Povežite se sa nama

OKO NAS

JEDINA KOLAŠINSKA FONTANA SPOMEN NA GOLMANSKE DANE BIVŠEG GRADONAČELNIKA: Miletina fontana

Objavljeno prije

na

Trn u oku lokalnih likovnih umjetnika, ali i ponos mnogih Kolašinca prva i jedina kolašinska fontana građena je u vrijeme problematične rekonstrukcije centra Kolašina. Iako Kolašinci nikad nijesu utvrdili koliko ih je tačno koštalo uređenje dva trga i ulice Četvrte proleterske, ne štede na kritikama na račun kavaliteta radova, a fontanu doživljavaju kao ,,ukras” i simol Kolašina. Često se može čuti i da je taj detalj svojevrstan simbol opštine, bogate kvalitetnom vodom. Oni s istančanijim ukusom ,,bazen s kamenom kuglom u sredini” nazavaju ruglom, koje ni po čemu ne pripada centru grada.

Vajar Miodrag Šćepanović prije nekoliko godina, gostujući na TV Vijesti, kazao je da je fontana ruglo. Najpoznatiji kolašinski likovni umjetnik tada se požalio kako nikom od lokalnh funkcionera nikada nije palo na pamet da nekom njegovom skulpturom ukrasi centar grada. Da kamena kugla nema apsolutno nikavu umjetničku vrijednost novinarima je kazao tada i predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Kolašina Dragoslav Jeknić.

,,Ne znam ko je vajao, ali kugla, odnosno fontana, nema apsolutno nikavu umjetničku vrijednost. Ne vidim ništa lijepo, niti mi je jasno kako je dospjela u Kolašin. Čak je i laicima jasno da joj tu nije mjesto”, kazao je tada on.

A kugla je našla svoje mjesto u gradu na Tari, na Trgu borca, ali u bazenu u obliku broja 1, u sklopu rekonstrukcije 2006. godine. Za takav izgled fontane zaslužan je bivši predsjednik Opštine Mileta Bulatović, koji je, kažu njegovi saradnici, brinuo o svakom detalju. Prije nego što je dospio u varoš na sjeveru Crne Gore, o tom više tona teškom komadu granita pisali su mnogi srpski mediji. Naime, kolašinska kugla trebalo je, u stvari, da bude postavljena u Atini. Takva je, bar, bila namjera autora srpskog vajara Jova Petijevića, koju je 2002. godine počeo da kleše iz kocke ljiškog granita. Umjetnik je namjeravao da kuglu pošalje u Grčku za vrjeme održavanja Olimpijskih igara 2004. godine, a mediji u Srbiji su dugo i detaljno o tome pisali.

,,U majdanu kamena u Slavkovici kod Ljiga, iz gromade granita pomalja se, vještom rukom vajara Jove Petijevića iz Beograda, u svjetskim razmjerama neobična skulptura. Petijević vaja granitnu kuglu, prečnika oko dva metra i tešku devet tona, koju će opština Ljig pokloniti Atini, povodom Olimpijskih igara u glavnom gradu Grčke. Kad kugla iznikne iz granita planirano je da bude transportovana na vučnom vozu od Ljiga do Atine”, pisale su prije više od decenije Novosti.

U tom listu objavljeno je kako će u kugli biti uklesan ravnokraki grčki krst i pisati „Srbija Grčkoj, Ljig Atini”. U planiranje transporta granitne skulpture u olimipijski grad, kako su pisale srpske novine, bila je uključena i jugoslovenska ambasada u Atini, odnosno ambasador Dušan Bataković. U Večernjim novostima, TV novostima, Politikinom zabavniku, Sporskom žurnalu, na RTS-u… veličani su umjetnički dometi Petijevića, a njegova skupltura nazivana je „simbolom moći, snage, estetike i planete na kojoj živimo”.

O namjeri beogradskog vajara, koji je i bivši sportista i čije je djelo Sidnejsko kladivo bilo izloženo na Olimpijskim igarama u Sidneju, Jovan Marković snimio je i dokumentarni film. Vajar je o svom djelu, odnosno procesu nastanka, inspiraciji i svakom satu klesanja granita, za koji nije ni slutio da će završiti umjesto u Grčkoj na sjeveru Crne Gore, napisao i knjigu Tajna atinske kugle.

Ne zna se kako su propali planovi da se granitna kugla transportuje u Grčku, ali se pouzdao zna da je Bulatović, kada je nabavljao materijal za rekonstrukciju centra, na stovarištu preduzeća Granit Ljig ugledao skuplturu i odmah odlučio da je kupi. Kolašinci tvrde da je čitava fontana i urađena „iz nostalgičnih razloga”, da asocira na fudbal, odnosno Bulatovićeve golmanske dane. Zbog toga je, kažu, i kugla – lopta, ali i bazen u obliku broja 1.

,,Podigao čovjek sebi spomenik, ne pitajući nikoga. Ipak, mora se priznati da je, za razliku od mnogih prethodnika i nasljednika, i pored toga što ne znamo koliko je naših para za to potrošio, ipak nešto uradio. Trg izgleda lijepo, a fontana je ukras”, ocjenjuje jedan od političkih neistomišljenika bivšeg predsjednika Opštine.

O rekonstrukciji gradskog jezgra Bulatović nikad ne govori, naročito ne nakon što su detalji ugovora između lokalne uprave i izvođača, preduzeća Perošević, zainteresovali i državno tužilaštvo. Tako nikad nije objelodanjeno ni da li je kuglu platio 2.000 eura, kako se nezvanično pominje. U varoši se prepričava angedota prema kojoj se tadašnji prvi čovjek Kolašina poprilično namučio, pogađajući se sa srbijanskim vajarom, koji je za svoj rad tražio 10.000 eura. Bulatovićev saradnik, partijski kolega, bivši predsjednik SO Mile Šuković jednom je novinarima kazao da je fontana zaista ukras Kolašina i da se nikako ne može osporiti njena umjetnička vrijednost.

,,Kao što, eto, znate, fontana je, u stvari, rad renomiranog srpskog vajara. Ne znam zbog čega nije transportovana u Atinu, ali znam da se odlično ukopila u idejno rješenje novog izgleda kolašinskog centra. Ne mislim da je to promašaj, naprotiv”, rekao je tada on.

One koji su spremni da svoja djela postave po kolašinskim trgovima čeka mnogo praznog prostora – i na Trgu borca i na Trgu Vukmana Kruščića, ali za sada je rad Petijevića jedino umjetničko djelo, ukoliko se izuzmu spomenik palim borcima zagrebačkog vajara Vojina Bakića i biste junaka NOB-a.

Neki Kolašinci činjenicu da je varoš dobila fontanu vidjeli su kao šansu za brojne šale. U vrijeme kad je premjer bio Željko Šturanović i dok se očekivala njegova posjeta Kolašinu, Trg borca osvanuo je u pjeni, jer je neki šaljivdžija tokom noći u bazen fontane sipao deterdžent za suđe.Nekoliko sati trajala je „borba” ljudi zaduženih za čistoću grada s debelim naslagama pjene, pa Šturanović, ipak, nije imao priliku da vidi glavni gradski trg u bijelom usred ljeta.

Još nekoliko puta nakon toga, gradski centar osvitao je prekriven debelim naslagama pjene od deterdženta. Fotografi, pak, kažu da je ,,Miletina fontana” najljepša zimi, kad kuglu okuje led ili u noći, kad reflektori oko nje osvijetle vodoskoke. U svakom slučaju, činjenica je da je na većini fotografija Kolašina lajt motiv upravo kamena kugla od ljiškog granita, nesuđeni dar Srbije Grčkoj.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo