Povežite se sa nama

OKO NAS

VISOKOŠKOLCI GASTERBAJTERI: Ugostitelje na kruzere, medicinare u Njemačku, ljekare u Emirate

Objavljeno prije

na

Titogradski biro rada je sedamdesetih godina slao naše kvalifikovane majstore građevince, električare i mehaničare na arbajtovanje u Njemačku. Biro rada Srbije i danas ima takav angažman sa njemačkim Zavodom za zapošljavanje. Samo što sada šalju svoj medicinski kadar i visokoškolce.

Građani Crne Gore opet, uglavnom u svojoj režiji, nalaze posao u Njemačkoj. Najčešće, ilegalno i rijetko u svojoj struci. Mladi profesori i inženjeri, po sopstvenom svjedočenju, često ilegalno rade kao pomoćni kuvari ili konobari. Ulazak u Njemačku im olakšava šengen zona.

Od privatnih agencija za zapošljavanje samo Dekra iz Podgorice u saradnji sa centralom – Dekra Arbeit iz Njemačke, za rad u inostranstvu (Njemačkoj i Švajcarskoj) traži ljekare i medicinare svih usmjerenja. Kako je projekat tek u povoju ne mogu istaći brojke koje bi precizno ilustrovale odliv medicinara odavde.

Naši sagovornici iz više agencija za zapošljavanje, ukazuju da cijelu proceduru otežava to što nismo dio Evropske unije. Hrvatska je postala njen dio 2013. U njoj se dešava ono što se ranije desilo i drugim istočno evropskim zemljama kada su postale dio EU – odliv medicinskog ali i drugog visokokvalifikovanog kadra. Hrvati su sada zabrinuti da će ostati bez kvalitetnog kadra.

Njemačka ima osamdeset miliona stanovnika, negativan prirodni priraštaj, a deficitarna je medicinskim radnicima. Deficit ne mogu da popune iz svojih izvora. Ne traže nostrifikaciju diploma, za razliku od drugih zapadnoevropskih zemalja koje sem nostrifikacije, traže i polaganje dodatnih ispita radi dobijanja licenci, objašnjavaju nam u jednoj agenciji za zapošljavanje. ,,A taj proces je veoma težak i skup, a nema garancije da će nekoga, poslije dobijenih licenci čekati posao”, objašnjava nam ljekar koji je desetak puta ,,padao” na ovakvom ispitu u pokušaju da konkuriše za rad u jednoj italijanskoj klinici. Na kraju je uspio.

Drugačije iskustvo ima Podgoričanin sa dvadesetogodišnjim iskustvom u radu na najboljim klinikama u Švajcarskoj i Norveškoj. Poslije studija u Zagrebu, te diplomiranja u Beogradu, započeo je karijeru ljekara u inostranstvu. Prenio nam je svoje iskustvo u apliciranju za rad na jednoj klinici u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. ,,Nisam išao preko agencija. Postoje sajtovi za zapošljavanje, preko kojih se može aplicirati za željeno radno mjesto i kreirati profil – slično našim sajtovima za zapošljavanje. Tako me pronašla ova klinika. Vidjeli su moj profil, kontaktirali me mejlom, zakazali razgovor preko Skajpa. Razgovarao sam sa Njemcem, koji već dvadeset godina živi i radi tamo”. Poslije razgovora je poslao dokumenta na provjeru. ,,Diplome, sertifikati, kursevi, specijalizacije – sve što je na engleskom, mora biti ovjereno.” Dokumenta je klinika proslijedila indijskoj firmi Data floating. Ona provjerava ovakve vrste aplikacija za sve zemlje Zaliva, i taj proces traje gotovo godinu. ,,Ako sve prođe kako treba, dobijate poziv za polaganje licence u Budimpešti”.

Kako bi mogli raditi u UAE naši ljekari moraju imati licencu koja se zove DHA (Dubai Health Authority). ,,Ispit košta oko dvjesta dolara”, kaže ovaj ljekar.

On objašnjava da zemlje Zaliva nude najbolje uslove za život i rad. ,,U arapskim zemljama ne postoji porez na platu, za razliku od Zapadne Evrope ili SAD-a. Plata koja se dogovori sa njima ide na bankovni račun. Obezbijeđen je smještaj o njihovom trošku, avio karta i minimum trideset dana godišnjeg odmora. Za porodicu je obično sve pokriveno. I prevoz od kuće do posla je plaćen”.

Podatak da je menadžer klinike Njemac, ljekar, dovoljno govori. ,,To je čovjek koji je došao iz zemlje gdje su plate i uslovi za rad zdravstvenim radnicima među najboljima u svijetu”.

Naš sagovornik kaže da ljekari iz Crne Gore odlaze jer su kod nas male plate, sistem neorganizovan, a mogućnost rješenja stambenog pitanje svedena je na minimum. Ukazuje da mladi ljudi ne mogu doći do zaposlenja i specijalizacije. Trenutno ih je bar sto na evidenciji Biroa.

,,Skoro je bio Sajam Medicine i medicinske opreme u Hiltonu. Gostovali su renomirani hirurzi i ljekari. Drugog dana je gostovao profesor-hirurg sa Arčibadi klinike u Turskoj, koji je dosad obavio sto transplatacija jetre. Ljekara i hirurga Kliničkog centra, a ni studenata Medicinskog fakulteta nije bilo na tom predavanju. Sala je bila prazna. Mogli su doći bar da saslušaju ono o čemu je govoreno, jer do danas kod nas nije izvedena nijedna transplatacija jetre. Nezainteresovanost, apatija osvajaju sve. Studenti već znaju da ovdje nemaju perspektivu”.

Dok se medicinari nalaze u donekle povoljnijem položaju, realnost je znatno drugačija kada su u pitanju ostala zanimanja. Alternativa ilegalnom arbajtovanju je rad na kruzerima koji je kod nas aktuelan u posljednjih desetak godina. Ovu vrstu zapošljavanja omogućila je kompanija Kouzon iz Makedonije koja ima svoje kancelarije i u Podgorici.

Iz te agencije objašnjavaju da svoja predstavništva imaju u više od 19 država iz regiona i šire. U posljednjih deset godina su posao našli za oko 4.000 radnika iz Crne Gore. Kažu da je ponuda veća nego što je potražnja. ,,Da bi bilo jasnije nama traže 2.500 radnika na godišnjem nivou a mi iz Crne Gore dajemo 400″.

Posao im traže ljudi iz bivših YU republika, ali i Česi, Slovaci, Bugari, Rumuni i Turci. Tvrde da sarađuju sa najboljim svjetskim cruises kompanijama. ,,Više od 70 odsto kandidata rade kao mornari ili kao osoblje na brodovima za krstarenje u hotelskom smještaju. Ovo su poslovi koji donose keš, a rad na brodu je ograničen na šest ili devet mjeseci”.

Poslovi su u domenu Hospitality industrije, tj. ugostiteljstva. Proces apliciranja počinje slanjem CV-a na engleskom jeziku. I jedan od važnijih uslova je da kandidati znaju engleski. ,,Ako ispunjavaju taj uslov, možemo da zaposlimo svakog ko želi da radi. U principu vrlo mali broj kandidata je kvalifikovan na početku. Da bismo im pomogli, mi nudimo obuke za prekvalifikacije i dokvalifikacije”.

Dakle, neke alternative postoje. Ali prije toga morate izdvojiti značajna sredstva za nostrifikacije diploma, polaganje ispita, licence, vize, agencije koje su posrednici u regrutovanju, dokvalifikacije, prekvalifikacije i tek na kraju avionsku kartu i smještaj…

Onda, samo spakujete kofere i na ljeto dođete u obilazak familije.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo