Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAŠTITA INTELEKTUALNE SVOJINE: Kradu i zareze

Objavljeno prije

na

Milan Babović je u magistarskom radu Uticaj kapitalnih investicija na razvoj turističke privrede u Crnoj Gori prepisao oko polovinu magistarskog rada.

To je krajem prošlog mjeseca utvrdio Privredni sud Crne Gore. Na sajtu Privrednog suda objavljeno je da je Babović povrijedio autorsko pravo tužioca Petra Martinovića tako što je djelove iz njegovog magistarskog rada prenio u svoj, bez saglasnosti.

Advokat Martinovića tvrdi da je 40 stranica Babovićevog rada ,,potpuno identično, pa čak i u znacima interpukcije”, sa radom njegovog klijenta.

Babović je magistarski rad odbranio 2011. godine na Fakultetu za turizam u Baru, osam godina nakon što je Martinović magistrirao u Ljubljani.

,,Sredstva kojima se može povrijediti tuđe autorsko djelo u današnjem tehnološki razvijenom svijetu su gotovo neograničena. Neovlašćeno prisvajanje tuđeg književnog, umjetničkog ili naučnog rada, djelimično ili potpuno, a bez navođenja imena, ili drugog oblika označavanja originalnog autora predstavlja povredu autorskog prava”, plagijat”, kaže za Monitor direktor Zavoda za zaštitu intelektualnih prava Novak Adžić.

Autor, prema njegovim riječima, ima isključivo pravo da bude priznat kao autor svog djela tako da njegovo ime bude naznačeno na djelu i u vezi sa njegovim djelom.

,,Plagijat predstavlja povredu moralnog prava autora na priznanje autorstva i na naznačenje njegovog imena, bez obzira na to da li se povreda odnosi na cjelokupno autorsko djelo ili samo na njegov dio koji uživa podjednaku zaštitu kao i djelo”, objašnjava Novak Adžić.

U slučaju kršenja prava intelektualne svojine nadležni su sudski organi. U prvom stepenu u sporovima iz oblasti intelektualne svojine nadležan je Privredni sud.

Obratili smo se Privrednom sudu da za Monitor iznesu svoja iskustva o sporovima u vezi plagijata. Međutim, Snežana Grujić, sekretarica Privrednog suda, odgovorila nam je da je potrebno da im dostavimo ,,podatke o konkretnom slučaju koji se odnosi na povredu autorskih prava”. U prevodu – od Monitora traže ono što smo mi tražili iz domena njihove nadležnosti.

Crna Gora ima i dvije organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava koje posluju uz dozvolu i uz nadzor Zavoda za intelektualnu svojinu. To su Organizacija za zaštitu prava autora muzike – PAM CG i Organizacija za zaštitu prava filmskih producenata (A-prava Montenegro).

,,One se bave ostvarivanjem prava za svoje članove-autore i ovlašćene su za pokretanje i vođenje sudskih postupaka u slučaju povrede prava. Većina sudskih postupaka po osnovu povrede prava intelektualne svojine pokrenuta je od strane ovih organizacija”, kaže Adžić.

Zavod za intelektualnu svojinu nije ovlašćen da po službenoj dužnosti pokreće i vodi postupke u slučaju povrede prava intelektualne svojine, ali pruža svu neophodnu stručnu pomoć nosiocima tih prava kao i u slučaju povrede tih prava.

,,Zavod u prosjeku, na mjesečnom nivou, dobije između 15 i 20 zahtjeva za pružanje stručne pomoći, među kojima su i zahtjevi za pružanje pomoći onima čija su prava povrijeđena neovlašćenim prisvajanjem autorskih djela”, kaže Adžić.

Mr Omer Markišić, član pregovarčkog tima Crne Gore za poglavlje 7 – intektualna svojina, i sudski vještak za autorska i srodna prava i industrijsku svojinu, sudski vještak i specijalista iz oblasti prava industrijske svojine, u vezi sa zaštitom intelektualne svojine isitiče:

,,Crna Gora je posljednjih godina napravila značajne pomake u zaštiti prava intelektulne svojine, ali još to nije dovoljno i na nivou očekivanih i potrebnih aktivnosti. Treba istaći značajne aktivnosti Uprave carina Crne Gore i pojedinih inspekcijskih službi. U narednom periodu posebnu pažnju treba posvetiti edukaciji, počev od osnovnih, preko srednjih škola i fakulteta. Ciljne grupe na fakultetima su, prije svega, sva humanistička usmjerenja, a među njima su pravo i ekonomija. U srednjim školama treba fakultativno držati predavanja o značaju i zaštiti intelektulane svojine kako bi se shvatilo da je neovlašćeno korišćenje tuđeg znanja krađa i nemoralan čin”.

Osim toga, kako kaže Markišić, potrebna je edukacija i advokata, vještaka, sudiija iz privrednih i osnovnih sudova, kao i tužilaca kako bi dosljedno primjenjivali zakonsku regulativu koja je korektno koncipirana.

,,Značajno je povezivanje sa institucijama i organima iz zemalja okruženja, kao i članicama EU. Posebnu odgovornost u tim aktivnostima ima Zavod za intelektulanu svojinu kojem dražava mora da stvori sve potrebne uslove za rad, materijalne, kadrovske i prostorne. Prioriteno je da se edukacija radi i putem izdavanja brošura i drugih prikladnih materijala. Treba edukovati i privrednike – menadžere da shvate da su patenti, licence, softveri, književna djela, jezička i filmska ostvarenja značajan kapital preduzeća-vlasnika, kao nematetrijani oblik imovine, čiju vrijednost treba nakon procjene unijeti u poslovne knjige – bilanse”, objašnjava Markišić.

Dovoljno se, kaže on, podsjetiti koliko vrijede brendovi pojednih kompanija.Takođe, treba raditi i na aktivnostima i edukaciji za procjenu vrijednosti brendova i procjene štete nastale krađom intelektualne svojine.

Ministarstvo prosvjete najavilo je prošle godine da će nabaviti softver za otkrivanje plagijata namijenjen za sva tri univerziteta u Crnoj Gori. Studija o plagijarizmu je nedavno izrađena, a na UCG usvojeni su inovirani Etički kodeks i Plan integriteta, koji jasno propisuju kako prepoznati i sankcionisati plagijate i kod akademskog osoblja i kod studenata. Oba dokumenta su visoko ocijenili međunarodni evaluatori. Radi i sud časti UCG. Do sada nije na UCG otkriven nijedan plagijat, tvrde na toj visokoškolskoj ustanovi. Slučajevi koji su u javnosti pominjani odnose se na bivše studente drugih univerziteta.

Prepisuju i profesori

Disciplina plagijat toliko napreduje i u svijetu da je u Njemačkoj 2007. godine otvoren i prvi muzej plagijata – Museum Plagiarius. Godinama mediji i iz NVO sektora upozoravaju da bi magistarske i doktorske radove pojedinih javnih funkcionera ili članova njihovih familija trebalo provjeriti. Najčešće su pominjani bivši šef policije Veselin Veljović, kao i premijerov brat Aco Đukanović koji je doktorirao na Pravnom fakultetu. Ministarka nauke dr Sanja Vlahović je, kako su ranije objavili mediji, na relevantnoj adresi objavila naučni rad koji je uslov izbora u zvanje vanrednog univerzitetskog profesora, a ispostavilo se da je plagijat. Flagrantan primjer plagijata u Crnoj Gori zabilježen je na prestižnoj nacionalnoj izložbi na kojoj se dodjeljuje nagrada Petar Lubarda. Poznati crnogorski umjetnik dobio je tu nagradu, a upućeni tvrde za rad koji je plagijat. Profesor beogradskog Prirodno matematičkg fakulteta Đorđe Ignjatović je u eseju Nedozvoljeno posezanje za tuđim u nauci, objavljenom 2009. godine, optužio bivšeg dekana Pravnog fakulteta u Podgorici Velimira Rakočevića da je od kriminologa iz regiona prepisao knjigu i da je devet strana doktorata (62-77) prepisao od novosadskog profesora Obrada Perića.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo