Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAŠTITA INTELEKTUALNE SVOJINE: Kradu i zareze

Objavljeno prije

na

Milan Babović je u magistarskom radu Uticaj kapitalnih investicija na razvoj turističke privrede u Crnoj Gori prepisao oko polovinu magistarskog rada.

To je krajem prošlog mjeseca utvrdio Privredni sud Crne Gore. Na sajtu Privrednog suda objavljeno je da je Babović povrijedio autorsko pravo tužioca Petra Martinovića tako što je djelove iz njegovog magistarskog rada prenio u svoj, bez saglasnosti.

Advokat Martinovića tvrdi da je 40 stranica Babovićevog rada ,,potpuno identično, pa čak i u znacima interpukcije”, sa radom njegovog klijenta.

Babović je magistarski rad odbranio 2011. godine na Fakultetu za turizam u Baru, osam godina nakon što je Martinović magistrirao u Ljubljani.

,,Sredstva kojima se može povrijediti tuđe autorsko djelo u današnjem tehnološki razvijenom svijetu su gotovo neograničena. Neovlašćeno prisvajanje tuđeg književnog, umjetničkog ili naučnog rada, djelimično ili potpuno, a bez navođenja imena, ili drugog oblika označavanja originalnog autora predstavlja povredu autorskog prava”, plagijat”, kaže za Monitor direktor Zavoda za zaštitu intelektualnih prava Novak Adžić.

Autor, prema njegovim riječima, ima isključivo pravo da bude priznat kao autor svog djela tako da njegovo ime bude naznačeno na djelu i u vezi sa njegovim djelom.

,,Plagijat predstavlja povredu moralnog prava autora na priznanje autorstva i na naznačenje njegovog imena, bez obzira na to da li se povreda odnosi na cjelokupno autorsko djelo ili samo na njegov dio koji uživa podjednaku zaštitu kao i djelo”, objašnjava Novak Adžić.

U slučaju kršenja prava intelektualne svojine nadležni su sudski organi. U prvom stepenu u sporovima iz oblasti intelektualne svojine nadležan je Privredni sud.

Obratili smo se Privrednom sudu da za Monitor iznesu svoja iskustva o sporovima u vezi plagijata. Međutim, Snežana Grujić, sekretarica Privrednog suda, odgovorila nam je da je potrebno da im dostavimo ,,podatke o konkretnom slučaju koji se odnosi na povredu autorskih prava”. U prevodu – od Monitora traže ono što smo mi tražili iz domena njihove nadležnosti.

Crna Gora ima i dvije organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava koje posluju uz dozvolu i uz nadzor Zavoda za intelektualnu svojinu. To su Organizacija za zaštitu prava autora muzike – PAM CG i Organizacija za zaštitu prava filmskih producenata (A-prava Montenegro).

,,One se bave ostvarivanjem prava za svoje članove-autore i ovlašćene su za pokretanje i vođenje sudskih postupaka u slučaju povrede prava. Većina sudskih postupaka po osnovu povrede prava intelektualne svojine pokrenuta je od strane ovih organizacija”, kaže Adžić.

Zavod za intelektualnu svojinu nije ovlašćen da po službenoj dužnosti pokreće i vodi postupke u slučaju povrede prava intelektualne svojine, ali pruža svu neophodnu stručnu pomoć nosiocima tih prava kao i u slučaju povrede tih prava.

,,Zavod u prosjeku, na mjesečnom nivou, dobije između 15 i 20 zahtjeva za pružanje stručne pomoći, među kojima su i zahtjevi za pružanje pomoći onima čija su prava povrijeđena neovlašćenim prisvajanjem autorskih djela”, kaže Adžić.

Mr Omer Markišić, član pregovarčkog tima Crne Gore za poglavlje 7 – intektualna svojina, i sudski vještak za autorska i srodna prava i industrijsku svojinu, sudski vještak i specijalista iz oblasti prava industrijske svojine, u vezi sa zaštitom intelektualne svojine isitiče:

,,Crna Gora je posljednjih godina napravila značajne pomake u zaštiti prava intelektulne svojine, ali još to nije dovoljno i na nivou očekivanih i potrebnih aktivnosti. Treba istaći značajne aktivnosti Uprave carina Crne Gore i pojedinih inspekcijskih službi. U narednom periodu posebnu pažnju treba posvetiti edukaciji, počev od osnovnih, preko srednjih škola i fakulteta. Ciljne grupe na fakultetima su, prije svega, sva humanistička usmjerenja, a među njima su pravo i ekonomija. U srednjim školama treba fakultativno držati predavanja o značaju i zaštiti intelektulane svojine kako bi se shvatilo da je neovlašćeno korišćenje tuđeg znanja krađa i nemoralan čin”.

Osim toga, kako kaže Markišić, potrebna je edukacija i advokata, vještaka, sudiija iz privrednih i osnovnih sudova, kao i tužilaca kako bi dosljedno primjenjivali zakonsku regulativu koja je korektno koncipirana.

,,Značajno je povezivanje sa institucijama i organima iz zemalja okruženja, kao i članicama EU. Posebnu odgovornost u tim aktivnostima ima Zavod za intelektulanu svojinu kojem dražava mora da stvori sve potrebne uslove za rad, materijalne, kadrovske i prostorne. Prioriteno je da se edukacija radi i putem izdavanja brošura i drugih prikladnih materijala. Treba edukovati i privrednike – menadžere da shvate da su patenti, licence, softveri, književna djela, jezička i filmska ostvarenja značajan kapital preduzeća-vlasnika, kao nematetrijani oblik imovine, čiju vrijednost treba nakon procjene unijeti u poslovne knjige – bilanse”, objašnjava Markišić.

Dovoljno se, kaže on, podsjetiti koliko vrijede brendovi pojednih kompanija.Takođe, treba raditi i na aktivnostima i edukaciji za procjenu vrijednosti brendova i procjene štete nastale krađom intelektualne svojine.

Ministarstvo prosvjete najavilo je prošle godine da će nabaviti softver za otkrivanje plagijata namijenjen za sva tri univerziteta u Crnoj Gori. Studija o plagijarizmu je nedavno izrađena, a na UCG usvojeni su inovirani Etički kodeks i Plan integriteta, koji jasno propisuju kako prepoznati i sankcionisati plagijate i kod akademskog osoblja i kod studenata. Oba dokumenta su visoko ocijenili međunarodni evaluatori. Radi i sud časti UCG. Do sada nije na UCG otkriven nijedan plagijat, tvrde na toj visokoškolskoj ustanovi. Slučajevi koji su u javnosti pominjani odnose se na bivše studente drugih univerziteta.

Prepisuju i profesori

Disciplina plagijat toliko napreduje i u svijetu da je u Njemačkoj 2007. godine otvoren i prvi muzej plagijata – Museum Plagiarius. Godinama mediji i iz NVO sektora upozoravaju da bi magistarske i doktorske radove pojedinih javnih funkcionera ili članova njihovih familija trebalo provjeriti. Najčešće su pominjani bivši šef policije Veselin Veljović, kao i premijerov brat Aco Đukanović koji je doktorirao na Pravnom fakultetu. Ministarka nauke dr Sanja Vlahović je, kako su ranije objavili mediji, na relevantnoj adresi objavila naučni rad koji je uslov izbora u zvanje vanrednog univerzitetskog profesora, a ispostavilo se da je plagijat. Flagrantan primjer plagijata u Crnoj Gori zabilježen je na prestižnoj nacionalnoj izložbi na kojoj se dodjeljuje nagrada Petar Lubarda. Poznati crnogorski umjetnik dobio je tu nagradu, a upućeni tvrde za rad koji je plagijat. Profesor beogradskog Prirodno matematičkg fakulteta Đorđe Ignjatović je u eseju Nedozvoljeno posezanje za tuđim u nauci, objavljenom 2009. godine, optužio bivšeg dekana Pravnog fakulteta u Podgorici Velimira Rakočevića da je od kriminologa iz regiona prepisao knjigu i da je devet strana doktorata (62-77) prepisao od novosadskog profesora Obrada Perića.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo