Povežite se sa nama

OKO NAS

SAOBRAĆAJNE NESREĆE NA CRNOGORSKIM PUTEVIMA: Nemoć države

Objavljeno prije

na

Kao da nas je neko prokleo – prethodnih petnaestak dana stupci crne hronike u medijima bili su prepuni vijesti o nesrećama na putevima. Za to kratko vrijeme zabilježeno je preko 200 saobraćajnih nezgoda, a u toku pisanja ovog teksta, još jedna osoba je poginula. Dakle dvanaest, za samo dvije nedjelje. A većina mladih.

Ipak, nijesu nikakve vradžbine u pitanju, već kulminacija saobraćajne nekulture koja je, uz nesprovođenje zakona, građena godinama. Monitorovi sagovornici koji su svakodnevno na crnogorskim putevima kažu da i po nekoliko puta mjesečno dolaze u kritične situacije, pretežno zbog osiljenih vozača koji ne vode računa o ostalim učesnicima u saobraćaju.

Drugi sagovornik kaže da se razlog nebezbjedne vožnje krije u konstantnim tenzijama kojima su ljudi izloženi. „Postoji šablon. U avgustu, kada ljudi odlaze na odmore i isprazni se Podgorica, sve funkcioniše. Ali kada se vrate uobičajenom životu, i haosu u kojem žive, opet kreće nervozna vožnja i nepoštovanje pravila”.

Dragan Klikovac, rukovodilac Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja, u ponedeljak je izjavio da je stanje u saobraćaju alarmantno, te da će broj patrola na putevima biti povećan. Na toj konferenciji za medije, održanoj povodom sve učestalijih saobraćajnih nezgoda na crnogorskim drumovima, Klikovac je kazao i da će Uprava policije preduzeti intenzivne mjere – ,,biće povećano prisustvo policije i ako budu potrebna vanredna dežurstva”.

Reklo bi se da najavljene vanredne mjere policije nijesu dale željeni efekat, jer se haos nastavio. U utorak je devetnaestogodišnjak pokosio dvije djevojke na pješačkom prelazu kod Capital Plaze. Djevojke su zadobile povrede opasne po život, i nalaze se na Odjeljenju intenzivne njege u Kliničkom centru. U srijedu je u Bijelom Polju udarena žena, takođe na pješačkom prelazu. Nakon nezgode Bjelopoljka je hitno transportovana u hitnu službu bjelopoljske bolnice.

Istog dana, poginuo je dvadesetsedmogodišnji Cetinjanin, nedaleko od restorana Belveder. U vozilu se nalazio i vozačev sugrađanin, koji je zadobio teške tjelesne povrede. Upravo na magistralnom putu Podgorica – Cetinje, gdje je Klikovac (u ponedeljak) rekao da će biti usmjerena pažnja Uprave policije.

Do javnosti je prije nekoliko dana došao video klip gdje vozač ne dozvoljava službi pljevaljske Hitne pomoći da ga pretekne, vozeći sredinom puta i naglo kočeći ispred vozila Hitne pomoći. Slavko Tomić iz sela Glisnica, gospodin koji je namjerno usporavao transport povrijeđenih, platiće nekoliko novčanih kazni, jer je utvrđeno da u takvom ponašanju na drumovima nema krivičnog djela. Tomić će kaznu platiti zbog nepropuštanja vozila pod rotacijom, prelaska preko pune linije i za upravljanje neregistrovanim vozilom.

Ima i gore. U srijedu je u medije dospio i video klip na kojem se vidi kako šleper Truck Logistics-a velikom brzinom prolazi kroz crveno svjetlo, kroz prepunu raskrsnicu. Očevidac događaja kazao je da se zaledio, i da je prava sreća da se raskrsnica raščistila na vrijeme, jer bi šleper pokupio najmanje 5,6 kola, a ko zna koliko ljudi povrijedio. Sagovornik Monitora kazao je da je ovaj šleper prethodnih dana bio parkiran na početku Bloka V, na parkingu koji gleda prema Univerzitetu.

Džaba su prije tri godine stručnjaci upozoravali da su novi propisi zakona o saobraćaju neprimjenjivi, i da bi zakon ozbiljnije trebao da se bavi prekršajima koji direktno ugrožavaju život.

Goran Čarapić, vještak saobraćajnih nezgoda i doktor tehničkih nauka, je tada ukazao na apsurdnost novog zakona, koji je preglomazan, a ne prepoznaje glavne probleme. ,,Ako budu strogo poštovali Zakon policajci će vas kazniti ako u gradu ne vežete pojas, ako vam svjetla nijesu upaljena, ako vam fluorescentni prsluk nije pri ruci, ako imate neodgovarajuću kuku i za druge slične prekršaje koji nemaju gotovo nikakav uticaj na mogućnost dešavanja saobraćajnih udesa, posebno ne onih težih. To nije dobar način represije i kod vozača stvara osjećaj nesigurnosti da mogu biti kažnjeni za sve i svašta”.

I zaista, vozači sa kojima smo razgovarali smatraju da su policijske patrole na ulici postavljene u cilju punjenja budžeta, a ne zbog bezbjednosti građana.

Čarapić je 2013. godine kazao i šta bi trebao da bude fokus zakona o saobraćaju, a da trivijalne prekršaje kao što su neupaljena svjetla, kuka ili nevezani pojas u gradu treba sankcionisati blago. ,,Zakon bi ozbiljno trebalo da se bavi prekršajima kao što su drastično prekoračenje dozvoljene brzine, preticanje na punoj liniji i prolazak kroz crveno svjetlo, da se odrede visoke kazne i da se to dosljedno primjenjuje. Ti prekršaji dovode do saobraćajnih nezgoda, posebno teških, i to treba staviti u prvi plan”, istakao je tada.

Čarapić je prije nekoliko dana za Vijesti kazao da je najčešći uzrok nezgoda neprilagođena brzina. On je ponovio ono na šta je ukazivao još 2013. godine, a to je da treba povećati kazne za prekršaje koji direktno ugrožavaju život – prekoračenje brzine, preticanje na punoj liniji i prolazak kroz crveno svjetlo. Možda bi ga ovog puta valjalo poslušati.

Koliko je situacija haotična najbolje pokazuje činjenica da Čarapić, iako je želio, zbog konstantnih nesreća nije uspio da nađe vremena da razgovara sa nama.

Crnogorska saobraćajna kultura je na očajnom nivou, a to se posebno pokazalo u poslednje dvije nedjelje. Zakon očigledno ne funkcioniše. Policija, koja treba da ga sprovodi, ne funkcioniše. I ti koji tuđe živote ne cijene, ako već o svojem ne misle.

Oni koje je odnijela brzina ostavili su jasnu poruku.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVI POŽARI I STARE PRIČE: Nemoć pred stihijom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svake godine isti alarmantni podaci – Crna Gora ima pet aviona na raspolaganju  za gašenje požara. Nekada ni oni ne mogu da lete jer nemaju licence, kao ni piloti koji ih gube  jer nemaju dovoljan broj letova… Crna Gora još nije nabavila ni specijalizovan helikopter za gašenje požara. Takva letjelica bi državu koštala deset miliona eura

 

Turisti koji posjete Herceg Novi, iznad Njivica,  imaće priliku da vide predio nemoći pred vatrenom stihijom. Požar je iza sebe ostavio crni ožiljak koji će još dugo ,,krasiti” Novi.

Da požari nijesu nehat već da se radi o namjeri javno je izjavio Ratko Radošević iz Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Požar u Njivicama je pod kontrolom, a Radošević kaže da su vatrogasci branili 15 kuća i da su im životi bili ugroženi.

Ljudska solidarnost u ovakvim situacijama nije upitna. U gašenju požara učestvovali su vatrogasci iz cijele Boke, na terenu je bilo više od 50 vatrogasaca i preko 10 cisterni, u logistiku su se uključili i privatnici.

Ono što nedostaje je oprema, i pomoć iz vazduha. Iz Službe zaštite i spašavanja Herceg Novog zahtjev za pomoć Direktoratu za vanredne situacije uputili su neposredno nakon što je požar izbio u 9:30 ujutru. Iz Direktorata su im odgovorili da su dva aviona prizemljena, jedan je neispravan, a da drugi ne može da poleti zbog vjetra. Pomoć je stigla tek popodne oko 15 sati.

Pomoć je tražena i iz Hrvatske, ali i kod njih je bio aktivan požar u zaleđu Dubrovnika tako da nijesu mogli da pomognu kanaderima. Tokom gašenja poginuo je vatrogasac, a u utorak je zbog toga u Dubrovniku proglašen dan žalosti.

Novljanin Antonije Pušić (Rambo Amadeus) se na Fejsbuku zapitao koliko koštaju ,,nedostižni kanaderi” i ,,odvaja li se na protivpožarnu zaštitu neki dinar od ogromnih profita koje poslovna elita pravi od turizma”.

Naravno da ne. Svake godine isti alarmantni podaci – Crna Gora ima pet aviona na raspolaganju, pojedinih sezona ni oni ne mogu da lete jer nemaju licence, kao ni piloti koji gube licence jer nemaju dovoljan broj letova… Crna Gora još nije nabavila ni specijalizovan helikopter za gašenje požara. Takva letjelica bi državu koštala deset miliona eura, a jedan novi ‘air traktor’ košta tri miliona eura.

,,Biće sve većih požara  dok se funkcioneri voze u limuzinama čak od nekoliko stotina hiljada eura, a sve veći broj vatrogasnih vozila su stara preko 30 godina, u fazi raspada, ugrožavaju živote vatrogasaca od kojih ovih dana najviše zavisi hoćemo li moći slobodno udahnuti vazduh i prespavati jer opet su nam gradovi i sela u plamenu”, napisao je na svom FB profilu biolog Vuk Iković. On je opomenuo da stalno slušamo kako nema para za kanadere i postavio pitanje kako ima novca za  preko 4.000 službenih vozila? ,,Slovenija ima preko 100 puta manje površina koje stradaju u požarima, ali zato njihova Vlada ima samo oko 20 službenih vozila, manje nego pojedina naša ministartva”.

Nemar i nemanje strategije nas više košta. Iz Organizacije KOD izračunali su da je samo tokom prošle godine u Crnoj Gori izgorjelo oko 143 km2 šuma što su uporedili sa površinom od blizu 24.000 fudbalskih terena. Prema evropskom modelu ,,ukupne štete” procjenjuje se da je 2021. godine šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila oko 280 miliona eura. U prevodu, samo jedne godine izgori nam 28 kanadera, koji bi štetu značajno smanjili.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEGATIVAN PRIRODNI PRIRAŠTAJ U SJEVERNOM REGIONU: Zabrinjavajuća statistika 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima Monstata, svi gradovi na sjeveru države, osim Rožaja, bilježe veći broj umrlih od novorođenih

 

Prema svim pokazateljima, postoji jasan trend negativnih demografskih kretanja na sjeveru države, odnosno izražene migracije i negativni prirodni priraštaj u gradovima tog siromašnog crnogorskog regiona.

Prema podacima Monstata, svi gradovi na toj teritoriji države, osim Rožaja, bilježe veći broj umrlih od novorođenih.

Na drastičan pad nataliteta na sjeveru Crne Gore ukazuje i sve manji broj đaka u školskim klupama. Tako je prošle godine u tri beranske gradske škole, sa svim područnim odjeljenjima, upisano oko 2.500 đaka, od čega 257 prvaka, što je duplo manje nego u ranijem periodu.

Nastavu u pet seoskih škola u ovoj opštini pohađalo je 296 učenika, dok je taj broj prije nekoliko decenija bio deset puta veći, dok je u svih pet seoskih škola prošle godine bilo samo 28 prvaka.

Stanje nije bolje ni u ostalim opštinama. O tome govore i nesporna činjenica da je Osnovnu školu Bajo Jojić u Andrijevici ove godine pohađalo 338 đaka, od čega svega 38 prvaka. Nekoliko decenija ranije, u ovoj školi je bilo preko hiljadu učenika.

U ovoj opštini, u pojedinim mjestima kao što su Кuti, Cecuni i Jošanica, područna odjeljenja su odavno zatvorena. Tamošnje škole u prosjeku su brojale po 40 učenika.

Alarmantno stanje kada je broj učenika u pitanju nije zaobišlo ni područje Bihora, o čemu svjedoči i podatak da je ove godine na cijeloj teritoriji opštine Petnjica, na kojoj ima pet osnovnih škola, upisano  53 đaka prvaka, što je četiri puta manje u odnosu na period od prije samo pet godina.

Broj učenika u odnosu na period od prije dvije decenije prepolovljen je i na području opština Plav i Gusinje. Osnovna škola u Murini je prošle godine zajedno sa područnim odjeljenjima u Velici i Gornjoj Ržanici brojala svega 12 prvaka, dok je taj broj prije pet decenija bio blizu stotinu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

U PETNJICI ORGANIZOVANA PROJEKCIJA FILMA O OSMANU RASTODERU: Pokušaj rehabilitacije proglašenog ratnog zločinca

Objavljeno prije

na

Objavio:

Projekcija kontroveznog dokumentarnog filma „Osman ef. Rastoder, oslobađanje od zaborava” organizovana je prošle sedmice u Petnjici. Događaj je propraćen negodovanjem dijela javnosti, za sada je izostala reakcija političkih partija i državnih institucija

 

Projekciju dokumentarca, autora Avda Huseinovića, u Petnjici je organizovao Bošnjački kulturni centar Sandžak. Plakate sa likom proglašenog ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata, danima su sa raznih mjesta u varoši pozivale stanovnike na promociju.

Na dan održavanja projekcije oglasili su se boračke organizacije Berana i Petnjice, predstavnici beranske Mjesne zajednice Polica i Opštinski odbor SNP Berane, osuđujući namjeru da se film prikaže, ukazujući da se time čini krivično djelo veličanja ratnih zločina. Naknadno je to učinio i DPS koji je pozvao nadležne organe da utvrde da li je projekcijom filma došlo do kršenja zakona.

Predsjednik beranske Organizacije boraca NOR Berane (OBNOR) Petar Labudović, kazao je da je neprihvatljivo veličanje nekoga ko je proglašen ratnim zločincem i ko je, kako je rekao, „činio zulum po petnjičkom i beranskom kraju”.

„Mi osuđujemo organizovanje projekcije filma o ratnom zločincu i podgrijavanje tenzija i novih podjela oko stvari oko kojih je istorija kazala svoju riječ”, rekao je Labudović. On navodi da su snage kvislinškog pokreta Muslimanske milicije, kojima je u Bihoru komandovao Osman Rastoder, 1944. godine, u zaseoku Krake, kod Vrbice, likvidirale 55 partizana, među kojima i dvadeset pripadnika italijanske partizanske divizije Garibaldi. Oni su, poslije rata, prenešeni i sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Beranama.

I predsjednik Udruženja boraca i antifašista opštine Petnjica Faik Adrović, negoduje zbog projekcije spornog filma. Ovaj devedesešestogodišnjak je među rijetkim živim učesnicima Drugog svjetskog rata. Adrović kaže da je lično poznavao Osmana Rastodera, i slaže se da se radi o ratnom zločincu. „On je bio imam u Petnjici prije rata i odmah po formiranju odreda muslimanske milicije postavljen je za komandanta te fomacije koja je sarađivala sa fašističkim okupatorima. Naravno da osuđujem prikazivanje tog filma, kao što isto tako osuđujem i ideju da se u Petnjici podigne spomenik proglašenom ratnom zločincu”, rekao je Adrović.

Predsjednik Savjeta MZ Polica Novak Zekić je apelovao na institucije Crne Gore da preduzmu adekvatne korake kako bi se prekinulo sa praksom promocije, odnosno slavljenja ratnih zločinaca, upozoravajući da se na taj način vrijeđaju žrtve.

Slične stavove iznijeli su i iz Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije u Beranama, pozivajući državne organe na raekciju. Ostale partije, pa ni one sa nacionalnim predznakom, Stranka pravde i pomirenja, kao i Bošnjačka stranka, nisu se do danas oglašavale.

Osman Rastoder je rođen krajem devetnaestog vijeka u, za tadašnje prilike, imućnoj porodici. Školovao se na medresama u Novom Pazaru i Đakovici, a kasnije i u Istanbulu. Njegova porodica se poslije povlačenja Turaka sa ovih prostora, odselila za Istanbul, ali se Osman vratio u Novi Pazar, gdje se po drugi put oženio. Sa obje žene i sedmoro djece vratio se u Petnjicu gdje je imenovan za imama u selima Petnjica i Savin Bor, nakon toga i u mjesnoj džamiji u Petnjici.

U junu 1941. godine Osman Rastoder je imenovan za komandanta odreda Muslimanske milicije Sandžaka za Gornji Bihor. Tokom Trinaestojulskog ustanka, njegov odred je napao ustanike oko Berana. Njegove snage su zapalile nekoliko pravoslavnih sela na području Police. Podržana od albanskih neregularnih snaga, kao i njemačkih okupatora, Muslimanska milicija je pobila crnogorske i italijanske partizane u blizini sela Vrbica. Saradnja Osmana Rastodera sa okupatorskim snagamna je nesporna.

Nakon što je pred kraj rata proglašen za ratnog zločinca, Osman Rastoder je ubijen 1946. godine. Istoričar Šerbo Rastoder je jednom prilikom za lokalni radio u Petnjici izjavio da, usljed činjenice da je Osman štitio muslimanski živalj tog kraja od četnika, „pokušava da ga razumije”, kao i da Muslimanska milicija nije pokret niti vojska, već skupina ljudi koji su branili svoj prag. „Gornji Bihor je sačuvan zahvaljujući tome što je postojala neka naoružana organizovana sila koja je branila te ljude. To je bila muslimanska milicija na čelu sa Osmanom” – kazao je tada Rastoder. Šerbo Rastoder nikada nije sporio da je Osman Rastoder proglašen za ratnog zločinca, i da svako treba da odgovara za svoja djela, a da oni koji smatraju da njegovo proglašenje za ratnog zločinca nije utemeljeno na činjenicama, mogu to da pokušaju da ospore samo pred nadležnim sudovima.

Bošnjačka kulturna zajednica Luksemburg, koja njeguje i nastavlja da slijedi djelo nedavno preminulog muftije Muamera Zukorlića, finansirala je snimanje ovog dokumentarnog filma i taj zadatak povjerila bosanskom dokumentaristi Avdu Huseinoviću.

Snimanje je trajalo dvije godine, da bi film premijerno bio prikazan 26. januara u Luksemburgu, na dan pogibije Osmana Rastodera. Toj promociji je prisustvovao i predsjednik Bošnjaškog kulturnog centra Sandžak iz Petnjice Almir Muratović, i njemu je uručena novoustanovljena nagrada koja nosi ime Osmana Rastodera. Sa tog skupa je poručeno da se traži njegova rehabilitacija.

Tada je najavljeno da će uslijediti promocije tog filma, prvo u Petnjici, a potom i u Rožajama i Novom Pazaru. Muratović je, tako, ovih dana organizovao projekciju u Petnjici, kojoj je prisutvovao i autor filma.

Predsjednik Bošnjačkog kulturnog centra Sandžak iz Petnjice Monitoru je kazao da „razumije i jedne i druge”.

„Nemamo namjeru da podgrijavamo tenzije, već upravo da pokrenemo da se ispitaju istorijske činjenice. Treba pogledati taj dokumentarni film i vidjeti da u njemu nema slova mržnje. Želja je samo da se dođe do istine iz Drugog svjetskog rata”, rekao Muratović.

On tvrdi da Stranka pravde i pomirenja (SPP) na čelu čijeg je Opštinskog odbora u Petnjici, nema nikakve veze sa promocijom dokumentarnog filma „Osman ef. Rastoder, oslobađanje od zaborava”.

Još 2015. godine tadašnji predsjednik lokalne skupštine u Petnjici, i u tom trenutku predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke Adnan Muhović, postavio je, navodno samoinicijativno, u jednom sokaku tablu sa imenom Osmana Rastodera i izjavio da se radi o značajnoj ličnosti za Bošnjake. Sve je prošlo u tišini.

Na upit Monitora, iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju saopšteno je da je, nakon informacija u medijima, formiran predmet i od policije zatraženo prikupljanje podataka u vezi sa prošlonedjeljnom projekcijom, kako bi utvrdili da li je u Petnjici počinjeno neko krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo