Povežite se sa nama

OKO NAS

KVADRAT TRGA U ANDRIJEVICI SKUPLJI OD KVADRATA STANA U PODGORICI: Ugrađivanje po mjeri DPS-a

Objavljeno prije

na

Kvadratni metar novoizgrađenog gradskog trga u Andrijevici koštao je više nego kvadrat najskupljeg stana u Podgorici ili Budvi. Baveći se matematikom, opoziciona SDP izračunala je ovih dana da je kvadrat ovog trga koštao ni manje ni više nego 1.400 eura.

„Kako je moguće da je za rekonstrukciju gradskog trga, čija je površina oko 350 kvadratnih metara, plaćeno preko 500.000 eura? Računajući kalkulatorom DPS-a, to znači da je za izgradnju jednog kvadratnog metra izdvojeno oko hiljadu i četiristo eura, iako je realna cijena znatno manja”, kaže sekretar Opštinskog odbora ove partije u Andrijevici Stefan Jelić.

On priča kako je pola miliona eura u siromašnoj Andrijevici moglo biti dovoljno za mnoge druge prioritetnije projekte koji bi prije svega zaustavili migracije.

„Broj socijalno ugroženih se povećava i mladi svakodnevno napuštaju grad, jer nemaju mogućnosti za kvalitetan život i profesionalno usavršavanje”, kaže Jelić.

Iz Opštinskog odbora SDP tvrde da su u više navrata od lokalnih vlasti u ovom malenom gradu tražili preciznu računicu za izgradnju trga, ali da im dokumentacija nikada nije stavljena na uvid.

Novoizgrađeni gradski trg u Andrijevici je trebalo da bude svečano otvoren još oktobra prošle godine, otvoren je samo tri mjeseca pred parlamentarne i lokalne izbore.

Jelić ističe da se radi o jeftinom triku DPS-a, kako bi se mogli pohvaliti svojim radom, uprkos činjenici da je stanje u Andrijevici alarmantno.

„Ovim slučajem, kao i onim gdje je u centru Andrijevice za male pare prodat park da bi nikla zgrada, sigurno će morati da se bavi specijalno tužilaštvo”, smatra Jelić.

Afere tako stižu jedna drugu. Monitor je u jednom od prethodnih brojeva pisao o tome da se zahtjev koji je stanar stambene zgrade 9/A u Andrijevici Đoko Elezović podnio Vrhovnom državnom tižiocu da zaštiti državnu imovinu u centru ovog gradića gdje je započeta gradnja poslovno-stambenog objekta, našao u rukama Specijalnog tužioca.

Ovaj čovjek, naime, podnio je krivičnu prijavu protiv funkcionera i službenika u Opštini Andrijevica koji su izdali građevinsku dozvolu za izgradnju ove višespratnice, kao i protiv funkcionera, službenika i odbornika koji su donijeli odluku o prodaji atraktivne parcele na kojoj se gradi objekat, zatim protiv DOO Nikola iz Berana i njegovog odgovornog lica koje je kupilo parcelu i započelo radove na izgradnji stambenog objekta.

Elezović tvrdi da je Opština Andrijevica nezakonito prodala zemljište gradskog parka površine 423 kvadratna metra, po cijeni od svega 26.000 eura, privatnom privrednom društvu D.O.O. Nikola koje je na toj parceli već započelo radove.

On je u krivičnoj prijavio naglasio da prodaja zemljišta o kome je riječ nema nikakvo ekonomsko opravdanje i da od toga korist mogu imati samo privilegovani pojedinci.

„Prodajom ovog atraktivnog zemljišta i izgradnjom stambene zgrade gotovo u cjelosti je uništen jedini gradski park i zatvoren izlaz na glavnu gradsku ulicu. Očigledno je da prodaja tog zemljišta nema nikakavog opšteg opravdanja. Sve je to urađeno kako bi se udovoljilo interesima privatnih lica, koja imaju namjeru da izgradnjom zgrade izvuku znatnu materijalnu dobit, dok bi svi ostali, uključujući i nas stanare, imali velike štete. Zato vas još jednom najljepše molim da, u skladu sa zakonom, spriječite nezakonitu prodaju državne imovine i uništavanje lokalnih dobara zabranom gradnje stambene zgrade i pokrenete krivični postupak protiv svih koji su u ovome učestvovali i učestvuju”, navodi se u krivičnoj prijavi koju je podnio ovaj Andrijevčanin.

Mnogo prije prodaje parka, lokacija pored njega počela je da se preuređuje u gradski trg. Još kada je podgoričko preduzeće Inženjering put prošle godine započelo radove na rekonstrukciji glavnog trga, uslijedile su brojne reakcije predstavnika političkih partija, nevladinih organizacija i građana, uz konstataciju da se radi o preskupom projektu koji neće donijeti korist lokalnom stanovništvu.

Već tada se među građanima Andrijevice moglo čuti kako je ulaganje pola miliona eura u vremenima krize u ovakve projekte neracionalno.

„Samo loš domaćin, u vremenima kada mnogi naši sugrađani nemaju hljeba, može da usmjerava novac poreskih obveznika za rekonstrukciju gradskog trga. Sigurno da je bilo mnogo značajnijih projekata čija bi realizacija mogla da poboljša tešku ekonomsku situaciju u gradu”, kažu u Opštinskom odboru Socijalističke narodne partije.

Oni smatraju da je ovaj slučaj potvrda da opštinsko rukovodstavo ne vodi računa o prioritetima, već o ličnim interesima.

„Sigurno da bi običan domaćin na selu bolje gazdovao raspoloživim sredstvima od opštinskih funkcionera u Andrijevici. Izdvojiti pola miliona eura za postavljanje pločica u centru grada i izgradnju nove fontane, svojevrstan je skandal”, kažu u SNP-u.

I u ovoj partiji smatraju da je novac za rekonstrukciju gradskog trga trebalo usmjeriti za izgradnju saobraćajnica, mostova, vodovoda i otvaranje novih radnih mjesta.

„Umjesto stvaranja boljih uslova za život, lokalni DPS se odlučio da šminka gradske trotoare. Zato se narod opravdano pita da li to šminkanje donosi ličnu korist pojedincima i da li se u cijelu priču neko ugrađuje”, pitaju u SNP.

Iz lokalne uprave u Andrijevici u vezi s izgradnjom trga može se dobiti jedino komentar da je taj projekat odavno kandidovan kod Direkcije za javne radove i da je sve obavljeno u skladu sa zakonskom procedurom. Oni tvrde da se na tender javilo više izvođača i da je ovo bila najbolja ponuda. U lokalnoj upravi ističu i da je čitav posao u nadležnosti Direkcije za javne radove, a ne u njihovoj.

Iz opozicionih partija u Andrijevici postavljaju pitanje kako je moguće da je rekonstrukcija čitave glavne ulice u susjednim Beranama prije desetak godina, kada je to finansirala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), koštala svega četiristo hiljada, a da trista pedeset kvadrata ploča s fontanom u Andrijevici košta pet stotina hiljada eura.

„Posao u Beranama od početka do kraja nadzirali su stranci. Kada daju novac, oni vode računa gdje ide posljednji euro. Kada to rade naši stručnjaci iz DPS, onda se uvijek računa euro na euro”, kažu u SDP.

Građani Andrijevice pričaju da će ko god da se uputi k mjesnim zajednicama u ovoj opštini primijetiti brojne probleme s kojima se decenijama suočava lokalno stanovništvo – vidjeće propale puteve, dotrajale vodovodne mreže, mostove preko kojih je opasno prelaziti. Uočiće da se regionalni put Andrijevica – Trešnjevik – Mateševo nalazi u katastrofalnom stanju, iako se radi o vrlo značajnoj saobraćajnici za čitavi sjever Crne Gore.

„Umjesto takvih projekata, lokalno rukovodstvo u Andrijevici u susret izborima kandiduje projekte koji predstavljau potemkinova sela, iza kojih se krije siromaštvo, jad i bijeda”, komentari su koji se mogu čuti među građanima.

Iz opozicionih partija u ovom malenom gradu na sjeveru kažu da se šminkanje Andrijevice posredstvom Direkcije za javne radove upravo ovih dana, u susret lokalnim i parlamentarnim izborima, užurbano nastavlja rekonstrukcijom trotoara u centru – što će koštati dodatnih preko stotinu hiljada eura.

Opozicionari skreću pažnju da se nijedan od ovih projekata ne nalazi u opštinskom višegodišnjem investicionom planu, kao osnovnom strateškom i razvojnom dokumentu jednog grada. Posebno ne izgradnje trga sa cijenom od hiljadu četiristo eura po kvadratnom metru.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VALORIZACIJA  SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe

 

Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.

Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300  hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.

Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica  Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

,,Mi smo negdje od 2013. godine  uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.

Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.

Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.

Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja

 

„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.

Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.

Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.

Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.

Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.

,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.

Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.

U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.

„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.

Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.

A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.

Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.

Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.

,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.

                                                                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo