Povežite se sa nama

OKO NAS

JEDINA KOLAŠINSKA FONTANA SPOMEN NA GOLMANSKE DANE BIVŠEG GRADONAČELNIKA: Miletina fontana

Objavljeno prije

na

Trn u oku lokalnih likovnih umjetnika, ali i ponos mnogih Kolašinca prva i jedina kolašinska fontana građena je u vrijeme problematične rekonstrukcije centra Kolašina. Iako Kolašinci nikad nijesu utvrdili koliko ih je tačno koštalo uređenje dva trga i ulice Četvrte proleterske, ne štede na kritikama na račun kavaliteta radova, a fontanu doživljavaju kao ,,ukras” i simol Kolašina. Često se može čuti i da je taj detalj svojevrstan simbol opštine, bogate kvalitetnom vodom. Oni s istančanijim ukusom ,,bazen s kamenom kuglom u sredini” nazavaju ruglom, koje ni po čemu ne pripada centru grada.

Vajar Miodrag Šćepanović prije nekoliko godina, gostujući na TV Vijesti, kazao je da je fontana ruglo. Najpoznatiji kolašinski likovni umjetnik tada se požalio kako nikom od lokalnh funkcionera nikada nije palo na pamet da nekom njegovom skulpturom ukrasi centar grada. Da kamena kugla nema apsolutno nikavu umjetničku vrijednost novinarima je kazao tada i predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Kolašina Dragoslav Jeknić.

,,Ne znam ko je vajao, ali kugla, odnosno fontana, nema apsolutno nikavu umjetničku vrijednost. Ne vidim ništa lijepo, niti mi je jasno kako je dospjela u Kolašin. Čak je i laicima jasno da joj tu nije mjesto”, kazao je tada on.

A kugla je našla svoje mjesto u gradu na Tari, na Trgu borca, ali u bazenu u obliku broja 1, u sklopu rekonstrukcije 2006. godine. Za takav izgled fontane zaslužan je bivši predsjednik Opštine Mileta Bulatović, koji je, kažu njegovi saradnici, brinuo o svakom detalju. Prije nego što je dospio u varoš na sjeveru Crne Gore, o tom više tona teškom komadu granita pisali su mnogi srpski mediji. Naime, kolašinska kugla trebalo je, u stvari, da bude postavljena u Atini. Takva je, bar, bila namjera autora srpskog vajara Jova Petijevića, koju je 2002. godine počeo da kleše iz kocke ljiškog granita. Umjetnik je namjeravao da kuglu pošalje u Grčku za vrjeme održavanja Olimpijskih igara 2004. godine, a mediji u Srbiji su dugo i detaljno o tome pisali.

,,U majdanu kamena u Slavkovici kod Ljiga, iz gromade granita pomalja se, vještom rukom vajara Jove Petijevića iz Beograda, u svjetskim razmjerama neobična skulptura. Petijević vaja granitnu kuglu, prečnika oko dva metra i tešku devet tona, koju će opština Ljig pokloniti Atini, povodom Olimpijskih igara u glavnom gradu Grčke. Kad kugla iznikne iz granita planirano je da bude transportovana na vučnom vozu od Ljiga do Atine”, pisale su prije više od decenije Novosti.

U tom listu objavljeno je kako će u kugli biti uklesan ravnokraki grčki krst i pisati „Srbija Grčkoj, Ljig Atini”. U planiranje transporta granitne skulpture u olimipijski grad, kako su pisale srpske novine, bila je uključena i jugoslovenska ambasada u Atini, odnosno ambasador Dušan Bataković. U Večernjim novostima, TV novostima, Politikinom zabavniku, Sporskom žurnalu, na RTS-u… veličani su umjetnički dometi Petijevića, a njegova skupltura nazivana je „simbolom moći, snage, estetike i planete na kojoj živimo”.

O namjeri beogradskog vajara, koji je i bivši sportista i čije je djelo Sidnejsko kladivo bilo izloženo na Olimpijskim igarama u Sidneju, Jovan Marković snimio je i dokumentarni film. Vajar je o svom djelu, odnosno procesu nastanka, inspiraciji i svakom satu klesanja granita, za koji nije ni slutio da će završiti umjesto u Grčkoj na sjeveru Crne Gore, napisao i knjigu Tajna atinske kugle.

Ne zna se kako su propali planovi da se granitna kugla transportuje u Grčku, ali se pouzdao zna da je Bulatović, kada je nabavljao materijal za rekonstrukciju centra, na stovarištu preduzeća Granit Ljig ugledao skuplturu i odmah odlučio da je kupi. Kolašinci tvrde da je čitava fontana i urađena „iz nostalgičnih razloga”, da asocira na fudbal, odnosno Bulatovićeve golmanske dane. Zbog toga je, kažu, i kugla – lopta, ali i bazen u obliku broja 1.

,,Podigao čovjek sebi spomenik, ne pitajući nikoga. Ipak, mora se priznati da je, za razliku od mnogih prethodnika i nasljednika, i pored toga što ne znamo koliko je naših para za to potrošio, ipak nešto uradio. Trg izgleda lijepo, a fontana je ukras”, ocjenjuje jedan od političkih neistomišljenika bivšeg predsjednika Opštine.

O rekonstrukciji gradskog jezgra Bulatović nikad ne govori, naročito ne nakon što su detalji ugovora između lokalne uprave i izvođača, preduzeća Perošević, zainteresovali i državno tužilaštvo. Tako nikad nije objelodanjeno ni da li je kuglu platio 2.000 eura, kako se nezvanično pominje. U varoši se prepričava angedota prema kojoj se tadašnji prvi čovjek Kolašina poprilično namučio, pogađajući se sa srbijanskim vajarom, koji je za svoj rad tražio 10.000 eura. Bulatovićev saradnik, partijski kolega, bivši predsjednik SO Mile Šuković jednom je novinarima kazao da je fontana zaista ukras Kolašina i da se nikako ne može osporiti njena umjetnička vrijednost.

,,Kao što, eto, znate, fontana je, u stvari, rad renomiranog srpskog vajara. Ne znam zbog čega nije transportovana u Atinu, ali znam da se odlično ukopila u idejno rješenje novog izgleda kolašinskog centra. Ne mislim da je to promašaj, naprotiv”, rekao je tada on.

One koji su spremni da svoja djela postave po kolašinskim trgovima čeka mnogo praznog prostora – i na Trgu borca i na Trgu Vukmana Kruščića, ali za sada je rad Petijevića jedino umjetničko djelo, ukoliko se izuzmu spomenik palim borcima zagrebačkog vajara Vojina Bakića i biste junaka NOB-a.

Neki Kolašinci činjenicu da je varoš dobila fontanu vidjeli su kao šansu za brojne šale. U vrijeme kad je premjer bio Željko Šturanović i dok se očekivala njegova posjeta Kolašinu, Trg borca osvanuo je u pjeni, jer je neki šaljivdžija tokom noći u bazen fontane sipao deterdžent za suđe.Nekoliko sati trajala je „borba” ljudi zaduženih za čistoću grada s debelim naslagama pjene, pa Šturanović, ipak, nije imao priliku da vidi glavni gradski trg u bijelom usred ljeta.

Još nekoliko puta nakon toga, gradski centar osvitao je prekriven debelim naslagama pjene od deterdženta. Fotografi, pak, kažu da je ,,Miletina fontana” najljepša zimi, kad kuglu okuje led ili u noći, kad reflektori oko nje osvijetle vodoskoke. U svakom slučaju, činjenica je da je na većini fotografija Kolašina lajt motiv upravo kamena kugla od ljiškog granita, nesuđeni dar Srbije Grčkoj.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo