OKO NAS
OPASNOST OD ZEMLJOTRESA U CRNOJ GORI: Nijesmo spremni

Objavljeno prije
9 godinana
Objavio:
Monitor online
U nedjelju veče stanovnici Podgorice osjetili su zemljotres. Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju su potvrdili da je jačina zemljotresa u žarištu, okolina Spuža, bila 3.9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV-V stepeni Merkalijeve skale.
Zemljotres je trajao 4-5 sekundi i probudio, opet, mnoge strahove. Naročito u trusnim područjima – Podgorica i Crnogorsko primorje. Još su živa sjećanja na katastrofalni zemljotres na primorju koji je 15. aprila 1979. odnio 101 žrtvu u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Nakon njega izvršeno je obimno istraživanje, od 1980. do 1986. kojim je utvrđena regionalna seizmološka karakteristika teritorije Crne Gore. Podaci iz ovog istraživanja mogu se naći na sajtu Seizmološkog zavoda Crne Gore i po njima u Podgorici i okolini, u narednih 100 godina, treba očekivati zemljotres inteziteta VIII stepeni Merkalijeve skale, sa vjerovatnoćom od 63 odsto. Crnogorsko primorje i zaleđe okarakterisano je očekivanim intezitetom od IX stepeni Merkalijeve skale. Seizmička opasnost se smanjuje u pravcu sjevera, pa je krajnji sjever-sjeveroistok (između Pljevalja i Bijelog Polja) praktično aseizmičan.
I pored brojnih naučnih napredaka, među kojima i posmatranje zemljine kore iz satelita, još su nemoguće uspješne kratkoročne prognoze zemljotresa, ističe za Monitor direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislav Glavatović. On kaže da moramo prihvatiti činjenicu da živimo u trusnom području, pri čemu u Crnoj Gori u smislu nivoa seizmičke opasnosti dominira priobalni pojas, na kojem je bilo i biće zemljotresa.
,,U takvim okolnostima, treba naglasiti da je dugoročan karakter seizmičnosti u Crnoj Gori vrlo kvalitetno i pouzdano opisan najnovijim kartama seizmičkog hazarda, te da je za ostvarivanje pune bezbjednosti stanovanja na ovim prostorima, posebno na cijelom crnogorskom priobalju, dovoljno dosljedno primjenjivanje savremenih normi za projektovanje i izgradnju seizmički sigurnih objekata, uz poštovanje utvrđenih seizmičkih parametara”, ističe Glavatović.
Propisi koji se odnose na uračunavanje rizika od zemljotresa prilikom gradnje, doneseni su u SFRJ, nakon zemljotresa u Skoplju 1963, a unaprijeđeni su nakon 1979.
Sve je to bilo neophodno s obzirom na posljedice katastrofalnog zemljotresa iz 1979. koji je razorio 250 naselja i ostavio ruševine u svim primorskim gradovima. Stučnjaci se slažu da je srećna okolnost bila što se zemljotres desio rano ujutru ( 7 časova i 19 minuta) pa ljudske žrve nijesu bile veće.
Profesorica Građevinskog fakulteta Jelisava Kalezić za Monitor govori što je sve u tadašnjoj SR Crnoj Gori, nakon 1979. urađeno u cilju suočavanja sa izvjesnom pojačanom seizmičkom aktivnošću u neposrednoj i daljoj budućnosti. Formiran je Komitet za urbanizam, građevinarstvo i komunalne djelatnosti, kao i regionalni zavodi i više opštinskih uprava za urbanizam; legislativa je prilagođena zahtjevima integralne zaštite prostora od zemljotresa; formiran Građevinski fakultet sa Centrom za proučavanje konstrukcija i programom obuke kadrova; međunarodni tim stručnjaka, na čelu sa prof. Adolfom Ciborovskim zajedno sa timom Republičkog zavoda za urbanizam koji je predvodio prof. Božidar S. Pavićević, izradili su novu metodologiju planiranja zasnovanu na aseizmičnom planiranju, očuvanju ravnoteže prirodne i građene sredine i ravnomjernom regionalnom razvoju iz čega je proizašao koncept integralnog planiranja; urađen je Prostorni plan Republike i generalni urbanistički planovi većine opštinskih centara po navedenoj novoj metodologiji.
Koliko se ozbiljno radilo svjedoči i činjenica da je koncept integralnog planiranja, osmišljen i primijenjen nakon crnogorskog zemljotresa, preporučen od strane UNDP kao uzoran model za područje Mediterana.
Sve je to bačeno u vodu početkom devedesetih, kada počinju odstupanja od koncepta integralnog planiranja. ,,Zatim su išla i druga odstupanja (zakonske izmjene koje su polako uvele mogućnost parcijalnog planiranja, relativizovanja dokazanog seizmičkog hazarda, prikrivanja stvarnih razmjera seizmičkog rizika konkretnih planova i projekata, prepuštanja investitorima formiranja komisija za stručnu ocjenu projekata, neaktivnost građevinske i urbanističke inspekcije i td.), koja su ukupno dovela do komplesa okolnosti kojima su veliko društveno bogatstvo ostvarene građene sredine, infrastruktura i suprastruktura, proizvodnja i životi ljudi dovedeni u ozbiljnu opasnost”, naglašava Kalezić.
Jedan od najvećih stručnjaka iz ove oblasti Božidar S. Pavićević je prije par godina u Monitoru tada samo najavljeni koncept gradnje solitera u Budvi, s aspekta seizmičkog rizika ocijenio ,,katastrofičnim”.
Staniša Ivanović, dugogodišnji profesor inženjerske seizmologije na Građevinskom fakultetu UCG i stalni sudski vještak za ovu oblast, za Monitor kaže da se geomehanička ispitivanja, koja su zakonom obavezna, često ili ne izvode, ili se izvode parcijalno. ,,Naime, obično se određuje nosivost tla, ali ne i stabilnost od klizanja, što su dvije potpuno odvojene kategorije. Određivanje stabilnosti je skuplji dio posla kod geomehaničkih ispitivanja i složeniji, posebno kada se ima u vidu da izradu geomehaničkih elaborata obično rade patuljaste firme sa svega 3-4 uposlena”.
Ivanović kaže da su brojni primjeri iz prakse koji govore o nepoštovanju standarda i propisa aseizmičke izgradnje i navodi neke od njih: ,,Tipičan primjer je lokalnost Prijevor kod Budve. Tamo je izdato na desetine urbanističkih i saglasno tome građevinskih dozvola, za objekte, koji su već sada i u odsustvu zemljotresa, ispucali, oštećeni i veoma skloni rušenju. Možemo pretpostaviti što će se sa objektima desiti u slučaju zemljotresa, čak i umjerenih, da ne govorimo o jakim zemljotresima. Katastrofa. Ovdje su još Austrougarske vlasti zabranile svaku izgradnju jer se radi o starom fosilnom klizištu veoma sklonom aktiviranju pri dejstvu zemljotresa”.
Kao drastičan, Ivanović navodi i primjer koji se desio prije dvije godine u Sutomoru, neposredno uz postojeći hotel Korali, pri iskopu temeljne jame za novi objekat, poginula su dva radnika. ,,U svom Nalazu sam napisao – školski primjer kako ne smije da se radi”, kaže Ivanović i dodaje: ,,Prošle godine, u Rafailovićima, neposredno uz obalu, u zoni Morskog dobra, za potrebe novog objekta, projektovana je podzemna garaža, pa se podzemna voda morala crpsti pumpama. Pošto su slana i slatka voda hidraulički povezane, pri crpljenju vode došlo je do obaranja nivoa vode ispod susjednih objekata koji su počeli da tonu”.
Ima još: ,,U Staroj Slanici kod Risna, za potrebe nove višespratnice, neposredno uz obalu, porušena je stara zidana kula sa kamenim bunarom iz doba Rimljana, koji su bili pod zaštitom UNESCO-a. Neadekvatno izvedeni potporni zid aktivirao je pokrete zemljanih masa i izazvao oštećenja susjednih objekata”, govori Ivanović i podsjeća da je zbog naučnog vandalizma aktivirano veliko klizište u Mojdežu 2004. godine, a epilog na sudu još nije poznat.
Kalezić kao primjere navodi da nijedan DUP koji je usvojen unazad deset – petnaest godina ne sadrži kvalitetan i funkcionalan plan (mnogi nikakav) mjera evakuacije i zbrinjavanja stanovništva u slučaju razornog zemljotresa. Praksa je i da se gradi u zonama koje su na kartama mikroseizmičke rejonizacije označene kao područja na kojima ne treba graditi. Problem je i što se projektna dokumentacija, posebno velikih objekata ne čuva na način da može da posluži u razne svrhe u slučaju zemljotresa: bezbjedno otkopavanje zatrpanih, procjena mogućnosti sanacije objekata, planovi rušenja i uklanjanja u slučajevima veće destrukcije i dr.
,,Crna Gora je zaboravila iskustvo aprilskog zemljotresa, a taj je zaborav rezultatanta pohlepe investitora, nebrige institucija i pomanjkanja stručne etike (nažalost često i stručnih znanja i referenci) kod mnogih planera, projektanata i izvođača. Nijesmo spremni i naredni za sljedeći/sljedeće zemljotrese”, zaključuje Kalezić.
Prilikom nedavnog zemljotresa u Italiji, škola u Amatričeu srušena je do temelja. Srećom u njoj nije bilo đaka. Škola je renovirana 2012. godine kako bi bila otporna na potrese, a rekontrukcija je koštala 700.000 eura. Zemljotres je odnio preko 290 života, a glavni tužilac oblasti Rietije, koja je pogođena, Đuzepe Sieva je izjavio da ,,veliki broj smrtnih slučajeva ne može da smatra sudbinom”.
Jedina preventiva je dosljedno poštovanje pravila i izgradnja seizmički sigurnih objekata. Kada to nije praksa ostaje nada da će očekivana sudbina kleta mimoići našu, ali neće neke od sljedećih generacija.
Šta raditi u slučaju zemljotresa
Dr Branislav Glavatović za Monitor prezentuje najvažnije preporuke za ponašanje prilikom zemljotresa i nakon njega.
• Sačuvajte prisebnost, pošto panika često dovodi do pogrešnih odluka.
• Ako ste u stanu čučnite ispod čvrstog stola kako bi se zaštitili od predmeta koji vise na zidovima i nestabilnog namještaja, ili kleknite uz unutrašnji zid, ili stanite u otvor za vrata u nosećem zidu objekta. Pokrijte glavu dok zemljotres traje.
• Ako ste napolju odmaknite se od zgrada zbog mogućnosti pada djelova krovne konstrukcije, dimnjaka, maltera itd., odmaknite se i od uličnih svjetiljki i električnih vodova.
• Ukoliko ste u zgradi, posebno na višim spratovima (iznad drugog) sačekajte da prođe podrhtavanje izazvano zemljotresom (zaklonjeni prema prethodnim savjetima), jer najčešće to stanje traje svega nekoliko sekundi, što nije dovoljno za napuštanje objekta. Pri dejstvu zemljotresa posebno su nestabilne stepenišne konstrukcije i treba ih izbjegavati, kao i liftovi koji se redovno blokiraju.
• Nakon zemljotresa nije poželjno ulaziti u objekte pošto najsnažniji zemljotres u seriji obično prati povorka naknadnih, nešto slabijih.
• Ako ste u stanu, nakon prestanka podrhtavanja tla trebalo bi napustiti objekat, koristeći stepenište, ali nikako lift, pošto je u takvim uslovima nesiguran, ako već nije blokiran.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
PROTESTI CETINJANA: Odgovori i odgovornost i dalje izostaju

Objavljeno prije
4 danana
18 Aprila, 2025
Cetinjani ukazuju da institucije i dalje ćute i pozivaju na temeljnu istragu propusta i odgovornosti za dva masovna ubistva u tom gradu. Naglašavaju da su njihovi protesti vapaj za pravdom i odgovornošću
Cetinjani i malobrojni građani drugih gradova već tri mjeseca po kiši i snijegu blokiraju Kruševo ždrijelo na putu Podgorica – Cetinje noseći transparente na kojima su ispisana imena nedužno ubijenih Cetinjana, ali i poruke – „Ne tražimo osvetu, tražimo odgovore“, „Markov i Mašanov zakon, štit a ne prazna obećanja“, „Da nam đeca žive bezbjedno“… Traže odgovore zbog masovnog ubistva koje je prvog januarskog dana počinio njihov sugrađanin Aco Martinović ubivši 11 osoba prije nego je presudio sebi, ali i zbog zločina koji je dvije i po godine ranije na Cetinju počinio Vuk Borilović kada je u monstruoznom pohodu ubio desetoro. U oba masovna ubistva stradala su i djeca – na Medovini su ubijena dva dječaka Marko i Mašan, a krvavog prvog januarskog dana Janko i Vukan.
Protestanti ukazuju da institucije i dalje ćute i pozivaju na temeljnu istragu propusta. Naglašavaju da su njihovi protesti vapaj za pravdom i odgovornošću.
„Nijesmo ođe da ćutimo. Ođe smo jer nas boli. Bole nas ožiljci na srcu od 12. avgusta i 1. januara. Boli jer između ta dva masakra ništa nije urađeno da bismo mi živjeli bezbjednije. Naši protesti su i vapaj. Za pravdu, za istinu, za odgovornost. Naši zahtjevi su odavno svima poznati. Do sada nijesmo dobili nikakav odgovor od onih koji su morali da reaguju. Makar jednim saopštenjem – pojašnjenjem šta se zapravo desilo. Je li zakazalo zdravstvo, tužilaštvo, sudstvo, policija, ili su u pitanju neki propusti u komandnoj odgovornosti? Samo huk tišine – to doživljavamo kao ignorisanje Cetinja i građana Crne Gore. To vrijeđa žrtve ova dva masakra – poručio je Bajko Stanojević.
Prije tri dana građani Cetinja uputili su otvoreno pismo čelnicima cetinjske opštine, lokalnog parlamenta i odbornicima. Pismom su zatražili istinu i odgovornost za djelovanje svih odgovornih u institucijama čije su odluke, kako navode, dovele do toga da Martinović i Borilović „slobodno šetaju ulicama naoružani do zuba“.
„ Tri mjeseca svakodnevno, mi koji osjećamo potrebu za time, stojimo na Kruševo ždrijelo – Belveder, pokušavajući da skrenemo pažnju svima Vama koje smo birali, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, da smo samo zbog nestručnosti i neažurnosti, da ne kažemo nešto teže dok se ne dokaže, doživjeli dvije velike tragedije u našem gradu, navodi se u pismu.
Naglašavaju da tri mjeseca odgovora sa državnog nivoa nema, što, kako navode, manje boli od činjenice da na blokadama nema ni odbornika koje su birali . Pozvali su ih da se u nedjelju kao sugrađani pridruže protestu.
„Ne treba vam članska karta zađenuta za pas, već kao naši sugrađani i naši predstavnici dođite svih vas 33 u neđelju 20. aprila u 17:20 sati na Kruševo ždrijelo – Belveder i bez stranačkog prefiksa, članskih partijskih knjižica, političkih i partijskih mimoilaženja. Dokažite da ste uz narod! Čekamo vas, bez izuzetka, preśednicu lokalnog parlamenta Prijestonice, sve odbornike Prijestonice, preśednika i potpreśednike Prijestolnice“, poručili su.
Nekoliko dana ranije, prošlog petka, u Prijestonici je odražna vanredna sjednica Skupštine na kojoj joj je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković saopštio da su svi koraci koje je Prijestonica preduzela nakon dva tragična događaja bili pokušaj da se dobiju odgovori na nezamislive tragedije.
„Međutim, da bi se zaista stvorio sistem otpornosti potrebna je snaga institucija i jasan odgovor države koji će osigurati da se glas Cetinja čuje i poštuje i da zaključci Skupštine Prijestonice ne ostanu mrtvo slovo na papiru – poručio je Đurašković.
On je podsjetio je da je Skupština Prijestonice nakon tragičnog događaja početkom ove godine donijela niz zaključaka sa jasnim ciljem da se slična tragedija nikada više ne ponovi.
„Umjesto institucionalnog odgovora, uslijedila je tišina, a umjesto odgovornosti – ćutanje“, kazao je Đurašković.
Za skoro tri godine, od prvog masovnog ubistva na Cetinju uslijedio je samo jedan optužni prijedlog. Sredinom marta, cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv nekadašnje načelnice Filijale za upravne i unutrašnje poslove Prijestonice Olivere Krivokapić i to zbog nepokretanja upravnog postupka za oduzimanje vatrenog oružja od Vuka Borilovića, koji je 12. avgusta 2022. počinio višestruko ubistvo u cetinjskom naselju Medovina. Optužni prijedlog je, kako navode u saopštenju, protiv okrivljene, koja je bila i ovlašćeno lice za vođenje upravnog postupka, podnijet pred Osnovnim sudom u Cetinju, a zbog propusta u vršenju službe. Istog dana Krivokapić je podnijela krivičnu prijavu protiv tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva.
– Optužni predlog je neosnovan – što će se u postupku lako dokazati. Ovim optužnim predlogom tužilaštvo želi zaštititi sebe jer u slučaju nasilničkog ponašanja imenovanog nije, kao i drugim lakšim krivičnim djelima, iniciralo pretresanje stana, niti naložilo da se obavi psihijatrijski pregled – navela je Krivokapić.
Sredinom januara premijer Milojko Spajić putem društvenih mreža objavio je informaciju da se sastao i razgovarao sa Majom Ljiljanić Popović, inicijatorkom “Markovog i Mašanovog zakona”, o važnim izmjenama u regulisanju posjedovanja oružja – strožim uslovima i kontrolama i kraćem trajanju dozvola, rigoroznijim kaznama za nelegalno oružje.
Spajić je rekao i da su kontaktirani američki partneri, kako bi im FBI napravio analizu obje tragedije na Cetinju i da su dobili pozitivan odgovor sa političkog nivoa. Da li je urađena analiza i šta se u njoj navodi nije poznato.
Uslijedilo je raspisavanje, javni poziv za javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore i Zakona o oružju i municiji Markov i Mašanov zakon, koji je trajao do 24. februara. „Novi zakon stupa na snagu gdje će držanje, a posebno nošenje neobilježenog oružja biti najdrakonskije kažnjeno u Evropi, najavio je Spajić sa konferencije odražne 4. januara i poručio da prema tim ljudima neće biti milosti.
Početkom aprila objelodanjeno je da drakonske kazne za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, koje je Vlada obećala nakon masakra na Cetinju kada je ubijeno 13 ljudi, ipak neće biti toliko oštre.
Umjesto plana da za nedozvoljeno držanje oružja kazna bude godinu zatvora, to biti pola godine, dok za neovlašćeno nošenje oružja umjesto predloženih od tri do 10 godina, kazna biti od dvije do osam godina.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKIJALIŠTA CRNE GORE IZMEĐU GUBITAKA, SMJENA I NEIZVJESNOSTI: Pred kolapsom bez nove državne finansijske injekcije

Objavljeno prije
4 danana
18 Aprila, 2025
Nakon višemilionskih gubitaka i loše zimske sezone, državno preduzeće Skijališta Crne Gore suočilo se sa smjenom izvršnog direktora, optužbama za netransparentno poslovanje i sve dubljom finansijskom krizom. Sindikat traži hitnu reakciju Vlade kako bi se, tvrde, izbjegao potpuni kolaps firme, koja je zavisnik od državne pomoći
Pored nedostatka snijega i višemilionskih gubitaka, minulu zimu u državnom preduzeću Skijališta Crne Gore obilježili su brojni, brižljivo skriveni sukobi između Odbora direktora (OD) i sada već bivšeg izvršnog direktora Đura Miloševića. U iščekivanju da Vlada još jednom obezbijedi novčanu pomoć kako bi zaposleni u Ski centru Kolašin 1600, koji posluje u okviru SCG, primili zarade ovog i narednih mjeseci, OD je odlučio da razriješi Miloševića. I ta odluka je prošla bez saopštenja i zvaničnog obrazloženja, kao i bez objašnjenja razloga za imenovanje Bojana Medenice za novog izvršnog direktora SCG. On je do sada bio rukovodilac Ski centra Kolašin 1600.
Iako to nijesu javno saopštili, doskorašnjem direktoru, kojem je mandat trebalo da traje do kraja godine, članovi OD zamjerili su više stvari, što je dokumentovano u zapisniku u koji je Monitor imao uvid. Između ostalog, navodi se da Milošević “duže vrijeme kontinuirano nije poštovao odluke OD, prvenstveno pravilnike o načinu korišćenja službenih automobila i o službenim putovanjima u inostranstvo”. Ti akti su, kako je objašnjeno u zapisniku, doneseni radi kontrole i smanjenja finansijskih troškova u društvu. Podsjećaju i da je za deset mjeseci prošle godine potrošeno čak 6.325 litara goriva.
“OD nije imao nikakav uvid u potrošnju goriva za zaposlene u upravi društva, tj. nije imao uvid u putne naloge, pri čemu se nije vodila nikakva evidencija utroška goriva. Takođe, iz bilansa stanja i uspjeha iz 2022. godine, primijećena je velika potrošnja po pitanju isplate dnevnica za službena putovanja, u iznosu od 18.659 eura. Takođe, u 2023. godini, potrošnja na dnevnice za službena putovanja iznosila je 8.448,30 eura. Nijesmo dobili obrazloženja gdje se putovalo, odnosno na koju vrstu službenih putovanja su trošena ova sredstva”, konstatovao je OD.
Milošević, navodno, nije redovno obavještavao OD o finansijskom stanju u državnom preduzeću na čijem je čelu bio. Bivšem direktoru zamjereno je i što nije blagovremeno djelovao po pitanju sanacije žičare K7, koja je još u proljeće minule godine oštećena radovima investitora na Planinskom centru Kolašin 1450, zbog čega taj šestosjed još nije u funkciji. Za razrješenje Miloševića, koji tokom minule sedmice nije odgovarao na pozive i poruke Monitora, jednoglasno su glasala sva tri člana OD-a.
Slična situacija desila se i usred zimske turističke sezone 2023/24, kada je tadašnji OD smijenio Miloševića, a dva dana kasnije, članove OD koji su donijeli tu odluku, razriješila je Vlada. Nakon toga, nastavile su se nesuglasice i sa novim OD-om, ali, takođe, daleko od očiju javnosti.
Prije posljednjeg Miloševićevog razrješenja, promijenjen je i Statut preduzeća, u dijelu koji se odnosi na kvalifikacije potrebne za poziciju direktora. Na toj poziciji ubuduće može biti lice sa VI nivoom nacionalnih kvalifikacija i najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodećim pozicijama. Medenica zadovoljava te uslove. Za Monitor nije želio da komentariše razloge razrješenja prethodnika, ali je najavio nekoliko aktivnosti koje bi, kako tvrdi, trebalo da doprinesu boljoj finansijskoj situaciji u preduzeću.
Prema njegovim riječima, prvi korak će biti revizija u SCG, kako bi se “precizno utvrdili svi finansijski izazovi, ali i našli načini za njihovo rješavanje”. Najavljuje i plan reorganizacije koji će predstaviti Vladi.
“Prije svega, treba da vidimo gdje se tačno nalazimo u finansijskom smislu. Naravno, prioritet je da se zaposlenima obezbijede zarade za ovaj i naredne mjesece. Vladi ćemo predložiti plan reorganizacije, ali i predočiti kako namjeravamo da uštedimo. Ima mnogo prostora za uštedu, ali i za zaradu, posebno kada je riječ o marketingu. Aktivno pripremamo ljetnju turističku sezonu, a vrlo je vjerovatno da će već narednog mjeseca početi akcija prodaje loyalty ski pass-ova po vrlo povoljnim cijenama. Ima još mnogo ideja koje treba analizirati, a zatim i početi realizaciju. Određena zaduženja imam i od OD-a”, kazao je Medenica za Monitor.
Između ostalog, OD je novog direktora zadužio i da “nastavi da aktivno prati tužbene zahtjeve i sudske postupke koji su u toku i da blagovremeno podnosi regresne tužbe u zakonskom predviđenom roku za izgubljene dobiti društva”. Dobit su Skijališta izgubila, tvrde, “ zbog pogrešnog rada razriješenog izvršnog direktora”.
Medenica najavljuje i aktivan rad na projektu koji bi za narednu zimu obezbijedio “bar osnježavanje staza koje pripadaju novim ski liftovima ‘sidro’ i ‘tanjir'”. Medenica se sprema i za sastanak sa Sindikalnom organizacijom Ski centra Kolašin 1600. Kako u sindikatu kažu za Monitor, od Vlade i Ministarstva turizma očekuju “brz i precizan program izlaska iz krize i jasnu dinamiku isplata zarada radnika”. Na taj način, objašnjavaju, preduzeće bi zadržalo stručne i iskusne radnike.
“Smatramo da očuvanje zimskog turizma predstavlja strateški interes Crne Gore, te da je podrška Vlade i Ministarstva turizma u ovom trenutku od ključnog značaja, ne samo za radnike Ski centra, već i za čitavu lokalnu zajednicu i turističku privredu. Glavne zabrinutosti radnika u vezi sa trenutnom situacijom odnose se prvenstveno na njihovu egzistencijalnu sigurnost i stabilnost njihovih radnih mjesta”, objašnjavaju u Sindikalnoj organizaciji.
Sindikat je u svom nedavnom saopštenju poručio da se “veliki broj zaposlenih u Ski centru nalazi u teškoj finansijskoj situaciji jer su kreditno zaduženi”. U značajnom broju slučajeva, podsjećaju, plata iz skijališta predstavlja jedini izvor prihoda u domaćinstvu, pa je “svaki prekid ili kašnjenje u isplati zarada direktna prijetnja njihovoj osnovnoj egzistenciji”.
Podršku Vlade vide u “nekom vidu pozajmice, kredita ili povećanja osnivačkog uloga”. Vlada je početkom novembra prošle godine donijela odluku o dodjeli nepovratne finansijske pomoći u iznosu od 100.000 eura SCG. Kako je tada saopšteno, riječ je o sredstvima neophodnim za redovno poslovanje preduzeća, s obzirom na gubitke tokom sezone 2023/2024. godine. Vlada je tom društvu u aprilu prošle godine takođe odobrila pomoć od 200.000 eura, kako bi isplatili zarade za taj mjesec.
Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) obavila je 2023. godine ispitni postupak u vezi s novcem koji je izvršna vlast dala toj državnoj firmi od 2017. do 2021. godine i donijela zaključak da je taj vid podrške bio usklađen sa Zakonom o kontroli državne pomoći. AZK je ispitivala zakonitost pomoći koju su SCG dobila 2017. godine (blizu 13 miliona eura), zatim 2018. godine (250.800), 2019. godine (oko 650.000), te naredne dvije godine po 1,13 i 1,5 miliona eura.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SLUČAJ MATA KANKARAŠA: Gimnazija kažnjava zbog javne riječi

Objavljeno prije
1 sedmicana
11 Aprila, 2025
Podgorička Gimnazija disciplinski je sankcionisala profesora matematike Mata Kankaraša zbog televizijskog gostovanja. Uz obavezu da ubuduće prilikom javnih nastupa i drugih vidova iznošenja stavova o kolegama u javnosti – postupa sa dužnom pažnjom
,,Ja sam samo govorio javno ono što ostali govore tajno u Gimnaziji”, kaže za Monitor Mato Kankaraš, profesor matematike u podgoričkoj Gimnaziji ,,Slobodan Škerović”. Podgorička Gimnazija disciplinski je sankcionisala Kankaraša zbog televizijskog gostovanja u vrijeme dok je ta ustanova bila u žiži javnosti.
Gimnazija je krajem prethodne godine imala punu medijsku pažnju, nakon otkrivanja seksualnog uznemiranja učenice od strane profesora Radomira Čečovića. Slučaj je okončan tako što je profesor ostao bez posla, a direktorica Gimnazije Biljana Vučurović razriješena zbog nepostupanja u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice.
Neposredno prije razrješenja direktorice, Kankaraš je govorio na ETV o stanju u Gimnaziji. Nakon tog gostovanja Vučurović, tada već bivša direktorica, podnosi inicijativu kojom traži da se pokrene disiplinski postupak protiv Kankaraša jer je u TV nastupu povrijedio njen ugled i dostojanstvo.
U obrazloženju se navodi da je Kankaraš govoreći o tome da je direktorica pogriješila jer je svojim postupcima pogoršala svoju sitruaciju, kazao: ,,Možda bi mogla da sačuva malo više obraza nego kako je učinjela”. Problematizuje se i to što je Kankaraš izjavio ,,…kako jedna majka može da bude tako otuđena od te stvari. Ako bih ja imao šćer i da je sad pošaljem u školu, hoće li jedan od pedeset godina da je smara kada završi tu školu, bi li ja bio srećan? To je odvratno… ko bi to mogao da prihvati… čovjek tako ne bi sa prostitutkom”. Vučurović navodi da su ovim pređene sve granice socijalno primjerenog ponašanja, analizirajući njen privatni život, nje kao majke, nanoseći štetu kako njoj, tako i ugledu njenih ćerki i njene porodice.
Kankaraš je pred disciplinskom komisijom izjavio da je zbog subjektivnog osjećaja tadašnje direktorice škole svojim izjavama povrijedio njen ugled i čast to mogao biti osnov za pokretanje sudske parnice radi naknade štete zbog povrede časti i ugleda.
Umjesto suda, odlučila je Gimnazija.
Posljednjeg dana marta, vd direktor Gimnazije Zoran Pejović donosi odluku kojom je Kankaraš odgovoran za težu povredu radne obaveze jer je u TV emisiji vrijeđao kolege i tadašnju direktoricu Vučurović. Izrečena mu je novčana kazna u visini od 20 odsto mjesečne zarade za mjesec mart.
U odluci se navodi i da ubuduće prilikom javnih nastupa i drugih vidova iznošenja stavova o kolegama u javnosti – postupa sa dužnom pažnjom.
Kankaraš je u emisiji naveo da su profesori koji su na pres konferenciji aplaudirali tadašnjoj direktorici ,,njeni poltroni”. Kritikovao je elitizam i ranija saopštenja i javne nastupe u kojima se navodi da je podgorička Gimnazija najvažnija javna ustanova u Crnoj Gori: ,,Kao da je to škola koja je nesposobna da iškoluje nesposobnog ili nepismenjakovića! Iako ja iz svojih generacija i generacija koje trenutno školujem znam… koji kada maturiraju ne bi mogli dvije svezati! Ako vi završite ovu školu ne znači da ste vi nešto pretjerano… ja nemam takvo mišljenje, a volim je jer je bila moja škola, ali ne mogu da rečem da je bolja i da će svako iz ‘Slobodan Škerović’ biti bolji nego iz ostalih gimnazija”.
Kankaraš koji je u Gimnaziji zapošljen od februara 2023. kaže da je i ranije zbog svojih javno izrečenih stavova putem društvenih mreža imao problema sa upravom Gimnazije. Kritikovan je i kada je u junu 2023. govorio na protestu ispred Ministarstva prosvjete, u organizaciji Prosvjetne zajednice, koji je održan zbog tadašnjeg skandala aminovanja masovnog prepisivanja maturanata.
Smatra da se takav način sprječavanja iskazivanja mišljenja od strane profesora i dalje baštini u Gimnaziji. U zapisniku sa disciplinskog postupka navodi se pitanje vd direktora – Da li je u redu da istupa u ime ustanove, a da za to nema ovlašćenje?
,,Ne radi se o ANB-u pa da otkrivam tajne podatke, već javnim nastupom iznosim svoj stav. Ničim nema propisano da moram tražiti saglasnost”, kazao je Kankaraš.
„Zbog iznošenja vrednosnog suda u javnosti izrečena mi je gotovo ista kazna kao Čečoviću zbog slanja poruka gnusne sadržine dojučerašnjoj učenici“, ocijenio je Kankaraš.
„Ovakav neslavni i neočekivani rasplet dovodi me do toga da preispitam izbor svog radnog mjesta. Ne znam kako sebi da ovo objasnim osim da je urađeno kako bi se namirio onaj dio kolektiva koji je gravitirao oko bivše direktorice i koji prema meni već gaji veliki animozitet. To nije pošteno”, napisao je Kankaraš na svoj Fejsbuk profilu.
On najavljuje da će se na ovu odluku žaliti Agenciji za mirno rješavanja sporova, a ukoliko se spor ne riješi mirnim putem cijeli slučaj će završiti pred Osnovnim sudom u Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


O Filipu Davidu, prosvjetitelju

IN MEMORIAM – MARIO VARGAS LJOSA: Božanski talentovani pripovjedač

SAFET SIJARIĆ “LJUBAV NA MILJACKI”: Roman o ljubavi koja prkosi smrti i pamćenju koje pobjeđuje zaborav
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa
-
IN ENGLISH1 sedmica
Government Summons Ambassadors for Consultations and Instructions: A Foreign Policy Tightrope
-
IN ENGLISH1 sedmica
TWILIGHT OF MONTENEGRIN INTERESTS IN AMERICA: Prayer Breakfast Instead of Real Diplomacy
-
Izdvojeno4 sedmice
VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku
-
DRUŠTVO2 sedmice
MUKE TRETMANA OTPADNIH VODA: Projekti koje prate predrasude i loša iskustva
-
FOKUS2 sedmice
ZARADE U PRAVOSUĐU: Vrh i preko četiri hiljade, ostali duplo manje
-
SVIJET2 sedmice
SLUČAJ MARIN LE PEN: Za desnije sjutra
-
INTERVJU4 sedmice
DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje