Povežite se sa nama

OKO NAS

EKOKRIMINAL U EKOLOŠKOJ CRNOJ GORI: Predjeli slikani crnim tačkama

Objavljeno prije

na

Prošlog petka u centru Pljevalja koncentracija sumpordioksida iznosila je u petnaest sati 408 mikrograma po metru kubnom, znatno iznad dozvoljene granice. U isto vrijeme u Nikšiću izmjereno je 4,9 mikrograma po metru kubnom, što znači da je vazduh u najsjevernijem crnogorskom gradu bio gotovo sto puta zagađeniji.

Sumpor-dioksid je jedan od najčešćih zagađivača vazduha koji djeluje nadražujuće na oči, sluznice i disajne puteve. Dozvoljena dnevna koncentracija u Crnoj Gori je 125 mikrograma po metru kubnom, a satna 350.

To je bio povod da o ekološkim problemima u prvoj ekološkoj državi na svijetu razgovaramo sa dvojicom poznatih ekologa – Aleksandrom Perovićem, izvršnim direktorom Ekološkog pokreta Ozon iz Nikšića, i Miloradom Mitrovićem, direktorom NVO Breznica iz Pljevalja.

,,Posljedice nekontrolisane i nepravilne eksploatacije prirodnih resursa, propali industrijski kompleksi koji su se pretvorili u ekološke bombe, nekontrolisano odlaganje svih mogućih vrsta otpada, nepostojanje odgovarajućih sistema za zaštitu životne sredine, najprimitivniji mogući načini grijanja, kao posljedica siromaštva, krivolov i istrebljenje autohtonih vrsta, naročito u ribolovu, ekokriminal i izvoz oblovine, zloupotreba prostora planskom i neplanskom gradnjom, korupcija u institucijama sistema na svim nivoima – ukupno čine da kao ,,najzagađeniju” zonu prepoznajem upravo Ustavnu odrednicu ekološke države. Ovaj jedinstven razvojni pravac je toliko ,,zagađen” onim ,,zagađivačima ” koji su pokrivali najodgovornije funkcije u prethodnih tridesetak godina kada je beskompromisnom devastacijom prirodnih resursa i ekokriminalom nezapamćenih razmjera za XX i XXI vijek načinjena nesaglediva ekološka i ekonomska šteta, koju će trpjeti i buduće generacije”, kaže Perović.

On podsjeća na pet već čuvenih crnih ekoloških tačaka: Kombinat aluminijuma, TE Pljevlja, Željezara, Brodogradilište Bijela, jalovište Gradac i Rudnik Šuplja stijena.

To su, kaže, lokacije priznate i od nadležnih institucija kao veliki i kompleksni problemi za čiju su sanaciju potrebna značajna sredstva, ali i znanje i kapaciteti koje mi, nažalost, nemamo u potrebnoj mjeri.

,,Takođe, nikako ne smijemo preumiti da je iza svih ugašenih industrijskih preduzeća ostao haos, zagađeno zemljište, napušteni otvoreni rudokopi, ruševine i devastirani prostor, pa je i njihov i pojedinačni i kumulativni efekat veoma nepovoljan sa socio-ekološkog aspekta i teško je i samo pomisliti šta će sve morati da se uradi da se saniraju posljedice neodgovorne i pogrešne višedecenijske politike”, upozorava Perović.

Alijansa za zdravlje i životnu sredinu, vodeća evropska organizacija koja analizira kako okruženje utiče na zdravlje i koja radi za potrebe EU, u decembru 2014. godine Pljevlja je proglasila najzagađenijim gradom u Evropi i područjem opasnim za život građana.

,,Građani Pljevalja često su izloženi enormnoj emisiji prašine. Ali, nije u redu da nam ‘opravdanje’ bude da ni domaćom, ni EU legislativom nisu propisane vrijednosti za pragove upozoravanja i obavještavanja javnosti kada se radi o koncetracijama PM čestica. Papir i dalje trpi sve, ali i dalje trpe i umiru građani Pljevalja”, kaže Milorad Mitrović.

Instrumenti Agencije za zaštitu životne sredine registrovali su u julu i avgustu u Pljevljima nekoliko dana prekoračenje koncentracije PM 10 čestica u vazduhu, koje su prelazile dozvoljene vrijednosti i po pet puta.

Mitrović podsjeća da je 2. avgusta, u 9 sati, koncentracija PM 10 čestica bila 276,2 mikrograma po metru kubnom, što je više od pet i po puta, ili preko 276 odsto više od maksimalno dozvoljene granice.

,,Zakonske granice su odavno u konstantnom prekoračenju, a niko od nadležnih ne reaguje. Prekoračenja i benzoapirena su vrlo česta, nekada i preko dvadeset puta veće od dozvoljenih graničnih vrijednosti”, kaže Mitrović.

Krajem januara mediji su objavili podatke Agencije za zaštitu životne sredine po kojima je sadržaj kancerogene materije benzoapirena u Pljevljima bio dvadeset puta iznad dozvoljene granice, ali, saopštili su iz Breznice, niko od nadležnih nije našao za shodno da Pljevljake upozori da zbog toga postoji opasnost da njihovo zdravlje bude ozbiljno narušeno.

Zagađenje vazduha u Pljevljima tih dana obaralo je sve rekorde po količini lebdećih čestica PM 10 ali i drugih veoma opasnih materija u vazduhu, kaže Mitrović.

,,Odgovorno tvrdim da je, ukoliko u najskorije vrijeme ne napravimo društveni konsenzus, ekološka država najbolji razvojni pravac, koji je potrebno prilagoditi novim trendovima i ići u korak sa savremenim standardima, u suprotnim Crna Gora će propustiti istorijsku šansu koja nam više nikada neće biti pružena. Zato je potrebno uporedo sanirati i revitalizovati zagađene zone, ali i zagađeno kulturološko stanje, prije svega struktura kojima je povjereno da odlučuju u ime cijele zajednice, ali nažalost i značajnog broja građana, koji su postali ravnodušni prema svemu”, kaže Aleksandar Perović.

Godinama pejzaž Crne Gore ukrašavaju deponije, među kojima ima preko 350 divljih. I nemilosrdno truju zdravlje građana. Prošle godine zvanično je potvrđeno da se na divljim deponijama godišnje odloži gotovo 80.000 tona otpada i da se ne zna gdje završi još oko 26.000 tona. U pljevaljskoj opštini postoje dvije deponije – Maljevac i druga u mjestu Gradac.

Mitrović tvrdi: ,,Deponija Maljevac nikada nije dobila dozvolu za rad. Znači, ta deponija opasnog otpada trideset godina emituje i proizvodi ogromno i pogubno zagađenje. Na Maljevcu su u protekle tri decenije pljevaljske elektrane deponovale preko osam miliona tona pepela i šljake”.

Zbog toga nije čudno što se Crna Gora nalazi na 47. mjestu ekoloških država, pa i iza Slovenije i Hrvatske, država uz čije ime ne stoji epitet ekološka država.

ALEKSANDAR PEROVIĆ: Pljevlja i Nikšić najugroženiji

– Pljevlja i Nikšić su dvije najugroženije životne sredine u Crnoj Gori, naročito jer su postali životne sredine iz kojih se odlazi i koje ostaju bez ljudskih resursa, i mladih školovanih kadrova. Ali, i Podgorica je ekološka bomba, gdje je aerozagađenje prisutno na nekom manjem nivou od Pljevalja i Nikšića, ali je, imajući u vidu broj stanovnika, to takođe veliki problem. Nijesu riješena ni pitanja komunalnih otpadnih voda u glavnom gradu ekološke države, što je još jedna tema koja može da nam efektno pokaže na kom sto stepenu ekonomskog, pa i kulturnog razvoja. Preko 350 registrovanih nelegalnih deponija, od kojih su mnoge u koritima rijeka, a i onih zaštićenih, ili u njihovoj neposrednoj blizini, takođe su posljedica loših politika, ali i dokaz da smo i kulturološki ,,zagađeni” i da nam je i to itekako potrebno svakodnevno ponavljati, jer kultura življenja u potrošačkom društvu, koje je pritom ekonomski slabe moći, zapravo je nešto što se prepoznaje kao opasnost za cijelokupnu zajednicu i njenu budućnost.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo