OKO NAS
MORSKO DOBRO OPET UJEDINILO ULCINJANE: Silom na ribare na Bojani

Pravni zastupnici ribara s Bojane zatražiće od Upravnog suda da poništi odluku o raspisivanju tendera za izdavanje kućica na obalama te rijeke, zbog činjenice da je Katalog privremenih objekata nezakonito usvojen, jer nije prošao javnu raspravu, zaključeno je na sastanku koji je u utotrak održan u Skupštini opštine Ulcinj.
Za takvu odluku ribari su dobili podršku predstavnika Opštine i velikog broja političkih stranaka. Očekuje se, takođe da će inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pokrenuti lokalna uprava.
Već je dogovoreno da se 14. novembra u ulcinjskom parlamentu podrže zahtjevi ribara. „Svjedoci smo da ovih dana ulcinjski ribari, pa i drugi korisnici, skoro svakodnevno iskazuju nezadovoljstvo prema Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, odnosno načinom na koji se ta institucija odnosi prema njima kao i prema najvrjednijim resursima na teritoriji opštine Ulcinj”, ističe se u inicijativi za stavljanje na dnevni red tačke povodom „otvaranja Javnog poziva za zakup zemljišta na obalama rijeke Bojane prema Planu objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra”.
„Takav postupak otvara mogućnost da sadašnji vlasnici postanu bivši vlasnici ako novi vlasnik ponudi veću cijenu, iako se radi o mještanima koji decenijama čuvaju tradiciju te rijeke, a ribolovom pokušavaju da prežive”, navodi se u inicijativi i dodaje da se Opština Ulcinj usprotivila usvajanju Kataloga privremenih objekata na obalama rijeke Bojane.
Po riječima potpredsjednice Opštine Hadidže Đoni, Katalog morskog dobra je u suprotnosti s najvažnijim strateškim dokumentima ove države: Strategijom razvoja turizma do 2020. godine, Inoviranim Master planom razvoja turizma u Crnoj Gori iz 2008. godine, te Strateškim planom Opštine Ulcinj, koji je u proljeće ove godine usvojio lokalni parlament.
„Dakle, ovaj akt je urađen bez uvažavanja navedenih dokumenata i mišljenja Opštine Ulcinj. On je takođe urađen na krajnje netransparentan način i nema našu podršku”, kazala je Đoni za Monitor, navodeći da se javnim pozivom moraju predvidjeti mnogo kvalitetniji zaštitni mehanizmi za ulcinjske ribare.
A upravo su oni – duša Bojane. Oni koji su stalno tu, koji daju život tom predivnom prostoru, oni mali, vrijedni ljudi koji održavaju tradiciju, oni koji uz pomoć ulova iz te rijeke ili iz akvatorijuma Ade, samo pokušavaju da prežive.
Zato je raspisivanje tendera za iznajmljivanje ribarskih kućica posljednji udar na njihovu egzistenciju i istovremeno na žive simbole Ulcinja uz gaženje međunarodnih konvencija koje se odnose na nužnost konsultovanja lokalne zajednice kada se donose takvi planovi.
,,Nažalost, iz razgovora s najodgovornijim ličnostima u Morskom dobru uvjerio sam se da oni niti znaju niti razumiju problematiku Bojane. Tačnije, malo ih sve ovo interesuje”, kaže predsjednik Udruženja ribara Ulcinja Ivo Knežević.
U tom gradu, inače, nepodijeljeno je mišljenje da je ova institucija najveći krivac za haos na obalama Bojane. Niko im ne vjeruje da, najzad, žele da dovedu nešto u red, jer više od dvije decenije gotovo ništa nijesu uložili na prostoru koji sada žele pretvoriti u – difuzni hotel. Kolateralna šteta u tom naumu da se prigrabi što više novaca s obala ove rijeke bili bi – ribari.
,,Već godinama je u Morskom dobru prisutna tendencija da se Bojana izdvoji iz teritorije opštine Ulcinj. Ovim Planom to se nastoji i ostvariti u praksi”, kaže nevladin aktivista Džabir Hodžić.
Takve namjere i činjenica da to javno preduzeće sa sjedištem u Budvi gazduje sa čak 33 miliona kvadratnih metara najkvalitetnijeg zemljišta u Ulcinju, odnosno sa 12,7 odsto teritorije ove opštine te da ostvaruje milionske prihode a da su ulaganja u poređenju s tim veoma mala, uslovila je da se Morsko dobro u javnosti percipira kao najnepopularnija institucija. I to, i pored činjenice što je visoki funkcioner Nove demokratske snage – Forca Džaudet Cakuli već godinama na čelu Upravnog odbora tog preduzeća. Zato su pojedini ribari tražili javno od njega da podnese ostavku na tu funkciju, što on odbija da učini. Cakuli kaže da nije glasao za usvajanje Kataloga na sjednici UO Morskog dobra, te navodi da se Bojana mora vratiti u nadležnost Opštine, jer nigdje obale rijeke nijesu morsko dobro.
Istovremeno su iz koalicije Albanci zajedno, čiji je i Forca konstituent, saopštili da će u platformi o pregovorima za sastav buduće crnogorske Vlade biti i pitanje linije morskog dobra u Ulcinju. ,,Ona se mora vratiti u zakonske okvire, a ne da Ulcinj bude diskriminisan u odnosu na druge opštine na primorju”, kažu iz tog političkog saveza.
Istovremeno su iz Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA ocijenili da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom treba temeljito redefinisati, pa možda i ukinuti, u skladu s principom decentralizacije vlasti na svim nivoima.
,,U tom smislu, naš cilj je ukidanje tog preduzeća i vraćanje morskog dobra na upravljanje primorskim opštinama”, kažu u toj političkoj grupaciji i ističu ,,da bi se na taj način obezbijedio opstanak opštinama a istovremeno bi lokalne uprave imale potpunu odgovornost za učinjeno ili neučinjeno”.
,,Ovako se loptica prebacuje, niko nije odgovoran, a gradovi propadaju ili pak stradaju najranjiviji djelovi populacije – autohtono stanovništvo, a u posljednjem slučaju u Ulcinju, ribari na Bojani”, dodaju iz URE.
No, uz široki konsenzus u Ulcinju, sve veću podršku koju dobijaju, sopstvenu odlučnost i dobar politički momenat, ribari ne pokazuju spremnost da popušte namjerama Ministarstva održivog razvoja i turizma da ih najprije namame u svoju igru i onda naćeraju da igraju po njihovim pravilima.
Ovaj nezakonito raspisani tender je, inače, otvoren do 11. novembra a nervoza je primjetna na objema stranama. Ribari su spremni za duge proteste i upozoravaju da može doći do neželjenih posljedica ukoliko se njihove kućice nađu na licitaciji.
Na potezu su sada oni koji su silom ušli u ovaj postupak. Ili, pak, Upravni sud koji državne organe treba dovesti k poznaniju prava.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom