNOM ODMORU DUŽE OD GODINU: Gazda sa zaposlenima ne komunicira

Objavljeno prije

na

Ispred zatvorene kapije drvoprerađivačkog preduzeća Vektra nord, prije nekoliko dana, po ko zna koji put u minulih godinu, okupilo se desetak od ukupno 27 radnika, zahtijevajući hitnu intervenciju državnih institucija i nadležnih ministarstava na rješavanju njihovog problema. Radnici firme, koja je vlasništvo Dragana Brkovića, tvrde da im poslodavac duguje 42 plate, poreze i doprinose, a na ,,odmoru” su od jula prošle godine. Oni su nadležnima ostavili rok od osam dana, a poslije toga će, kažu, radikalizovati svoj protest pred zgradom Vlade Crne Gore ili blokiranjem magistrale.

,,Od 2008. godine, bezuspješno pokušavamo da razgovaramo s Brkovićem kako bi nam obajasnio situaciju u kojoj je i preduzeće i mi. Niko nas ništa ne obavještava, a na odmore, prije 15 mjeseci, poslali su nas s rješenjima u kojima se pozivaju na član zakona koji se odnosi na porodiljska odsustva. Tako da smo mi sada na ‘pordiljskom’ i na ulici, bez osnovnih uslova za život. Ne znamo koji nam je status, neki od nas ne mogu da regulišu penziju, nemamo zdravstveno osiguranje a nema nagovještaja da će kapije fabrike ikada biti otvorene”, kažu okupljeni radnici.

Tvrde da su u vrijeme, kada su prestali da rade, u krugu fabrike ostale velike količine rezane građe, koja je u međuvremenu, prema njihovim saznanjima, prodata. Od tog novca, kako kažu, nijesu dobili ništa. Krug fabrike mjesecima služi samo za ispašu nečijih konja. Radnici su bili i u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, ali ni od toga nikave koristi nije bilo.

,,Saradnica bivše ministarke Zorice Kovačević obećala nam je da će oni ‘vidjeti nešto s Brkovićem’ da nam se poveže radni staž, ali ništa. Prije godinu on je zaposlenima u preduzeću Vektra nord poručio da ‘ne želi da ih vidi’. To im je, tvrde radnici, prenijela izvršna direktorica Vesna Milošević, nakon što su tražili sastanak s gazdom, kako bi s njim popričali o situaciji u firmi i svom statusu.

,,Sada se obraćamo svim nadležnim ministarstvima, ali i ombudsmanu da obrate pažnju na 27 ljudi kojima se krše osnovna ljudska prava. Kada su nam bili dužni 27 plata pokrenuli smo sudski postupak, ne znamo ni šta je s tim. Sada ćemo tužbu dopuniti”, najavljuju radnici Vektre Nord.

Ta firma je osnovana nakon što je Vektra Montenegro 2007. godine kupila Impregnaciju, nekadašnjeg kolašinskog privrednog giganta, a tada firmu u stečaju.

Inspekcija rada je tokom kontrole u preduzeću Vektra Nord, početkom pretprošle godine, utvrdila da poslodavac zaposlenima duguje 23 zarade, kao i doprinose na socijalno osiguranje od jula 2010. godine.

Izvršna direktorica preduzeća Vesna Milošević odavno ne komunicira s novinarima, a radnici, kojima se takođe ne obraća, tvrde da je od Vektre nord, pored Brkovića, i ona imala velike koristi. Više puta su sugerisali novinarima da istraže kako je Milošvićeva od, „obične službenice, za samo nekoliko godina postala imućna žena”.

U januaru ove godine, za sada posljednji put, ona je pristala na razgvor s novinarima i kazala da će isplata zarada početi u februaru, a da će sve obaveze biti izmirene do juna. Tada je rekla da menadžment ne spori obaveze prema zaposlenima, iako se, kako je naglasila, te obaveze ,,uglavnom odnose na vrijeme kada fabrika nije radila”. Milošević je, nakon tužbe zaposlenih, međutim, i nagovijestila da bi sudski proces mogao uticati na planove o isplati zarada.

Predstavnici bivših radnika kolašinske Impregnacije više puta su ponovili da imaju dokaze da je privatizacija tog preduzeća izvedena pod vrlo sumnjivim okolnostima. Oni tvrde da u Privrednom sudu ne postoje dokazi da je Brković ikada uplatio ni eura više od depozita za javno nedmetanje.

Nakon što su se nekoliko puta okupljali ispred zaključanih kapija preduzeća i upozoravali nadležne državne organe da je prošlo devet godina od privatizacije a da je njihov status i dalje neriješen, nedavno su se obratili i Specijalnom tužilaštvu.

,,Obraćamo Vam se sa sumnjom da postoje lako dokazive organizovane krivične radnje u postupku privatizacije nekadašnjeg kolašinskog preduzeća Impregnacija. Preduzeće je 2008. godine, na ponovljenoj licitaciji, na kojoj je prvobitna cijena umanjena za oko 600.000 eura, kupila kompanija Vektra nord za 2,8 miliona. Prema dokumentaciji koju posjedujemo, a kako nam je potvrđeno i u Privrednom sudu u Bijelom Polju, Vektra je uplatila samo nešto više od 280.000 eura, kao licitacioni depozit”, napisali su bivši radnici jednog od nekada najuspješnijih kolašinskih preduzeća glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Oni tvrde, s obzirom da je u međuvremenu u krugu fabrike gotovo sve ili rasprodato ili porušeno, da cilj Vektre nije ni bio pokretanje proizvodnje kako su tvrdili, najavljujući investiciju od šest miliona eura. Imaju, kažu, povoda i za sumnaju da su se „kupci” skoro badava domogli preko 200.000 kvadratnih metara građevinskog zemljišta na atraktivnoj lokaciji pored magistrale.

,,Da je sve bilo već ugovoreno dokazuje i činjenica da stečajni dužnik nije ni pokušao da donese plan reorganizacije već je tražio da se uvede klasični stečaj zbog duga od oko 300.000 eura. Investicioni i socijalni programi koji su po ugovoru razlozi za raskid nijesu nikom dostavljen”, obavještavaju radnici nekadašnje Impregnacije Katnića.

Do sada su više puta obišli ministrstva rada i socijalnog staranja, finasija, ekonomije i poljoprivrede. Obratili su se i Komisiji za kontrolu i praćenje postupaka privatizacije, predsjedniku kolašinske Opštine… Sve to, uglavnom, bez rezulatata.

,,Svuda smo na naše zahtjeve dobili odgovor da oni nijesu nadležni. Nećemo se više baviti okolnostima pod kojima je fabrika prodata ili, što je vjerovatnije, poklonjena Vektri, to je sada posao za nadležne, kojima možemo da dostavimo i dokaze za naše sumnje. Mi samo tražimo da se konačno ispune obaveze prema nama”.

Dagana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo