Povežite se sa nama

OKO NAS

DOLAZAK HAFIZA SULEJMANA BUGARIJA U CRNU GORU: Dobitak za sve

Objavljeno prije

na

Vijest da je sredinom avgusta Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori donio odluku o imenovanju hafiza Sulejmana Bugarija na dužnost savjetnika reisa Rifata Fejzića za da'vu (pozivanje u vjeru), prošla je praktično nezabilježeno u crnogorskoj javnosti. Ljetnje vrućine i špic turističke sezone bili su interesantniji za crnogorske medije i građanstvo.

Ovaj hafiz (osoba koja napamet zna Kur'an) poznat je po tome što svojim pozitivnim i iskrenim pristupom, kroz predavanja i javne nastupe unosi vedrinu, toplinu i smirenost preseliće se iz Sarajeva u Crnu Goru. Najpoznatiji islamski propovjednik na Balkanu ubuduće će djelovati u okviru Islamske zajednice u Crnoj Gori (IZCG). U Islamskoj zajednici Bosne i Hercegovine on je osim uloge imama u Bijeloj džamiji na Vratniku, vršio i dužnost koordinatora svih centara za borbu protiv zavisnosti od droga. Vijest da Bugari dolazi u Crnu Goru s tugom su u BiH primili oni koji su ga godinama pomno slušali. Iako je rođen na Kosovu, u Orahovcu, studirao u Medini, mnogo putovao, Sarajevo je grad za koji je bio vezan gotovo cijeli život. Tu je formiran kao čovjek, intelektualac i islamski znalac, stekao familiju i drugove, uživao status institucije.

„Hafiz Sulejman Bugari je kod nas radio 17 godina, od 1999. godine. Svojevoljno odlazi nakon tako dugog perioda. Nama je žao što odlazi, njegova misija je bila izuzetno plemenita i u svrsi imama i svrsi osobe koja oko sebe okuplja omladinu na ideji propagiranja dobra. Njegova savjetodavna djelatnost je sačuvala mnoštvo brakova i mnogima je pomogla da se pronađu u životu”, saopšteno je iz kancelarije glavnog imama u Sarajevu.

,,Zaista, nikad ranije nijesam ni pomišljao da idem iz Bosne. Dakle, niko me nije primorao, niko mi to nije preporučio, niko me nije otjerao, niko nije vršio pritisak na mene, nije razlog ni ponuda reisa Fejzića… Jednostavno, ja sam samo bićem svojim i dušom svojom osjetio da trebam ići. Taj osjećaj je teško opisiv. Hvala Bogu, ja se ovom odlukom povinujem želji Njegovoj”, kaže Bugari.

Nijesu svi sa oduševljenjem pratili njegovo djelovanje u BiH. Naročito ne oni koji su željeli i praktikovali forme islama koje su strane ovom prostoru i narodima. Tako nešto nije proteklih godina zaobišlo ni Crnu Goru, pa su neki mladi ljudi, među njima čak i imami, ostavili svoje kosti po ratištima Sirije, ginući na strani terorističke organizacije ISIL. Zato je dolazak hafiza veliki dobitak za krhku IZCG, koja raspolaže sa skromnom organizacijom i znanjem potrebnim da se djeluje u ovom vremenu.

Bugari (50) je nesumnjivo lijepo lice islama i čovjek sa mnogo stvaralačke energije. Osim što Kur'an zna napamet, on je magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, na temi ,,socijalni rad”, i autor je pet knjiga. Biće i predavač u Medresi (srednjoj vjerskoj školi) u Tuzima, a za njega je najvažnije da će imati široku slobodu djelovanja. U to spadaju i njegova gostovanja po Evropi i Sjevernoj Americi, gdje je čest i rado viđen gost i predavač.

Za IZCG, u kojoj Bošnjaci i Albanci čine najveći dio vjernika, Bugari predstavlja idealnu kombinaciju: rođenjem je Albanac, a formiran je kao Bošnjak.

„IZCG je počašćena njegovim dolaskom, on je veliko ime. Nama je nedostajao misionar poput njega. Na terenu, džematlije su još u nevjerici da dolazi hafiz Bugari jer su svjesni o kakvom čovjeku je riječ”, kaže sekretar te vjerske institucije Fuad Čekić.

Glavni imam u Baru Muhjidin Miljaimi se osjeća privilegovanim, jer će, kako ističe, neko tako velik doći na naše prostore. ,,Naši vjernici se raduju njegovom dolasku prije svega, zbog njegove harizme i jedinstvenog pristupa ljudima. Očekujemo da će sa svoje nove radne pozicije – savjetnika reisa, u Crnoj Gori doprinijeti afirmaciji islama na našim prostorima”, dodaje Miljaimi.

Da su vjernici s radošću dočekali hafiza potvrđuju tribine koje se od početka ovog mjeseca svakodnevno organizuju u gradovima po Crnoj Gori, a gdje Bugarija s velikom pažnjom dočekuju i slušaju. Govori o temi koja je i za njega trenutno najaktuelnija: o hidžri (preseljenju), događaju iz islamske istorije, kada je poslanik Muhamed, 622. godine nakon rođenja Isusa Hrista (hazreti Isa, sveti čovjek i poslanik), prešao iz Meke u Medinu.

Svi ljudi imaju svoje hidžre, makar u duhovnoj sferi, a Bugari, eto, i tijelom. On kaže da je lijepo primljen. „Na raspolaganju sam reisu i njegovim službama. Ribu u vodu nije teško natjerati. Direktno neću biti vezan za džamiju, biću savjetnik, profesor u medresi, biću tu da zovem

Bugari stanovnik Bara

Sulejman Bugari će živjeti u Baru. U tom istorijski ,,starom i slavnom gradu” izgrađene su ovih godina dvije velelepne vjerske građevine: Islamski centar sa džamijom Selimijom i Hram Svetog Jovana Vladimira, a naredne godine se očekuje da će biti završeni i radovi na Konkatedrali. U gradu pod Rumijom, gdje postoje ,,tri vjere koje neće da se dijele”, potrebno je stalno reafirmisati tu sjajnu tradiciju. ,,Pričajmo ponašanjem, a ne pričom. Pa kad nas zavole zbog toga, tražiće od nas da im pričamo šta nam se desilo pa smo takvi. A oni koji nas i tada ne budu voljeli, moraće nas poštovati jer oni, u biti, ne vole sebe, pa nemojmo očekivati da vole nas i drugog”, kaže Bugari.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT SE SJETILO DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KOMBINAT ALUMINIJUMA: Aprilske šale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema istine o KAP-u bez saslušanja Đukanovića, Gvozdenovića, Lazovića, Lukšića, Vujanovića, Brkovića, Žugića, Jelića… Sve drugo je zabava za lakovjerne. I zataškavanje

 

Branko Vujović, nekadašnji ministar ekonomije u jednoj od vlada Mila Đukanovića i dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, priveden je u ponedjeljak na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Vujović je sa još desetak bivših službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija saslušan zbog izdavanja državnih garancija nekadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (KAP) za pet kredita ukupne vrijednosti 135 miliona eura.

Privedeni su nakon saslušanja otišli kući. SDT nije tražilo njihovo zadržavanje pošto su, prenose mediji, „tokom izviđaja prikupili sve dokaze”. Sumnjamo u istinitost tih navoda. Iako, zvanično, izviđaj o nezakonitim kreditnim garancijama za KAP traje od 2014, godine. A evo i zašto.

Sporni posao je osmišljen krajem 2009, kao dio Ugovora o poravnanju između Vlade  i tadašnjih vlasnika Kombinata, Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAK), firme do danas nepoznate vlasničke strukture registrovana na Kipru, preko niza povezanih firmi u većinskom vlasništvu Olega Deripaske. Iako je njene interese u Crnoj Gori najčešće i najubjedljivije branio dugogodišnji Putinov ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu.

Prethodno je, uoči prvomajskih praznika 2009, tadašnji premijer Đukanović izjavio da će o budućnosti KAP-a odlučivati radnici i Vlada, pošto većinski vlasnik nije u stanju da ispuni obaveze preuzete Ugovorom o privatizaciji iz 2005.  Isto je, sredinom maja, potvrdio i Branko Vujović: „Ispunjeni su uslovi da Vlada pokrene raskid kupoprodajnog ugovora”. Zapravo, to je bio nastavak priče iz marta iste godine, kada je potpredsjednik Vlade i potpisnik privatizacionog ugovora o prodaji KAP-a Branimir Gvozdenović saoštio kako je vladin ekspertski tim pripremio tužbu protiv CEAK-a i elektronskom poštom je uputio Arbitražnom sudu u Frankfurtu. Kao odgovor na tužbu koju su Deripaskini saradnici pripremili godinu ranije, zahtijevajući od Crne Gore odštetu od 300 miliona eura. Doduše, njegov kolega, potpredsjednik Vlade i predsjednik komisije koja je pripremala odštetni zahtjev,

Vujica Lazović tada je izjavio da je priprema tužbe tek „u završnoj fazi”. Ali i precizirao da je CEAK Crnoj Gori nanio štetu „od minimum 200 miliona eura”.

I sve je to palo u zaborav.

Zainteresovani su još tada znali kako nema priče o propasti Kombinata pod upravom CEAK-a bez svjedočanja pomenutog trojca – Đukanović, Gvozdenović, Lazović. Nakon čega bi se utvrdio i njihov status u predmetu (svjedoci ili optuženi). Plus Milan Roćen i Zoran Bećirović, kao najzaslužniji za dolazak Olega Deripaske u Podgoricu, na čuveni susret u kafeu Grand. Gdje je, kažu uz čivas, utanačena sudbina nekadašnje lokomotive industrijskog razvoja Crne Gore. Morali su toga postati svjesni i u SDT, u nekom momentu proteklih osam godina koliko, navodno, traje njihov izviđaj. Ipak, ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA SE KANDIDUJE ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE: Ambicija u (ne)skladu sa mogućnostima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnoge je iznenadila najava Marka – Bata Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte

 

Budva će se kandidovati za titulu Evropska prijestonica kulture za 2028, odlučili su u lokalnoj upravi. Pripreme na inicijativu predsjednika Opštine, Marka – Bata Carevića, uveliko su počele. Ideja je da se u proces uključe i Kotor, Tivat i Herceg Novi, kako bi se na najbolji način svijetu predstavilo kulturno blago kojim raspolažu ovi primorski gradovi.

„Ukoliko grad Budva osvoji ovu laskavu titulu, otvaraju se velika vrata za dalji razvoj grada, ali i cijele primorske, odnosno Bokokotorske regije“  istaknuto je u tekstu postavljenom na sajtu Opštine.

Već je potpisan protokol o saradnji na ovom projektu sa opštinama Tivat i Herceg Novi. Carević se početkom mjeseca susreo sa ministarkom za kulturu, prosvjetu, nauku i sport, Vesnom Bratić, od čijeg Ministarstva očekuje da pripremi  informaciju  za Vladu Crne Gore, kako bi dobili  podršku države za projekat čiji je naziv izmijenjen u „Budva – Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“, kako bi i zvanično podnijeli kandidaturu. Ukoliko Vlada podrži ideju Carevića, bio bi to kulturni projekat od nacionalnog značaja.

Zamisao Carevića je da čitav proces vodi najbogatiji grad Boke, odnosno Opština Budva, procjenjujući da je za njegovu realizaciju u toku narednih šest godina potrebno oko 64 miliona eura, koliko je novca utrošio Novi Sad, koji je ovu prestižnu titulu ponio prošle godine.

Od navedene sume oko 35 miliona eura Novi Sad je utrošio na izgradnju infrasturkture a oko 30 miliona na kulturne programe, pojasnio je Carević u dopisu koji je dostavio ministarki Bratić. Prema propozicijama najveći dio finansiranja snosi grad organizator, država i regija na koju se odnosi.

Kako se nezvanično saznaje u lokalnoj upravi u Kotoru nisu raspoloženi da učestvuju u ovom projektu iz više razloga. Jedan je  nedostatak novca za tu vrstu priznanja i slave, za grad koji predstavlja elitu u pogledu kulture i graditeljskog nasljeđa  u odnosu na Budvu i Tivat, te nikako ne mogu biti zaleđina i pratnja u tom takmičenju. Kotor ima tri upisa na listu UNESCO-a, od kojih je 1979.  područje Kotora, kao jedinstvena univerzalna prirodna i kulturna vrijednost. Kotorski srednjevjekovni bedemi upisani su zasebno, 38 godina kasnije, odnosno 2017. Ove godine biće upisana Bokeška mornarica kao nematerijalna baština svjetskog značaja. Kotorani će pružiti svu vrstu podrške kandidaturi Budve, ali neće učestvovati u programu.

Mnoge je iznenadila najava Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva prepoznata kao grad u kome nema značajnije kulturne infrastrukture, nema prostora neophodnih za kulturna događanja i raznovrsne programe. Budva je platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije, i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte, kao nijedan grad u zemlji.

Država je prodala Zeta film, filmsku kuću od nacionalnog značaja, radi zgrade u centru grada, koja je srušena i na njeno mjesto napravljen ružni soliter sa stanovima za prodaju od 11 spratova. Zgrada Zeta filma bila je dom i za gradski Dom kulture sa pozorišnom i bioskopskom salom, koje su nestale da bi ustupile mjesto diskoteci i kockarnici.

Država je prodala i gradsku tvrđavu Citadela, dio spomeničkog područja Starog grada, jedinu pozorišnu scenu na kojoj se održavao program festivala Grad teatar, koji je pledirao da dobije tretman kulturne manifestacije od nacionalnog značaja. Od tada se pozorišne predstave odigravaju po školskim dvorištima, brdima i zaravnima okolnih sela. Budva nema prostore za kulturu, nema sale, galerije, koncertne dvorane…

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo